Etički aspekti partnerstva sa pacijentima

Sažetak

Čovjek je veoma složeno biće. Ne samo prirodno, niti je primarno duhovno, niti primarno kulturno ili društveno i moralno.
Kakav je odraz liječnikova i lika zdravstvenih radnika intenzivne i opće medicine danas u svijetu savremene medicine, razuđene na pojedine uske specijalnosti u ogledalu Etike Skrbi? Da li se dovoljno razmišlja o tome kako liječnik izgleda u očima onoga koji mu je povjeren da skrbi o njemu? Postoji li uopće ta dimenzija i pojam odraza u mnoštvu “imagine” tehnika?
Čovjek je rezultat uzajamnosti, uzajamnih međusobnih reakcija prirodnih tjelesnih, duševnih, duhovnih, kulturnih i društvenih načela na njegovim generičkim temeljima.Jedan od najkompleksnijih pojmova u filozofiji je pojam života. Kako pomoći emocionalno i društveno onima koji boluju? Teološko-filozofska naglašavanja skrbi kao izvorne ljudske osobine koja zahtijeva individualni pristup svakom čovjeku snažno podupiru psihološka nastojanja da se o osjećajima bolesnih ljudi govori, piše i brine u medicini.
“Mit o skrbi “ rimskog zapisivača mitova Hygina ( 2. st. p.Krista), upozorava medicinu na ovaj pojam, koji nalazimo u latinskoj literaturi, a daju mu se različita značenja: od brige, neprilike, poteškoće, tegobe, nemira, bojazni; do dobrote, blagostanja i blagonaklonosti za druge, odanosti, požrtvovanosti, privrženosti.Prenesen u područje medicine, mit upozorava na potrebu i obavezu za brigom o ljudskom životu.Posebna je poruka koja upozorava svse zdravstvene djelatnike je SKRB- CURA započela oblikovati ljudsko biće, da mu je Jupiter udahnuo život, ali da je Saturn odlučio, budući da ga je Skrb prva oblikovala, da ga ona ima uza se i drži ga tako dugo dok živi. Budući da se dugo raspravljalo o njegovu imenu, odlučeno je da se zove HOMO, jer je napravljen iz humusa.
Koliko je ovo upozorenje dato medicini, doprinijelo ili doprinosi shvaćanju važnosti osobnih vrijednosti, misli, emocija, doživljaja, potreba i prava bolesne osobe? Imena filozofa Sorena Kierkegaarda i Martina Heideggera vezana su za humanističku psihologiju koja se zalaže za proučavanje i razumjevanje različitih psiholoških stanja koja prate čovjeka u stanju bolesti.
U srednjem vijeku smrt je bila česta tema i svakodnevnoga, i religioznoga, i literarnog i likovnog života. Razvojem medicine i njezinih tehničkih pomagala smrt i patnja su se sve dalje odgađale i odmicale iz središta ne samo medicinske, nego općenito čovjekove pažnje. Tehnologija je omogućila stvari koje pacijent ne mora željeti. Ona je promjenila samu prirodu umiranja od događaja do procesa.
“Nemoj me izbjegavati! Budi onaj koji voli. Dodirni me. Jednostavni stisak ruke može mi kazati da ti je do mene stalo i ja se neću osjećati tako osamljen. Upamti da, bez obzira na to kako se osjećam ili kako izgledam, ja sam iznutra još uvijek JA.”- samo su neke od poruka oboljelih.
Druge profesije i druge znanosti, prvenstveno humanističke, njihov govor,objašnjenja, metodi nude medicini i njenim djelatnicima opterećenim tenzijama, ljudskim patnjama, nadama, gnjevom, iskušenjima, te međusobnim rivalstvom i kompeticijom, elemente Skrbi i Etike Skrbi kao vodiče pomoću kojih se liječnik i njegovi saradnici mogu snaći i biti sigurniji u odnosu prema pacijentu.

Nastavi čitati Etički aspekti partnerstva sa pacijentima

Godine radnog staža i refleskije na zadovoljstvo radom kod uposlenika u jedinicama intenzivnog liječenja

Sažetak

UVOD: Zadovoljstvo poslom zdravstvenih radnika je vrlo važan parametar koji utiče na kvalitet pružanja zdravstvene zaštite, kao i motivaciju zaposlenih. Najvažnije determinante zadovoljstva poslom su interesantan i kreativan posao, dobri odnosi sa rukovodiocima i kolegama, visoka zarada, autonomija u radu i mogućnost napredovanja, kao i sigurnost posla i sposobnost pravljenja balansa između privatnog i poslovnog života.
CILJ RADA: 1. Ispitati zadovoljstvo uposlenika u jedinicama intenzivnog liječenja u UKC Sarajevo; 2. Ocijeniti stepen zadovoljstva uposlenika prema spolu, dobi, stručnoj spremi i godinama radnog staža provedenim u zdravstvu.

MATERIJAL (ISPITANICI) I METODE RADA: Istraživanjem su obuhvaćena 124 zdravstvena radnika koji rade u jedinicama za intenzivno liječenje u Kantonu Sarajevo.
Analiza operativnih funkcija menadžmenta izvršena je na osnovu anketnog upitnika koji je preuzet iz Evropskog upitnika o operativnim menadžerskim funkcijama u JIL. Ispitanici su odgovarali na pitanja zaokruživanjem ponuđenih odgovora.
U ovom istraživanju koristila se metoda sistema i sistemske analize. Istraživanje je deskriptivna analiza dobivenih podataka. Upitnik je bio anoniman, te iz ponuđenih odgovora nije moguće utvrditi identitet ispitanika. Istraživanje je provedeno od 01.01.2010.g.-01.01.2012.g.

ZAKLJUČCI: U jedinicama intenzivnog liječenja zadovoljstvo operativnim menadžerskim funkcijama je varijabilno u ispitivanim grupama i primjećuje se nezadovoljstvo među ispitanicima. Godine radnog staža ispitanika u jedinicama intenzivnog liječenja imaju uticaj na zadovoljstvo operativnim menadžerskim funkcijama u JIL. Ispitanici sa većim brojem godina radnog staža u JIL su slabije zadovoljni kvalitetom radne sredine, timskim radom, odnosom nadređenih i podređenih i sl. Zadovoljstvo radom u JIL povezano je sa nivoom stručne spreme uposlenih, te dodatnim edukacijama. Nagrađivanje uposlenih za uspješno obavljene zadatke povezano je sa motivacijama za rad sa teško oboljelim pacijentima.

Ključne riječi: zadovoljstvo, godine radnog staža, JIL, osoblje

Nastavi čitati Godine radnog staža i refleskije na zadovoljstvo radom kod uposlenika u jedinicama intenzivnog liječenja

Njega i liječenje bolesnika sa moždanim udarom

Sažetak

Uvod: Milioni ljudi godišnje umre od posljedica moždanog udara, pa čak i više ljudi ostaju trajni invalidi kao posljedica infarkta mozga, moždani udar i krvarenje u sluznice mozga.
Cilj rada: Analizirati etiologiju, faktore rizika za moždani udar, dijagnostičke postupake, ishod kod bolesnika sa moždanim udarom, teretman i rehabilitaciju.
Materijali i metode: retrospektivna analiza pacijenata sa moždanim udarom na Odjelu za neurologiju u Opštoj bolnici u Strumici, s naglaskom na vrste moždanog udara, faktore rizika, simptome i komplikacije, učestalost bolesnika sa moždanim udarom u gradu, kao i ishod bolesti. Primjena fizikalne medicine i rehabilitacije, vrsta vježbe koja se provodi kod bolesnika sa moždanim udarom, kada se počinјe i trajanje rehabilitacije za bolje rezultate. Rezultati: Učestalost ishemijskog moždanog udara iznosi oko 87 % od svih slučajeva moždanog udara, a samo 13% je hemoragijski moždani udar. U periodu od 2011. godine 24 bolesnika s hemoragijski moždani udar i 192 s ishemijskim moždanog udara.U 2012 godini bilo je ukupno 13 bolesnika sa hemoragijskim moždanim udarom i 160 bolesnika sa ishemijskim mozdanim udarom, a u 2013 godini 19 bolesnika s hemoragijskim moždanim udarom i 173 sa ishemijskim moždanim udarom ili ukupno 581 pacijent. Diskusija: U našoj državi, iako je 20% pacijenata umre u prvih mjesec dana nakon moždanog udara u prvoj godini oko 30% odnosno ukupno 1.800 ljudi godišnje umre od moždanog udara, a 1 pacient na dan umire u Skoplju. Trenutno, u našoj zemlji ima oko 16.000 pacijenata od moždanog udara.
Oko 20% bolesnika preživjelih od moždanog udara je radno aktivno. Od 30 do 40% pacijenata završava sa prosječnom ocjenom invalidnosti, kada se sami brinu o sebi, ali nisu radnoaktivni. Oko 20% pacijenata preživjelih od moždanog udara je trajno nepokretno.
Zaključak: Faktori rizika za nastanak moždanog udara su: arterijska hipertenzija, ateroskleroza i povišeni kolesterol. Potrebno je poduzimati preventivne mjere za reguliranje faktora rizika kako bi se smanjili morbiditet i mortalitet. Statistika u R. Makedoniji pokazuje da pacijenti sa moždanim udarom učestali kod mlađe populacije. Dok su ranije statistike pokazale da oštećenje mozga utiče na pojedince u šestoj i sedmoj deceniji života. Ranija istraživanja ukazuju na to da se moždani udar danas javlja češće kod osoba treće i četvrte decenije.

Ključne riječi: ishemijski i hemoragijski moždani udar, cerebrovaskularnih.

Nastavi čitati Njega i liječenje bolesnika sa moždanim udarom