Broj 2-3 – Stranica 2

Iskustva nakon uvođenja porođaja u vodi na ginekološko-akušerskom odjelu Opće bolnice „Prim. Dr Abdulah Nakaš“

Sažetak

UVOD: Poznato je da zdrava porodilja, adekvatno educirana o mehanizmu porođaja može, uz preporuku ordinirajućeg ginekologa, izabrati porođaj u vodi. Prednosti porođaja u vodi su poznate, a ističe se kraće trajanje porođaja, manja bolnost, te manja traumatičnost za novorođenčad.
Imajući u vidu trend porasta operativno završenih poroda tragamo za načinom da se pacijentici ponude tzv. alternativne metode kao sto je porod u kadi, na stočicu,upotreba lopte i sl. Pošto je naša institucija od 200 godine Baby Friendly Hospital, stvorili smo uslove i za pomenute porode, te analizirali parametre kao sto su: Trajanje I porođajnog doba; Broj učinjenih epiziotomija; Apgar score novorođenčadi; praćenje komplikacija u III porođajnom dobu.
CILJEVI OVOG RADA: Smatrali smo da uvođenjem alternativnih metoda porođaja kompletiramo misiju prijatelja majki i njihove novorođenčadi, te smo od 2008. godine (august) otvorili i rađaonu sa kadom za porođaje, a od 2010. godine (januar) uveli i porođaje na stočiću. U tom smislu smo napravili, na uzorku od 60 porodilja.
REZULTATI: Rezultati ukazuju da je 75% porodilja bilo bez učinjene epiziotomije. Apgar score – bio je kod 81,8% 9/10, a 8 Apgar 15,2%, a Apgar 4 3%. Rezultati ankete ukazuju da je porod u vodi 100% opravdao očekivanja pacijentica, da su izuzetno zadovoljne prisustvom i stručnom pomoći primalje,kvalietni nadzor poroda,doprinjeli da porod u vodi bude zaista jedinstven,ugodan i nezaboravan trenutak. Prisustvo supruga prilikom poroda u vodi se takođe pokazalo kao korisno iskustvo.
DISKUSIJA: Prikazali smo podatke relativno malog broja porodilja, te uzorak nije statistički značajan, ali iskustva koja iznosimo su nam ohrabrenje da idemo dalje i da razmijenimo iskustava sa kolegicama iz centara gdje je broj ovih porođaja daleko veći.
ZAKLJUČAK: U poređenju sa kontrolnom skupinom u kojoj su žene sa tzv. „klasičnim“ porođajem imali smo statistički značajnu razliku u smislu trajanja I porođajnog doba, te zadovoljstvo pacijentica. Nismo imali niti jednu postpartalnu komplikaciju kod pacijentica i novorođenčadi porođenih u vodi.

Ključne riječi: porođaj u vodi, Apgar score, porođajna doba, epiziotomija

Nastavi čitati Iskustva nakon uvođenja porođaja u vodi na ginekološko-akušerskom odjelu Opće bolnice „Prim. Dr Abdulah Nakaš“

Zdravstvena njega i prikaz broja oboljelih od akutnog infarkta miokarda u RMC-u “dr. Safet Mujić“ Mostar za period 2007. – 2010. g.

Sažetak

Uvod: Do akutnog infarkta miokarda (AIM) dolazi zbog naglog smanjenja protoka krvi kroz koronarne arterije. Te arterije snabdjevaju srčani mišić krvlju i kada dođe do naglog smanjenja opskrbe, odnosno kada dođe do prestanka protoka krvi, jedan dio srčanog mišića odumire i to nazivamo infarkt miokarda.
Prikazali smo način kako zbrinuti pacijenta s akutnim infarktom miokarda, pristup samom pacijentu, te ulogu sestre u rehabilitaciji pacijenta nakon preboljenog infarkta miokarda. U intenzivnoj njezi službe za interne bolesti RMC-a ,,Dr. Safet Mujić“ Mostar, proveli smo istraživanje koliko je rehabilitovano pacijenata koji su oboljeli od akutnog infarkta miokarda.
Cilj rada: 1.Upozorititi da infarkt miokarda ima visoku zastupljenost u kardiovaskularnim oboljenjima; 2. Prikazati važnost zdravstvene njege kod oboljelih od AIM, te koja je uloga medicinske sestre-teh; 3. Prikazati broj oboljelih od AIM za vremenski period 01.01.2007-31.12.2010.g; 4. Prikazati broj oboljelih u odnosu na dobnu i polnu strukturu.
Rezultati: U periodu 01.01.2007.-31.12.2010. god. u intenzinoj njezi liječeno je 1040 pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Oboljelih od akutnog infarkta miokarda za taj perod bilo je 319 pacijenata. Gledano posebno za svaku godinu rezultati su: – U 2007. god. od ukupno 267 pacijenata koji su prosli liječenje u intenzivnoj njezi, njih 80 je oboljelih od AIM (29.9%); -U 2008. god. od 220 pacijenata 89 oboljelih (40.4%). ; – U 2009. god. od 258 pacijenata 88 oboljelih (34.1%). –U 2010.god. od 295 pacijenata, 62 su oboljela (21%). Muškarci znatno više oboljevaju od žena. Najčesća godišta koja oboljevaju su od 1930.g. do 1939. g.
Zaključak: Na početku našeg rada opisali smo definiciju AIM, te koji su to faktori rizika. Prikazali smo koliko je bitna uloga medicinske sestre u liječenju. U studiji istraživanja saznali smo da je infarkt miokarda i dalje visoko zastupljen u kadiovaskularnim oboljenjima i da treba u budučnosti voditi brigu o prevenciji koja je jako bitna.

Ključne riječi: infarkt miokarda, zdravstvena njega, uloga sestre, rehabilitacija

Nastavi čitati Zdravstvena njega i prikaz broja oboljelih od akutnog infarkta miokarda u RMC-u “dr. Safet Mujić“ Mostar za period 2007. – 2010. g.

Elektrokonverzija – indikacije i procedure

Sažetak

Elektrokonverzija je postupak koji se koristi za ispravljanje određenih vrsta abnormalnih srčanih ritmova (aritmija). Ona može biti izvršena u hitnim situacijama ili kao ne-hitna procedura za liječenje postojećih aritmija. Elektrokonverzija takođe može biti izvedena pomoću lijekova. Većina elektivnih ili ne-hitnih kardioverzija se izvodi za liječenje atrijalne fibrilacije ili atrijalnog flatera, benignih poremećaja srčanog ritma.
U hitnim situacijama se koristi da ispravi nepravilan brz ritam srca vezan uz slabost, nizak krvni pritisak, bolove u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti.
Neki abnormalni ritmovi kao sto su tahikardija i ventrikularna fibrilacija mogu biti po život opasne. Ventrikularna fibrilacija može dovesti do iznenadne srčane smrti ako se napadaj ne liječi u roku od nekoliko minuta. Kardioverzija ima ograničen uspjeh u liječenju ljudi sa dugogodišnjom atrijalnom fibrilacijom (godinu i duže) ili nekih drugim drugim srčanim problemima. Ova tehnika je posebno korisna za osobe sa atrijalnom fibrilacijom u trajnju duže od 30. dana. Za izvođenje elektrokonverzije koristimo uređaj koji se naziva defibrilator. Defibrilator liječničkom timu omogućava kontinuirano praćenje srčanog ritma i dostavljanje električne energije za vraćanje srca u normalan ritam. Kardioverzija je siguran i učinkovit postupak za vraćanje srčanog ritma u normalu.

Nastavi čitati Elektrokonverzija – indikacije i procedure

Fizikalni tretman u medicinskoj rehabilitaciji pacijenata nakon moždanog udara

Sažetak

Uvod: Kao bolest moždani udar opisuje se još od vremena Hipokrata. Moždani udar je često oboljenje sa značajnim mortalitetom (treći je uzrok smrtnosti) i teškim posljedicama na fizičkom i psihičkom planu (oko polovine preživjelih bolesnika sa moždanim udarom, a po nekim statistikama i preko toga, ima zaostale neurološke ili psihološke sekvele). Incidenca se u Evropi kreće od 2-4 promila, u nekim zemljama i do 8 promila, a smrtnost od iste se kreće oko 25%.
Cilj istraživanja:
Utvrditi funkcionalnu onesposobljenost kod pacijenata sa cerebrovaskularnim inzultom.
Utvrditi uspiješnost fizikalne terapije kod osoba sa hemiparezom.
Utvrditi strukturu pacijenata po zanimanju, spolu i funkcionalnoj onesposobljenosti.
Metode istraživanja: Uzorak istraživanja je bilo 70 pacijenata kod kojih je dijagnostički utvrđen cerebrovaskularni inzult. Istraživanje je sprovedeno retrospektivno za period od 01.01.2000. god. do 31.12.2006. god. u PZU Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju- „PRAXIS“ Sarajevo. Do istraživačkih podataka došlo se uvidom u ambulantne protokole i historije bolesti.
Rezultati istraživanja: Istraživanje pokazuje da nakon provedenog fizikalnog tretmana teško pokretan uz tuđu pomoć nije bio niko od pacijenata, teško pokretno uz pomoć pomagala je bilo 7 (10,0%) pacijenata, samostalno pokretno bez pomagala je bilo 15 (21,42%) pacijenata, dobar funkcionalni status uz minimalne sekvele je imalo 48 (68,57%) pacijenata, uredan funkcionalni status nije imao niko od pacijenta.
Zaključak: Podatci nakon provedenog istraživanja ukazuju na to da je primjena fizikalnog tretmana kod pacijenata sa oduzetošću ekstremiteta poslije cerebrovaskularnog inzulta pokazala značajnu uspiješnost. Istraživanja su pokazala da se teorija i praksa u večem dijelu poklapaju i da pravilno i pravovremeno proveden fizikalni tretman kao i drugi aspekti rehabilitacije pozitivno utiču na pacijente poslije moždanog udara.

Ključne riječi: fizikalni tretman, rehabilitacija, moždani udar

Nastavi čitati Fizikalni tretman u medicinskoj rehabilitaciji pacijenata nakon moždanog udara