Sažetak
Uvod: Do akutnog infarkta miokarda (AIM) dolazi zbog naglog smanjenja protoka krvi kroz koronarne arterije. Te arterije snabdjevaju srčani mišić krvlju i kada dođe do naglog smanjenja opskrbe, odnosno kada dođe do prestanka protoka krvi, jedan dio srčanog mišića odumire i to nazivamo infarkt miokarda.
Prikazali smo način kako zbrinuti pacijenta s akutnim infarktom miokarda, pristup samom pacijentu, te ulogu sestre u rehabilitaciji pacijenta nakon preboljenog infarkta miokarda. U intenzivnoj njezi službe za interne bolesti RMC-a ,,Dr. Safet Mujić“ Mostar, proveli smo istraživanje koliko je rehabilitovano pacijenata koji su oboljeli od akutnog infarkta miokarda.
Cilj rada: 1.Upozorititi da infarkt miokarda ima visoku zastupljenost u kardiovaskularnim oboljenjima; 2. Prikazati važnost zdravstvene njege kod oboljelih od AIM, te koja je uloga medicinske sestre-teh; 3. Prikazati broj oboljelih od AIM za vremenski period 01.01.2007-31.12.2010.g; 4. Prikazati broj oboljelih u odnosu na dobnu i polnu strukturu.
Rezultati: U periodu 01.01.2007.-31.12.2010. god. u intenzinoj njezi liječeno je 1040 pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Oboljelih od akutnog infarkta miokarda za taj perod bilo je 319 pacijenata. Gledano posebno za svaku godinu rezultati su: – U 2007. god. od ukupno 267 pacijenata koji su prosli liječenje u intenzivnoj njezi, njih 80 je oboljelih od AIM (29.9%); -U 2008. god. od 220 pacijenata 89 oboljelih (40.4%). ; – U 2009. god. od 258 pacijenata 88 oboljelih (34.1%). –U 2010.god. od 295 pacijenata, 62 su oboljela (21%). Muškarci znatno više oboljevaju od žena. Najčesća godišta koja oboljevaju su od 1930.g. do 1939. g.
Zaključak: Na početku našeg rada opisali smo definiciju AIM, te koji su to faktori rizika. Prikazali smo koliko je bitna uloga medicinske sestre u liječenju. U studiji istraživanja saznali smo da je infarkt miokarda i dalje visoko zastupljen u kadiovaskularnim oboljenjima i da treba u budučnosti voditi brigu o prevenciji koja je jako bitna.
Ključne riječi: infarkt miokarda, zdravstvena njega, uloga sestre, rehabilitacija
Summary
Introduction: A heart attack is caused by the sudden reduction in the blood flow through the coronary arteries. The coronary arteries provide blood to the heart muscle and where the blood flow is severly depleted may cause a part of the heart muscle to stop functioning and this is known as heart attack.
We have shown how to look after patients with accute heart attack, health care towards the patient and also the role of the nurse in terms of the patient’s rehabilitation after the heart attack. Evidence produced in this document is based on the number of patients registered with accute heart attack at the Intesive care ward at RMC ,,Dr. Safet Mujić“ Mostar.
Purpose: Raise awareness of heart attacks as one of the most common forms of cardio vascular diseases; Emphasise the importance of providing good heath care to those with acute heart attack and the role of the nurse; Provide the number of patients diagnosed with accute heart attack during the period 01/01/07 to 31/12/10; Split the number of patients diagnosed with accute heart attack by gender and age
Results: During the period 01/01/07 to 31/12/10, 1040 patients with cardio vascular diseases were admitted to the Intesive care ward for treatment. 319 were diagnosied with accute heart attack. The split broken by year is as follows:
2007: 80 out of 267 patients addmited to the Intesive care ward were diagnosed with accute heart attack, which is 29.9%; 2008: 89 out of 220, which is 40.4%; 2009: 88 out of 258, which is 34.1%; 2010: 62 out of 295, which is 21 %
It has also been shown that males are more prone to heart attacks than women and those affected are born between 1930 and 1939.
Conclusion: This document has provided the definition of a heart attack and in short explained the causes behind it. It has also drawn on the role of the nurse looking after those diagnosied with a heart attack. The research has also highlighted that heart attacks are one of the most common forms of cardio vascular diseases and that more emphasis must be put on preventative care to ensure the reduction in heart attacks in the future.
Keywords: heart attack, health care, role of nurse, rehabilitation
Uvod
Do infarkta miokarda dolazi zbog naglog smanjenja protoka krvi kroz koronarne arterije. Te arterije snabdjevaju srčani mišić krvlju i kada dođe do naglog smanjenja opskrbe, odnosno kada dođe do prestanka protoka krvi, jedan dio srčanog mišića odumire i to nazivamo infarkt miokarda.
Protok krvi kroz arteriju nestaje zbog začepljenja žile, sužene aterosklerozom. Faktori koji najčešće dovode do ateroskleroze i potom infarkta miokarda su: pušenje, pretilost, povišen kolesterol, dijabetes i hipertenzija. Veoma bitan je i nasljedni faktor, na koji nažalost pacijent nema utjecaj, ali zato se infarkt može spriječiti zdravim životom, održavanjem optimalne tjelesne težine i umjerenom fizičkom aktivnošću, šte će u većini slučajeva pomoći u sprječavanju bolesti, bez obzira na genetsku predispoziciju. Uzročnik infarkta miokarda često može biti i stres i emotivna napetost, te neka druga oboljenja kao što je zatajenje bubrega ili cerebrovaskularne bolesti.
Dijagnosticki postupci kod akutnog infarkta miokarda
Pri provedbi dijagnostičkog zahvata važno je informirati i educirati bolesnika od strane liječnika i medicinske sestre o važnosti i načinu izvođenja dijagnostičkog postupka. Sestra treba pacijenta pripremiti fizicki, psihicki, te osigurati potrebnu dokumentaciju.
Dijagnostički postupci su:
Anamneza
Fizikalni pregled
Neinvazivne metode:
RTG snimka srca i pluća (daje nam uvid u veličinu i poziciju)
CT srca i krvnih žila (radiološka pretraga, omogućena je procjena miokarda, endokarda i epikarda. Pruža niz podataka o mogućem stanju ishemijskog i infarciranog miokarda, aorti i krvnim žilama)
EKG
Holter monitoring
Ehokardiografija (promatranje UZ aparatom dimenzije, veličine, protoka krvi, evidencije ugrušaka i izljeva)
Transezofagealni UZ srca
Ergometrija
Magnetska rezonanca srca
Invazivna kardiološka dijagnostika:
Mikrokateterizacija srca (kroz posebnu iglu uvede se tanki plastični kateter u desno srce i a. pulmonalis. Dobiva se uvid u stanje desne i lijeve polovice srca)
Kateterizacija srca (uvodi se kateter u desno ili lijevo srce putem kubitalne ili femoralne vene te se ispituju tlakovi , saturacija kisikom, minutni volumen, otpori pod RTG kontrolom)
Koronarografija (predstavlja invazivnu pretragu kojom se najdetaljnije određuje težina IM.Indikacije za ovu pretragu postavlja kardiolog poslije detaljne analize svakog kliničkog slučaja. Sastoji se u uvođenju, preko perifernih arterija i poslije lokalne anestezije, katetera do polazišta koronarnih arterija i injetiranju kontrasne otopine pod radiološkom kontrolom.
Uloga sestre u pripremi pacijenta za invazivne dijagnostičke pretrage
Osim sto sestra pripremi pacijenta fizički, psihički i medicinsku dokumentaciju, mora uraditi jos i dodatne pripreme, a to su:
bolesnik ne smije jesti 12 sati prije pretrage
snimiti EKG
uspostaviti venski put i uzeti uzorak krvi za laboratorijsku i transfuzijsku pretragu
savjetovati bolesnika na važnost pražnjenja mokračne bešike (kateterizirati bolesnika u slučaju životne ugroženosti)
dati bolesniku premedikaciju prema uputi
transportirati bolesnika na krevetu na pretragu.
Nakon pretrage sestrinske intervencije su:
snimanje EKG
kontroliranje vitalnih funkcija (puls, tlak, temperatura) bolesnika svakih 15 – 30 min po povratku, a ako je stanje kasnije stabilno svakih 2 – 4 sata
kontrolirati mjesto uboda (punkcije)
osigurati mirovanje bol. kroz 24 sata na krevetu čije je uzglavlje podignuto manje od 45º
osiguravanje 1,5 L tekućine koju će bolesnik popiti i kontrolirati da je popije u roku od 8 sati
pomaganje bolesniku prilikom hranjenja, pijenja, eliminacije i održavanja osobne higijene
uočavanje promjene bolesnikova stanja na vrijeme; brzo obavijestiti liječnika i poduzeti odgovarajuće mjere.
Laboratorijski testovi
enzimi (kod oštećenja miokarda izlaze iz uskladištenih regija; porast enzima označava oštećenje miokarda. Enzimi dostižu svoju najveću razinu u krvi u različitim vremenskim razmacima od početka infarkta pa se ovisno o njihovoj količini u krvi može procijeniti i vrijeme nastanka infarkta.)
CK (kreatin – kinaza) -javljaja se 3 – 6 sati nakon početka AIM, maksimum doseže nakon 24 sata, normalizira se nakon 3 – 4 dana (0 – 172 U/L)
CK -MB ako je riječ o srčanom IM mora biti veći 10% od CK
LDH (laktat – dehidrogeneraza) – javlja se 24 – 48 sati nakon početka AIM, maksimum doseže nakon 3 – 5 dana, a normalizira se nakon 8 – 14 dana (130-290 U/L)
AST (asparat transaminaza) i GGT (glutamin transaminaza) – javlja se 8 – 12 sati nakon AIM, maksimum doseže nakon 18 – 36 sati, a normalizira se nakon 3 – 4 dana (0 – 35 U/L)
leukociti (vrijednosti im rastu u AIM)
SE eritrocita (vrijednost je uredna u AIM, ali ista raste poslije 6 – 7 dana)
koagulogram (PV, APTV)
biokemijske pretrage (kolesterol, trigliceridi, glukoza, elektroliti (K, Na, Mg i Ca – poremecaja njihovih vrijedonosti mogu dovesti do poremecaja srcanog rada)) (3).
Terapija akutnog infarkta miokarda
NTG (daje se u obliku i.v. infuzije dok je bol prisutna. Sistolički tlak mora biti >90 mmHg. Može izazvati glavobolju, hipotenziju i tahikardiju pa se ti parametri moraju redovito kontrolirazi prilikom primjene)
Morfij (narkotski analgetik, daje se za smanjivanje boli u akutnoj fazi IM. Može izazvati hipotenziju, nagon na povračanje i respiratornu insuficijenciju)
Oksigenacija (2 – 4 L/min putem nazalnog katetera, ako liječnik ne ordinira drukčije)
Smanjenje srčanog rada (odmor, mirovanje, te propisani lijekovi – beta-blokatori)
Prevencija, prepoznavanje i tretman aritmija
Trombolitička terapija (Streptokinaza – enzim grupe C beta hemolitičkog streptokoka, djeluje kao katalizator koji lizira ugrušak. Primjenjuje se i.v. ili i.a. (koronarne arterije) zavodnjena 1,5 milijona i.j. u 250 mL 0,9% NaCl. Prilikom primjene može izazvati alergijske reakcije, aritmije, hipotenziju i krvarenja)
Koronarna angioplastika i stent (predstavlja neinvazivnu proceduru u liječenju suženja koronarnih arterija. Koronarografijom je moguće evidentirati aterosklerotičnu leziju unutar koronarne arterije koju se može drastično smanjiti ili eliminirati napuhivanjem jednog specijalnog balončića unutar koronarne arterije. Time se stiska aterosklerotična lezija koja sužava krvni sud, a samim time se povećava njegov promjer, pa i krvni protok)
Aorto – koronarni by – pass (predstavlja kardiokiruršku operaciju koja se primjenjuje u slučajevima visokog stupnja suženja jedne od glavih koronarnih arterija. Ova kirurška intervencija se sastoji u tome da se mjesto suženja ili začepljenja koronarne arterije premosti sa venskim krvnim sudom bolesnika ( obično je to vena safena od noge), omogućujući time normalno uspostavljanje krvnog protoka i ishrane tkiva)(2,5).
Provođenje zdravstvene njege
Uloga medicinske sestre u samom zbrinjavanju bolesnika, kao i u koronarnoj jedinici je od neprocjenjive vrijednosti jer se uz bolesnika nalazi dvadeset i četiri sata. Medicinska sestra u koronarnoj jedinici radi s vitalno ugroženim ljudima i s medicinskom opremom, koja je sve modernija, te mora biti uključena u proces trajne edukacije koja pridonosi kvaliteti zbrinjavanja bolesnika. Mora poznavati anatomiju srca, fiziologiju srca kao i patofiziologiju i razvoj mehanizma infarkta. Da bi mogla biti dio tima i pravilno se brinuti o oboljelima od AIM, medicinska sestra mora znati način dijagnosticiranja, pripremu bolesnika za dijagnostičke i terapijske postupke, kao i način djelovanja, primjene i nuspojave terapije.
U jedinici intenzivne koronarne skrbi rade medicinske sestre koje su posebno educirane za rad u njoj. Bolesnici imaju dvadesetčetverosatnu skrb. Medicinska oprema koja se koristi je defibrilator, respirator, monitori, infuzijske pumpe, aspiratori, EKG aparati… Intervencije medicinske sestre u radu s bolesnikom u akutnoj fazi infarkta miokarda usmjerene su na vitalno zbrinjavanje bolesnika, asistiranje i sudjelovanje u kradiopulmonalnoj reanimaciji, te psihičkoj i fizičkoj pripremi bolesnika za invazivnu koronarnu intervenciju. Nakon stabilizacije stanja bolesnika pristupa se uzimanju sestrinske anamneze, utvrđivanju bolesnikovih potreba za zdravstvenom njegom i planiranju intervencija za realizaciju ciljeva.
Uloga medicinske sestre kod AIM
pratiti monitoring pacijenta
pratiti ponašanje samog pacijenta
na vrijeme uočiti promjene
odmah obavijestiti liječnika
postaviti pacijenta u odgovarajući položaj
dati oksigenaciju pacijentu
pokušati ga smiriti i objasniti mu situaciju
dati mu propisanu odgovarajuću terapiju
ako je nastupilo stanje koje zahtijeva KPR, sudjelovati u reanimaciji, asistirati doktoru
Rehabilitacija bolesnika nakon preboljenog AIM
Medicinska rehabilitacija bolesnika oboljelih od AIM-a podrazumijeva niz mjera i postupaka s ciljem sprečavanja ili umanjivanja posljedica bolesti, osobito protiv funkcionalne nesposobnosti u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života.
Proces medicinske rehabilitacije kod AIM-a podjeljen je na faze:
I faza – faza hospitalizacije (u koronarnoj jedinici)
II faza – faza rekonvalescencije (konvalescencije) u specijalnim centrima za kardiovaskularnu rehabilitaciju
III faza – faza postrekonvalescencije (ambulantno?)
Rana rehabilitacija bolesnika poslije AIM urađena po kardiološko-fizijatrijskoj doktrini treba da bude u svakoj koronarnoj jedinici obavezna i programirana od drugog dana od akutnog akcidenta uz poštovanje normativa usvojenih od niza istraživača iz područja kardiologije, fizijatrije, sportske medicine i drugih iz predviđenog tima.
Ciljevi rada
Prikazati važnost zdravstvene njege kod oboljelih od AIM, te koja je uloga sestre.
Opisati rehabilitaciju nakon preboljenog akutnog infarkta miokarda.
Upozorititi da infarkt miokarda ima visoku zastupljenost u kardiovaskularnim oboljenjima.
Prikazati broj oboljelih od AIM za vremenski period 01.01.2007-31.12.2010.g.
Usporediti broj oboljelih po spolu i dobi.
Metode i materijal
Retrospektivnom studijom iz protokola intenzivne njege službe za interne bolesti za vremenski period 01.01.2007-31.12.2010.god. smo prikazali koliko je pacijenata liječeno uopće od kardiovaskularnih oboljenja. Izdvojili smo oboljele od akutnog infarkta miokarda i prikazali posebno za svaku godinu vec spomenutog vremenskog perioda. Prikazali smo kolika je zastupljenost žena, a kolika muškaraca, te koja su to godišta koja najčešće oboljevaju od AIM.
Rezultati
Tabela 1. Prikaz broja oboljelih po dobnim skupinama posebno za svaku godinu perioda 2007.-2010. god.
G O D I NE
Dobne skupine 2007. 2008. 2009. 2010.
1920.-1929. g. 8 8 8 9
1930.-1939. g. 28 28 28 11
1940.-1949. g. 20 16 22 17
1950.-1959. g. 20 30 19 20
1960.-1969. g. 2 7 10 4
1970.-1979. g. 2 0 1 1
Grafikon 1. Prikaz ukupnog broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti i oboljelih od AIM za period 2007.-2010. god.
Grafikon 2. Prikaz broja oboljelih od AIM po spolu za vremenski period 2007.-2010.g.
Rasprava
U periodu 01.01.2007.-31.12.2010. god. , u intenzivnoj njezi liječeno je 1040 pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Oboljelih od akutnog infarkta miokarda za taj period bilo je 319 pacijenata. Gledano posebno za svaku godinu rezultati su: – U 2007. god. od ukupno 267 pacijenata koji su prosli liječenje u intenzivnoj njezi, njih 80 je oboljelih od AIM(29.9%) ; -U 2008. god. od 220 pacijenata 89 oboljelih (40.4%). ; – U 2009. god. od 258 pacijenata 88 oboljelih (34.1%) ;-U 2010. god. od 295 pacijenata, 62 pacijenta su oboljela od AIM. Muškarci znatno više oboljevaju od žena. Najčesća godišta koja oboljevaju su od 1930.g. do 1939. g.
Zaključci
Na početku našeg rada opisali smo definiciju AIM, te koji su to faktori rizika. Prikazali smo koliko je bitna uloga medicinske sestre u liječenju. Opisane su faze rehabilitacije nakon preboljenog AIM, koje su neophodne da bi bolesnik koji je bolovao od infarkta imao poslije što kvalitetniji zivot. U studiji istraživanja saznali smo da je infarkt miokarda i dalje visoko zastupljen u kadiovaskularnim oboljenjima i da je vodeće oboljenje kardiovaskularnih bolesti. AIM se znatno više javlja kod muškaraca u odnosu na žene. Najčešća dobna skupina koja oboljeva je od 1930.- 1939. god. Da bi znatno smaljili pojavu AIM moramo djelovati preventivno.
Literatura
Živković, R. Interna medicina. Zagreb. 2001.
Vrhovac, B. i sur.. Interna medicina. Zagreb: Ljevak. 2003.
Brunner,L, Suddarth, D. Textbook of Medical – Surgical Nursing. J. B. Lippincott Company Philadelphia. 1988. VI. 242 – 261
2005 Focus Update of the ACC/AHA, 2004 Guidelines for the Management of Partients with ST-elevation Myocardial Infarction,Circulation 2008;117:296-329.
ACC/AHA Guidelines for the Management of Patients with Unstable Angina/Non-ST Elevation Myocardial Infarction.JACC 2007,Vol 50,No 7.
file:///G:/Becirovic E, Rehabilitacija bolesnika nakon akutnog infarkta miokarda htm.
http://www.stetoskop.info/Akutni-infarkt-miokarda-Srcani-udar-610-c29-content.htm?b7
http://www.mojezdravlje.net/ Bolesti/50/bolesti-srca-i-krvožilnog-sustava/Infarkt-miokarda-Srcani-udar.aspx