Analiza kliničko epidemioloških parametara infekcija urinarnog trakta

Sažetak

Uvod:Infekcije urinarnog trakta (IUT) se dijele na vanbolničke i intrahospitalne,i obje vrste mogu biti simptomatske i asimptomatske i označavaju invaziju mikroba u tkivu urinarnog trakta.Infekcija je najčešće oboljenje urinarnog trakta i istovremeno jedna od najčešćih infekcija.
Ciljevi: Utvrditi koji su to najčešći uzročnici urinarnih infekcija,zastupljenost prve infekcije i ponovljene urinarne infekcije.Analizirati broj ambulantnih dana bolesti,antimikrobni tretman prije hospitalizacije,komorbiditet(diabetes mellitus),preegzistentno urinarni kateter.
Materijal i metode: Prilikom istraživanja vršena je retrospektivna studija.Analizirane su historije bolesti 117 oboljelih od infekcije urinarnog trakta koji su liječeni u Klinici za Infektivne bolesti KCU Sarajevo,u periodu od 01.januara 2009.godine do 31.decembra 2011.godine.
Rezultati: Utvrili smo da žene oboljevaju znatno češće u odnosu na muškarce(76,06% vs23,94% ) i da je najprominentnija srednja do 45 godina i starija starosna dob iznad 45 godina sa 41% odnosno 57,3% u odnosu na ukupan broj oboljelih od IUT.Monomikrobnu infekciju je imalo 77 bolesnika,a Esherichia colli je izolovana kod 76,6% infekata i pokazala se kao najprominentniji uzročnik IUT.
Zaključak:Rezultati istraživanja pokazuju da bolesnici s komorbiditetom(diabetes mellitus) i preegzistentno urinarni kateter češće aktiviraju IUT.Oko pola bolesnika ambulantno boluje do pet dana,više od četvrtine 5- 10 dana, a druga manja četvrtina 10 i više dana.Ispitivanjem je dokazana značajna zastupljenost monomikrobne bakteriurije(77),s prevaliranjem E.colli 59 (76,6% ) u odnosu na 2 polimikrobne bakteriurije s prevagom E. Colli udružene s nekom drugom bakterijom.

Ključne riječi: infekcije urinarnog trakta, recidiv, reinfekcija, Esherichia colli

Summary

Introduction: Urinary tract infections (UTI) are divided into outpatient and nosocomial, and both types can be symptomatic and asymptomatic indicate the invasion of microbes in the urinary tract tissue. Infection is the most common disease of urinary tract and at the same time one of the most common infections.
Objectives: To determine which are the most common causes of urinary tract infections, representation of the first and repeated urinary tract infection. Analyze the number of outpatient days of illness, antibiotic treatment before hospitalization, comorbidities (diabetes mellitus), pre-existing urinary catheter.
Materials and methods: A retrospective study was performed during the research. The history of desease (UTI) of 117 patients were analyzed who were treated at the Clinic for Infectious disease Clinical Center University of Sarajevo, in the period from the first January 2009 to 31 December 2011.
Results: We have found that women are affected more frequently than men (76,06% vs 23,94% ) and that the most prominent is in midle age to 45 years and age older than 45 years with 41% or 57,3% in relation to the total number of patients with UTI. Monomicrobe infection had 77 patients, Esherichia colli was isolated in 76,6% infections and has proved to be the most prominent cause of UTI.
Conclusion: The research results show that patients with comorbidity (diabetes mellitus) and pre-existing urinary catheter frequently trigger UTI. Approximately half of patients are sick up to five days, more than a quarter of 5-10 days, and the second quarter is less than 10 days. Examination revealed significant prevalence of monomicrobial bacteriuria (77) with prevalence of E.colli 59 (76,6% ) compared to the two polymicrobial bacteriuria with prevalence of E. Colli combined to another bacteria.

Keywords: Urinary tract infections, relapse, reinfection, Esherichia colli.

Uvod

Urinarna infekcija je upala bilo kojeg dijela urinarnog trakta. Infekcija se pojavljuje kad mikroorganizmi, najčešće bakterije iz probavnog sustava, dospiju kroz mokraćnu cijev u urinarni trakt i počnu se množiti. Mnogi urinarnom infekcijom smatraju samo infekciju mokraćnog mjehura, ali bakterije mogu napasti bilo koji dio urinarnog trakta: bubrege (pijelonefritis), mokraćovode (ureteritis), mokraćni mjehur (cistitis) i mokraćnu cijev (uretritis).
Uzročnik infekcija urinarnog trakta u 80% slučajeva je bakterija Escherichia coli, koja normalno živi u debelom crijevu. Staphylococcus saprophyticus je drugi najčešći uzročnik u žena (10-15%). Ostale vrste su Klebsiella, Proteus mirabilis, Ureaplasma urealyticum, Chlamidia i Enterococci. Osim bakterija uzročnici urinarnih infekcija mogu biti virusi (Herpes simplex), gljivice (Candida albicans) i paraziti (Trichomonas).
Najčešći put infekcije je prodor mikroorganizama iz probavnog odnosno vanjskog dijela spolnog sustava kroz mokraćnu cijev u mokraćni sustav. Kod zdravih žena, vagina je kolonizirana laktobacilima, mikroorganizmima koji održavaju visoku kiselost okoline (nizak pH), što je za ostale bakterije nepovoljno.
Infekcije urinarnog trakta se sa epidemiološkog aspekta dijele na vanbolničke i intrahospitalne
Mogu biti simptomatske i asimptomatske i označavaju invaziju mikroba u tkiva urinarnog trakta . Urinarne infekcije su veoma česte i recidiviraju u velikom broju.

Epidemiologija urinarnih infekcija

Uroinfekcije su na drugom mjestu, odmah iza infekcija disajnih puteva. Stope pojave generalno reflektuju predisponirajuće faktore kao što su kongenitalne anomalije u detinjstvu, započinjanje seksualne aktivnosti, naročito kod žena, i post-menopauzalne promene kod starijih žena
Studije potvrđuju da godišnje, konsultaciju kod ljekara porodične medicine zbog urinarne infekcije, traži 14 muškaraca i 60 žena od 1.000 pregledanih.
U SAD zbog urinarnih infekcija ljekaru se javi 7 miliona ljudi godišnje, od toga 2 miliona zbog cistitisa (upala mokraćne bešike)
Od ukupnog broja propisanih antibiotika u SAD, 15% je propisano zbog urinarnih infekcija, sa godišnjim troškom od oko 1 milijardu dolara
Učestalost urinarnih infekcija raste sa godinama starosti posebno kod muškaraca

Etiologija
Većina uzročnika uroinfekcije porijeklom je iz crijevne flore

Gram negativni uzročnici:
Escherichia coli – najčešći uzročnik, oko 80 %
Proteus mirabilis
Klebsiella

Gram pozitivni uzročnici:
Staphylococcus saprophyticus (koagulaza negativna) – 10-15% infekcija kod mladih žena
Enterococcus – često kod pacijenata sa urolitijazom ili nakon intervencije
Ostali: mogu se naslutiti postojanjem negativne kulture
Chlamidia trachomatis, Neisseria gonorrhoeae, Ureaplasma urealyticum, Herpes Simplex Virus, Candida species, Trichomonas vaginalis, Tuberkuloza, Candida albicans

Kategorizacija urinarnih infekcija

Akunte nekomplikovane infekcije donjeg urotrakta kod žena (cistitisi)
Akutni nekomplikovani pijelonefritis
Komplikovane infekcije urotrakta sa ili bez pijelonefritisa
Urosepsa
Uretritisi (upale uretre)
specijalne forme (prostatisi, epididimitisi i orhitisi)

Faktori rizika
Većina uroinfekcija su ascedentne prirode
Kolonizacija crijevnih bakterija iz crijevnog trakta (ženska populacija je izloženija).
Rezidulani urin
Hiperplazija prostate
Seksualni odnosi
Vezikouretralni refluks
Urinarna i fekalna inkontinencija
Jatrogena infekcija
Dijabetes
Poremećaji imuniteta
Strukturne anomalije
Trudnoća

Simptomi i znaci bolesti
učestala potreba za mokrenjem, noćno mokrenje
otežano zadržavanje urina
bolan osjećaj pečenja u predjelu mokraćnog mjehura ili uretre pri mokrenju
uprkos potrebi i osjećaju ‘’urgentnosti’’, mokrenje je minimalno
osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura
kod muškaraca čekanje na početak mokrenja i slab mlaz urina.

Dijagnoza urinarnih infekcija postavlja sljedećeim parametrima:
Fizikalni pregled (suprapubična osjetljivost, bol u predjelu prepona, groznica)
Laboratorijski pregled urina (nativni biohemijski pregled urina, nitriti test, leukociti esteraza test).
Mikrobiološki pregled urina (serija urinokultura)
Hemokultura (dokazivanje uzročnika u krvi, posebno kod groznica i visokih temperatura)

Liječenje urinarnih infekcija

Dobra hidratacija (biljni čajevi, adstrigensi i sl).
Antibiotska terapija (identifikacija uzročnika i antibiotska terapija prema antibiogramu)
Analgezija po potrebi (spazmolitici i analgetici)
Izbjegavanje seksualnih konatakata tokom liječenja

Ciljevi i zadaci istraživanja

Utvrditi zastupljenost urinarnih infekcija kod hospitaliziranih bolesnika liječenih u Klinici za Infektivne bolesti KCU Sarajevo u periodu od 01. 01. 2009. – 31. 12. 2011. godine.
Prikazati starosnu i polnu strukturu pacijenata
Analizirati broj ambulantnih dana bolesti, antimikrobni tretman prije hospitalizacije, komorbiditet (diabete mellitus, urinarni kateter – preegzistentno)
Utvrditi zastupljenost prve infekcije i ponovljene urinarne infekcije.
Utvrditi najčešće uzročnike urinarnih infekcija.

Materijal (pacijenti) i metode istraživanja

U studiju je uključeno 117 oboljelih od infekcija UT liječenih u Klinici za Infektivne bolesti KCU Sarajevo u periodu od 01. januara 2009. godine do 31. decembra 2011. godine. Istraživanje je retrospektivno i epidemiološko.

Korišteni su sljedeći podaci uzeti iz historija bolesti:
pol, godine starosti
prehospitalno ili ambulantno bolovanje u danima
antibiotski tretman prije hospitalizacije
recidivantni karakter bolesti
komorbiditet : diabetes mellitus, urinarni kateter – preegzistentno
mikrobiološki izolati (urin, krv)

Rezultati istraživanja

Analizirano je ukupno 117 pacijenata sa dostupnim historijama bolesti. Istraživanje je bilo usmjereno na pacijente koji su u Klinici za Infektivne bolsti boravili pod dijagnozom infekcija urinarnog trakta.

Grafikon 1. Zastupljenost bolesnika s IUT u odnosu na ukupan broj hospitaliziranih

U odnosu na ukupan broj hospitaliziranih na Infektivnoj klinici KCUS (5863), bolesnici s IUT su zastupljeni 1, 99%, što je približno zastupljenost tokom pojedinih 2009., 2010. i 2011. godine (grafikon 1).

Grafikon 2. Spolna zastupljenost bolesnika sa urinarnim infekcijama

Zastupljenost žena oboljelih od infekcija urinarnog trakta u odnosu na muškarce je 76,06% vs 23,94%, zašto postoje ranije iznesena objašnjenja (grafikon 2).

Grafikon 3. Starosna dob pacijenata sa infekcijom urinarnog trakta

U odnosu na ukupan broj oboljelih od IUT, 1,7% bolesnika je bilo sa starosnom dobi do 15godina, 41% u dobi 16-45, a iznad 46 godina zastupljenost je 57,3% (grafikon 3).

Grafikon 4. Ambulantni dani bolesti prije hospitalizacije (u danima)

Najveći broj bolesnika s IUT 64 (54,7%) je ambulantno tretirano od 0 do 5 dana, od 5 do 10 dana 34 (29%) i 10 i više dana 19 (16,3%) bolesnika (grafikon 4).

Grafikon 5. Antibiotski tretman prije hospitalizacije

Prije hospitalizacije, 79 bolesnika (67,5%) nije primalo terapiju, dok je 38 bolesnika (32,5%) bilo na antibiotskom tretmanu (grafikon 5).

Grafikon 6. Učestalost urinarnih infekcija kod pacijenata sa diabetes mellitusom

U promatranoj skupini bolesnika s IUT 15 (12,8%) je preegzistentno imalo šećernu bolest koja je prethodno tretirana (grafikon 6).

Grafikon 7. Učestalost urinarnih infekcija kod pacijenata sa urinarnim kateterom

U promatranoj skupini bolesnika s IUT 16 (13,7%) je preegzistentno imalo urinarni kateter (grafikon 7).

Grafikon 8. Prikaz ranijih infekcija UT

U odnosu na ukupan broj oboljelih (117), 19 (16,2%) pacijenata sa IUT je bilo sa recidivirajućom infekcijom (grafikon 8).

Grafikon 9. Nalaz urinokultura kod bolesnika s IUT

U promatranoj skupini bolesnika s IUT, u 79 bolesnika (67,5%) urinokulture su bile pozitivne, a kod 38 (32,5%) su bile negativne (grafikon 9).

Grafikon 10. Nalaz hemokultura kod bolesnika s IUT

U analiziranoj skupini bolesnika, njih 12 (10,6%) bolesnika s IUT je imalo mikrobiološki verificirano bakterijemiju (grafikon 10).

Grafikon 11. Etiologija IUT (monomikrobna bakteriurija)

U analiziranoj skupini bolesnika s IUT, 77 je bilo sa monomikrobnom infekcijom. Escherichia coli je izolovana kod 76,6% IUT, Proteus mirabilis kod 5,2%, Klebsiella pneumoniae kod 11,7%, Pseudomonas aeruginosa kod 5,2% i Citobacter freundi kod 1,3% bolesnika (grafikon 11).

Grafikon 12. Izolirane bakterije iz UK – polimikrobne infekcije

Polimikrobne urinokulture su nađene kod 2 bolesnika sa IUT (tabela 12). Kod jednog E. coli je bila udružena sa Klebsiellom pneumoniae i Morganellom morganii, a u drugoj urinokulturi su izolovane Staphylococcus epidermidis i Staph. auerus.

Grafikon 13. Izolirane bakterije iz hemokulture

Analizirajući nalaz HK, utvrdili smo da je u 12/117 slučajeva utvrđeno prisustvo bakterija (tabela 13) i to E. coli kod 66,7%, Kl. pneumoniae – 16,7%, Enterococcus faecalis – 8,3% i Staphylococcus aureus – 8,3%. Analizirajući mikrobiološke nalaze u bolesnika sa IUT, kod 12 je uzročnik izolovan iz HK (grafikon 13).

Zaključci

Ova studija je urađena s ciljem da se istraže neki kliničko-epidemiološki parametri IUT što bi koristilo i kao mogući dijagnostički kriteriji u ranoj fazi bolesti.
U Klinici za infektivne bolesti KCU Sarajevo koja je specijalizirana za liječenje bolesnika sa akutnim infektivnim bolestima u periodu od 01.01.2009. do 31.12.2011. hospitalizirano 5863 je bolesnika, od toga 117 (1,99%) sa IUT.
Analizirani bolesnici hospitalizirani su direktno iz domicilne (vanbolničke sredine) ili premješteni iz drugih klinika KCUS sa već razvijenim kliničkim znacima IUT. Dokazano je da se IUT statistički značajno češće javlja kod žena, te da je jasan trend rasta IUT s godinama starosti.
Razlika u broju dana bolesti do hospitalizacije je naglašena u smislu da polovina bolesnika ambulantno boluje do pet dana, jedna četvrtina 5-10 dana, a druga četvrtina 10 i više dana.
Rezultati istraživanja pokazuju da pacijenti s komorbiditetom (diabetes mellitus) i pacijenti sa urinarnim kateterom preegzistentno češće akviriraju IUT.
Etiološki uzročnik je nađen u 79 (67,5%) UK, dok je 38 (32,5%) ostalo negativno. Pozitivne HK su nađene u 12 (10,6%) bolesnika s IUT.
Ispitivanjem je dokazana značajna zastupljenost monomikrobne bakteriurije 77, s prevaliranjem E. coli (59 ili 76,6%) u odnosu na 2 polimikrobne bakteriurije.
Bakteriološki monitoring koji uključuje i IUT u bolesnika s kateteriziranim mokraćnim mjehurom je vrlo važan korak u kontroli multiplo rezistentnih bolničkih infekcija.
Medicinska sestra svojim znanjem i vještinom može znatno doprinijeti smanjenju broja IUT – bolničkih infekcija, odnosno sepsi što bi svakako pomoglo u bržem i jednostavnijem liječenju i oporavku bolesnika.
Medicinska sestra mora znati da se treba izbjeći kateterizacija mokraćnog sistema kada je to moguće, te kateterizirati bolesnika samo sa jasnom medicinskom indikacijom i prema uzusima za sprečavanje nastanka infekcije.

Literatura

Vrhovac B. Interna medicina, Zagreb : Naklada Ljevak, 2003; 1164-1167.
Centar za izdavačku, bibliotečku i informacionu djelatnost Infektivne bolesti. Infekcije urinarnog trakta, Valjevo 2007; 195-200.
Mihaljević F., Fališevac J., Bezjak B., Mravunac B. Specijalna klinička infektologija, Zagreb: Medicinska naklada 1994; 442-443.
Duško Mardešić i saradnici. Pedijatrija, šesto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb: Školska knjiga, 2000; 344-375.
Chambers S.T.: Cystitis and urethral syndromes, In: Armstrong D., Cohen J.: Infectious diseades, 1st edition, Harcourt publichers Ltd, London 1999.2.57.1.-2.57.8.
Stamm W.E.: Urinary tract infectiones and pyelonephritis, In Fauci A.S., Braunwald E., Isselbacher K.J., et al: Harrison’s principles of internal medicine, 14th edition, McGraw-Hill, New York, 1998., str. 817-824.
S. Strahinjić, V. Stefanović Prevencija bubrežnih bolesti, Niš: Univerzitet u Nišu, 1990; 43-45.
Emil A. Tanagho, Jack W. McAninch Smith’s General Urology, seventeenth edition. Bacterial Infections of the Genitourinary Track, New York, McGraw Companys, 2008; 193-199.
Vinay Kumar, Ramsey Cotrane, Stanley Robbins Osnove patologije, peto izdanje, Zagreb: Školska knjiga 1994; 453-454.
Faruk Konjhodžić i saradnici Hirurgija za studente medicine i stomatologije, Institut za naučno istraživački rad i razvoj Kliničkog centra u Sarajevu, Sarajevo, 2001; 787-788.
Fahrija Bašić, Edina Bešlagić: Mikrobiologija, morfološki aspekti sa dijagnostikom, Medicinski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1998; 121-125.
E. Ćemerlić-Zečević, D. Miličić, A. Džinović: Infekcije urinarnog trakta i vezikoureteralni refluks kao uzrok renalnog parenhimnog oštećenja. Medicinski arhiv 2002: 56 (3, supl 1.) : 14-16.
Norrby SR. Urinary tract infections. U: Finch RG, Greenwood D, Norrby SR, Whitley RJ, ur. Antibiotic and Chemotherapy. Edinburg: Churchill Livingstone; 2003, str. 764-771.
Nicolle LE. Complicated urinary tract infection, including postsurgical and catheter related infections. U: Cohen J, Powderly WG, ur. Infectious diseses. London: Mosby, 2004, str. 763-771.
Rubin RH, Shapiro ED, Andriole VT, Davis RJ, Stamm WE. With modifications by a European Working Party (Norrby SR). General guidelines of urinary tract infection. Germany: The European Society of Clinical Microbiology and Infectious Diseases, Taufkirchen, 1993., str. 240-310.
Benčić J., Benčić J. Kako spriječiti bolničke infekcije mokraćnog sustava nastale uslijed primjene katetera? Medicus; 2003: 12: 249-251.
Melekos MD, Asbach HW, Gerharz E, Zarakovitis IE, Weingaertner K, Naber KG. Post-intercourse versus daily ciprofloxacin prophylaxis for recurrent urinary tract infections in premenopausal women. J. Urol 1997;157:935-939.
Sobel J.D., Kaye D.: Urinary tract infections, In: Mandell G.L., Bennett J.E., Dolin R.: Principles and practice of infectious diseases, 5th edition, Churchill Livingston, Philadelphia, 2000, str. 773-806.
Warren JW, Abrutyn E, Hebel JR, Johnson JR, Schaeffer AJ, Stamm WE. Guidelines for antimicrobial treatment of uncomplicated acute bacterial cystitis and acute pyelonephritis in women. Infectiou Diseases Society of America (IDSA). Clin Infect Dis 1999; 29: 745-758.
Krieger JN. Urinary tract infections: what’s new? J Urok 2002;168:2351-2358.
Johnson JR. Pyelonephritis and abscessus of the kidney. U: Cohen J, Powderly WG, ur. Infectious diseses. London: Mosby, 2004, str. 753-763.
Hay P, Pittrof R. Infections in pregnancy. U: Finch RG, Greenwood D, Norrby SR, Whitley RJ, ur. Antibiotic and Chemotherapy. Edinburg: Churchill Livingstone: 2003, str. 772-784.
Schaeffer AJ. Infections of the urinary tract. U: Walsh PC, ur. Campbell’s urology. Philadelphia: Saunders; 2002, str. 515-602.
Scholes D, Hooton TM, Roberts PL, Stapleton AE, Gupta K, Stamm WE. Risk factors for recurrent urinary tract infection in young women. J Infect Dis 2000; 182: 1177-1182.
Taylor EW. Abdominal and other surgical infections. U: Finch RG, Greenwood D, Norrby SR, Whitley RJ, ur. Antibiotic and Chemotherapy. Edinburg: Churchill Livingstone; 2003, str. 526-543.
Hoepelman AI, Meiland R, Geerlings SE. Pathogenesis and management of bacterial urinary tract infections in adult patients with diabetes mellitus. Int J Antimicrob Agents 2003; 22 (Suppl.2): 35-43
Džemal Poljaković Šećerna bolest. Šećerna bolest i infekcije, Tuzla: Narodna i univerzitetska biblioteka „Derviš Sušić“, 2003; 259-262.

Odgovori