Rauche časopis: Broj 2-3

Učešće javnosti u kreiranju sigurnog zdravstva

Sažetak

Ovaj članak je teorijska rasprava o poređenju nekih definicija i praktične primene uključivanja javnosti u zdravstvenu negu zasnovan na pregledu literature. Njime se namerava izneti kritička analiza učešća javnosti u zdravstu, razmatrajući pitanja kao što su značaj i prednosti, nivoi i načini uključivanja pojedinaca ili zajednice, načini na koje stručnjaci utiču na uključivanje ljudi, kao i barijere u vezi sa uključivanjem ljudi u zdravstvo. Gore navedena diskusija zasnovana je na pregledu literture upoređujući učešće javnosti u zdravstvu u Velikoj Britaniji i posleratnoj jugoistočno-evropskoj zemlji Kosovu.
Sve ovo ima za cilj otvaranje diskusije u kosovskom zdravstvu o budućim potrebama razvoja.
Ovaj rad je o modernom javnom zdravlju, koje promoviše i ističe značaj učešća javnosti u zdravstvu. Postoje različite definicije i raznovrsni nivoi javne i društvene uključenosti u zdravstvo.To je obrazložilo da veće učešće javnosti vodi više demokratskom odlučivanju i boljoj odgovornosti. U modernom zdravstvu postoje raznovrsni metodi uključivanja javnosti u cilju poboljšanja zdravlja i načina na koji zdravstveni stručnjaci utiču na učešće javnosti. Učešćem u zajednici, osnovne organizacije, akcione grupe i pojedinci uče i stvaraju svest o sebi dok promovišu društvene promene.
Konačno, politika unutar zdravstenog sistema je okrenuta ka unapređenju uloge pacijenta i učešća javnosti u donošenju odluka u zdravstvu. Sada postoji i zakonska obaveza da se, o značajnim promenama usluga, uključi i konsultuje pacijent i javnost .Porast učešća javnosti doprineće stvaranju usluge koja je odgovornija prema pojedincima i zajednici, što će dovesti do poboljšanja zdravlja.
Zdravstveni radnici imaju pravu priliku da zastupaju svoje pacijente i građane pomažući im da razumeju o njihovoj nezi i lečenju, i da kao klijenti mogu uticati na svoju budućnost.Njihovo angažovanje (učešće) može da napravi razliku u njihovim životima i životima drugih članova zajednice.
Učešće javnosti se obično definiše kao proces komunikacije između građana i vlade u cilju izgradnje demokratskog i odgovornog zdravstvenog sistema (SZO, 2003), takođe ističe značaj učešća javnosti u procesu donošenja odluka u zdravstvu. Zdravstvene organizacije i agencije igraju značajnu ulogu u informisanju javnosti i ulaganju sredstava kao faktora za donošenje odluka.

Ključne reči: učešće javnosti, zdravstvena nega, sigurnost pacijenta

Nastavi čitati Učešće javnosti u kreiranju sigurnog zdravstva

Edukacija medicinskih sestara kao sastavni dio reforme mentalnog zdravlja u BiH

Sažetak

Zdravstvena njega predstavlja skup teorijskih i praktičnih znanja , što čini profesiju medicinskih sestara koje svojim djelovanjem čine integralni dio sistema zdravstvene zaštite. U mentalnom zdravlju ona ima svoje posebne karakteristike, a one se temelje na posebnim potrebama i problemima osoba koje imaju mentalne probleme ili poremećaje. Međunarodna organizacija medicinskih sestara (ICN) i Evropski Komitet za sestrinstvo daju preporuku za edukaciju medicinskih sestara za uža specijalistička područja gdje spada i mentalno zdravlje. U skladu s tim, kroz reformu mentalnog u Bosni i Hercegovini provodi se edukacija medicinskih sestara iz oblasti mentalnog zdravlja. Zdravstvena njega u mentalnom zdravlju je planirana briga sa psihijatriskim djelovanjem, koja je organizirana , struktirirana, sistematična i treba da odgovori na jedinstvene potrebe svakog pojedinca. Cilj je da se pojača pacijentova briga o samom sebi i da se tako reduciraju njegovi zdravstveni problemi. Medicinska sestra u zajednici predstavlja stub sistema mentalne njege, koji je kontinuiran i orjentisan ka rehabilitaciji. Ciljevi rada su: Ukazati na značaj zdravstvene njege u mentalnom zdarvlju; Prikazati program edukacije medisinskih sestara iz oblasti mentalnog zdravlja i proces njegove implementacije. Edukacija medicinskih sestara u mentalnom zdravlju predstavlja unapređenje i nadogradnju novih znanja i vještina. U skladu sa preporukama SZO.ICN i Evropskog Komiteta za sestrinstvo, postojeći plan i program edukacije medicinskih sestara iz oblasti mentalnog zdravlja u BiH mogao bi biti osnova za funkcionisanje cijelokupnog sistema kontinuirane edukacije medicinskih sestara.

Ključne riječi: zdravstvena njega, medicinska sestra, edukacija, mentalno zdarvlje

Nastavi čitati Edukacija medicinskih sestara kao sastavni dio reforme mentalnog zdravlja u BiH

Forme obrazovanja u službi poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge

Sažetak

Zaposlenici u zdravstvu kontinuirano učestvuju u svim formama obrazovanja, sa svrhom da stečena znanja upotrijebe u procesu poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge. Primjena formi obrazovanja je u zdravstvenoj ustanovi prisutna kod svih učesnika zdravstvenog procesa kako medicinskih profesionalaca, nemedicinskih profesionalaca, pacijenata, tako i poslovnih suradnika. Lociranjem učesnika u procesima obrazovanja, kao i korišćenje potencijala kojima ovi zaposlenici razpolažu, te odabir legislativnog okvira koji pobliže određuje stalno, kontinuirano obrazovanje zaposlenih u zdravstvu, jeste okvir razmatranja ovoga rada.

Ključne riječi: obrazovanje, kvaliteta, zdravstvena usluga

Nastavi čitati Forme obrazovanja u službi poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge

Suosjećanje i razumjevanje pacijenta – bioetičke dileme

Sažetak

Generalno identitet zdravstvenog radnika definisan je u relaciji sa bolesnikom kroz pomoć i podršku.
U stanju bolesti pacijenti ispoljavaju strah, napetost, nestrpljenje, patnju, izgubljenost, te zdravstveni radnici neminovno moraju da se nose sa psihološkim stanjima svojih pacijenata. U toku profesionalne selekcije i školovanja postavlja se etička dilema vezana za osobnost zdravstvenog radnika, da bi u stanju “bolesničke krize” bio ljekovit za pacijenta odnosno, da svojim ponašanjem nikako ne pojača stanje psihološkog bola i straha. Bolest kod većine pacijenata razvije visoku osjetljivost, osjećaj ugroženosti koji otvara mnogo pitanja na koje mogu dati samo profesionalci u zdravstvu. Ovakva kontaminacija snažnim
osjećanjima kod svakog pacijenta će razviti prostor za intervencije psihološkog tipa koje treba da posjeduje zdravstveni radnik. Svakodnevno umirivanje pacijenata, ulijevanje povjerenja u profesionalizam zdravstvenih usluga, empatisanje sa emocijama pacijenata su zahtijevni zadaci koji bi zdravstveni radnici trebali da obavljaju za svakog pacijenta.
Dugoročno posmatrano postavlja se etička dilema, da li i koliko zdravstveni radnik ima psihofizičkog kapaciteta da kontrolira psihološke krize “stanja bolesti”. Odnosno, etička dilema je koliko se smije u jednom profesionalnom zdravstvenom servisu izložiti zdravstveni radnik kontaminaciji “bolesničkog stanja”, ako prihvatimo da su hospitalizacije i suočavanja sa bolestima i smrću neki od najtraumatičnijih doživljaja i događaja u životu pojedinca i porodice. Etička dilema pokriva pitanje interesa zdravlja uposlenika i kvaliteta usluga jer u samom zdravstvenom servisu nema servisa koji brine o dekontaminaciji psihološkim stanjima zdravstvenih radnika. Poseban etički problem se nameće u situacijama kada je evidentano da zdravstveni rednik nema osobine empatije za stanje bolesnika i njegove porodice i ponekad u svom “profesionalizmu” napravi dodatne povrede koje će kod pacijenta i kod zdravstvenog radnika prouzrokovati određene probleme

Nastavi čitati Suosjećanje i razumjevanje pacijenta – bioetičke dileme