SAŽETAK
Tuberkuloza (TBC) je uzrokovana kompleksom bakterija Mycobacterium tuberculosis. Tuberkuloza je bolest siromaštva, uglavnom oboljevaju mladi odrasli u najproduktivnijim godinama života. Osobe koje su HIV pozitivne imaju mnogo veći rizik za razvoj tuberkuloze. U Bosni i Hercegovini je sve do 1987.godine broj novooboljelih od tuberkuloze iznosio 100/100.000 stanovnika, dok je 1999.godine bio 76,6/100.000 stanovnika. Prema podacima za 2008.godinu Zavod za javno zdravstvo FBiH incidenca TBC –a iznosi 54,62/100 000 stanovnika, dok je Evropski prosijek 42,8/100 000 stanovnika sa velikim brojem oboljele djece, a u razvijenim zemljama je inficirano 20% stanovnika pretežno starije životne dobi.
Ciljevi: Ciljevi istraživanja su utvrditi broj oboljelih pcijenata od TBC, i pouzdanost mikroskopske dijagnostike TBC.
Metode i materijal istraživnja: Istraživanje je retrospektivno. Podaci za ovo istraživanje su dobijeni metodom ciljanog medicinskog uzorka na osnovu medicinske evidencije Pneumoftizijološke službe te Mikrobiološkog laboratorija J.U. Dom zdravlja Olovo u Olovu u periodu od 01.01.2010.godine do 01.08.2011.godine.
Rezultati istraživanja: Ispitivanjem u periodu od 01.01.2010 do 01.08. 2011 na uzorku ispitanika J.U.Dom zdravlja Olovo u Olovu ustanovila sam da od 50 pacijenata i 150 pregledanih uzoraka, kod 19 pacijenata odnoso 23 tj. 36 tj.ukupno 59 uzoraka je dokazano prisustvo Mtbc.
Diskusija: Iako je proteklo više od 102 godina od otkrića Mycobacterium tuberculosis od strane RobertKocha, tuberkuloza ostaje i dalje značajna bolest sa svim socio-medicinskim posljedicama koje može da uzrokuje u jednoj sredini
Ključne riječi: tuberkuloza, Mycobacterium tuberculosis, bakterija, medicinska evidencija, pneumoftiziološka služba, Mikrobiološki laboratorij, HIV.
SUMMARY
Introduction: Tuberculosis ( TB ) caused by Mycobacterium tuberculosis complex bacteria . Tuberculosis is a disease of poverty, suffer mostly young adults in the most productive years of life . People who are HIV positive have a much higher risk of developing tuberculosis . In Bosnia and Herzegovina until 1987 the number of new cases of tuberculosis was 100/100.000 inhabitants, while in 1999 it was 76.6 / 100,000. According to the data for the 2008 Institute of Public Health incidence of TB was 54.62 / 100 000 inhabitants, while the European averaging 42.8 / 100 000 inhabitants with a large number of affected children, and in developed countries 20% of the infected population predominantly elderly .
Objectives: This study aimed to determine the number of TB patients, and reliability of the microscopic diagnosis of TB .
Methods and materials with the research: The study was retrospective . Data for this study were obtained using targeted medical sample on the basis of medical records pneumophysiological service and Microbiology Laboratory JU Health Center Olovo in lead in the period 01.01.2010.year to 01.08.2011.year.
Results: The study of the wile from 01.01.2010 to 01.08. 2011 using a sample of Judah Health Lead in Olov, I found that of 50 patients and 150 samples analyzed, 19 patients compared with 23 is 36 in total 59 samples were detected Mtbc .
Conclusion: Although it’s been more than 102 years since the discovery of Mycobacterium tuberculosis by RobertKocha, tuberculosis remains a significant disease with all the social and medical consequences that can cause in an environment.
Keywords: TB (tuberculosis), Mycobacterium tuberculosis, the bacterium, medical records, pneumophysiological pneumophysiological service, microbiology lab, HIV.
UVOD
Bacil tuberkuloze naziva se još i Kochov bacil prema naučniku koji je prvi otkrio i izolirao ovu bakteriju 1882. godine. U zemljama u razvoju predstavlja najčešći uzrok smrti. Danas je etiopatogeneza (uzrok i razvoj) bolesti dobro razjašnjena, iako su promjene u prevalenciji i osjetljivosti populacije u velikoj mjeri promijenile klasične oblike pojavnosti ove bolesti.
Tuberkuloza se obično razvija nakon udisanja sitnih kapljica, koje u zrak dospijevaju kašljanjem ili kihanjem osobe zaražene Mycobacterium tuberculosis. Udahnuti bacili tuberkuloze najčešće se smještaju u donjim dijelovima pluća, te je to uobičajeno mjesto primarne infekcije. Tamo bacili bivaju “progutani” od strane alveolarnih makrofaga, posebne vrste stanica imunološkog sustava zaduženih za “čišćenje” pluća od svih stranih čestica (živih i neživih). Međutim, makrofagi nisu u stanju kontrolirati infekciju, koja napreduje tijekom tri do četiri tjedna, dok konačno aktivirani makrofagi i limfociti ne ograniče bacile unutar tzv. granuloma. Primarna infekcija je obično bez simptoma (asimptomatska).
Tokom početnih nekoliko sedmica bolesti, bacili tuberkuloze mogu putem krvi i limfe biti preneseni, doslovce u bilo koji organ tijela. Ona tkiva i organi koji se odlikuju visokim zasićenjem (saturacijom) kisika osobito su pogodna za razmnožavanje ovih bakterija.
To su prije svega gornji dijelovi pluća, mozak, kralješci, bubrezi i duge kosti.
Bolest se može razviti unutar nekoliko tjedana od primarne infekcije, a mogu proći i godine prije nego li se razvije. Djeca, starije i imunokompromitirane osobe (primjerice, osobe s AIDS-om, bolesnici na kemoterapiji ili bolesnici nakon transplantacije koji uzimaju imunosupresivne lijekove) imaju veći rizik od brzog razvoja bolesti. Kod plućnog TBC-a, proširenost bolesti može varirati, no bez učinkovite terapije bolest vrlo brzo napreduje. Reaktivacija tuberkuloze posljedica je aktivacije mirujućih bacila u udaljenim mjestima. Ovakav tok bolesti viđa se u 90% odraslih. Rizik od infekcije bacilom tuberkuloze i razvoja bolesti je najveći prilikom kontakta sa zaraženim osobama, zatim kod soba koje žive u napučenim zajednicama s lošim higijenskim uvjetima života, kao i kod osoba s lošom prehranom. Faktori koji najvjerojatnije pridonose povećanju učestalosti ove bolesti su:povećanje broja beskućnika (teški životni uvjeti i slaba prehrana), pojava sojeva Mycobacterium tuberculosis otpornih (rezistentnih) na uobičajene lijekove.
Metode dijagnostike tuberkuloze
Dijagnoza tuberkuloze postavlja se na osnovu kliničkih i epidemioloških rezultata, kao i rezultata laboratoriskih ispitivanja.
U laboratorijske dijagnostičke metode spadaju:
Mikroskopsko ispitivanje uzoraka bioloških materijala
Kultivisanje mikobakterija
Ispitivanje biohemiskih i enzimskih osobina izolovanih mikobakterija
Genske probe
Lančana reakcija polimerizacije (PCR-Polymerase Chain Reaction)
Serološko ispitivanje
Biološki pokus
Kožni test
Dokazivanje Mycobacterium tuberculosis određuje se prema principu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO)
Direktna mikroskopija pasivno otkrivanje slučajeva sumljivih na tuberkulozu, te aktivno traganje za kontaktima i rizičnim grupama ( izbjeglice, raseljena lica, narkomani i drugi ovisnici te imunodeficijentni bolesnici i dijabetičari.
Svi sputumi pregledani direktnom mikroskopijom se obrade i kultulerno na Lowensteineovoj podlozi (gdje se interpretacija vrši i nakon produžene inkubacije). Svi BK pozitivni uzorci se ispituju i na test rezistencije (Rifampicin, Izonijazid, Etambutol, Pirazinamid).
U slučaju brže dijagnostike Mycobacterium tuberculosis u određenim indikacijama se raki dokazivanje na BACTEC sistemu (rezultat za 7 dana; rezistencija za11 dana uz visoku senzitivnost metode).
Tamo gdje je potrebno uradi se patohistološko dokazivanje tuberkuloze nakon bronhoskopije i biopsije pluća, pleure, linfnog čvora i drugog patološkog materijala.
Svim osobama sa ekstenzivnim formama plućne tuberkuloze (naročito povratnicima iz inozemstva, ovisnicima) radi se HIV- test
Stručni nadzor nad laboratoriskom dijagnostikom provodi savjetodavni odbor (Adviser Board), preko interne i eksterne kontrole.
Uzorci za dijagnosticiranje BK mogu biti (ispljuvak, pleularni punktat, urin, ispirak bronha, ili drugih tjelesnih šupljina, likvor, brisi ili ispirak rane ili nekog tkiva, punktat apscesa, perikarda, ascitesa, krvi. Najčešći uzorak je sputum, jer više od 85% svih tuberkuloza je plućna tuberkuloza.
CILJEVI I ZADACI ISTRAŽIVANJA
Utvrditi (pregledom uzoraka pacijenata u J.U. Doma zdravlja Olovo u Olovu u periodu od 01. 01. 2010. godine do 01.08. 2011. godine), ukupan broj pregledanih pacijenata, broj analiziranih uzoraka, broj pozitivnih pacijenata i njima pripadajući broj pozitivnih i negativnih uzoraka, te broj negativnih pacijenata.
Broj pasivno otkrivenih pacijenata oboljelih od tuberkuloze direktnom mikroskopijom.
Utvrditi pouzdanost mikroskopske metode u odnosu na standardne metode kultivisanja Micobacterijum tuberculosis.
MATERIJAL (PACIJENTI, UZORCI) I METODE ISTRAŽIVANJA
Istraživanje je retrospektivno. Podaci za ovo istraživanje su dobijeni metodom ciljanog medicinskog uzorka na osnovu medicinske evidencije Pneumoftizijološke službe te Mikrobiološkog laboratorija J.U. Dom zdravlja Olovo u Olovu u periodu od 01.01.2010.godine do 01.08.2011.godine.
Materijal:
Laboratorijski protokol pacijenata Mikroboiloškg laboratorija J.U.Dom zdravlja Olovo u Olovu
Zdravstveni kartoni i otpusna pisma pacijenata Pneumoftiziološke službe J.U.Dom zdravlja Olovo u Olovu
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Grafikon 1. Prikaz ukupnog broja ispitivanih pacijenata prema spolnoj strukturi
Grafikon 2. Prikaz prema spolnoj strukturi ukupnog broja pozitivnih pacijenata na Mtbc
Grafikon 3. Prikaz odnosa pozitivnog i negativnog broja pacijenata prema ukupnom broju pacijenata u M. Laboratoriju u D.Z.Olovo u Olovu u periodu od 01.01. 2010. do 01.08.2011.godine
Grafikon 5. Prikaz udjela pozitivnih i negativnih uzoraka direktne mikroskopije u odnosu na ukupan broj pregledanih uzoraka u M. Laboratoriju u D.Z.Olovo u Olovu u periodu od 01.01.2010. do 01.08.02011.godine
Grafikon 6. Prikaz udjela pozitivnih i negativnih uzoraka zasijanih na hranjivu podlogu (Lowensteinovu podlogu). U odnosu na ukupan broj uzoraka pregledanih u M. Laboratoriju u D.Z.Olovo u Olovu u periodu od 01.01.2010.do 01.08.2011.
Grafikon 7. Prikaz pozitivnih rezultata preparata kod istih pacijenata na direktnoj mikroskopiji i kulturološki pregledanih u M. Laboratoriju u D.Z.Olovo u Olovu u periodu od 01.01 2010. do 01.08.2011.
Grafikon 8. Prikaz broja pacijenata pozitivnih na Mtbc. Direktno mikroskopski i kulturelno.
ZAKLJUČCI
Ispitivanjem u periodu od 01.01.2010 do 01.08. 2011 na uzorku ispitanika J.U.Dom zdravlja Olovo u Olovu ustanovila sam da od 50 pacijenata i 150 pregledanih uzoraka, kod 19 pacijenata odnoso 23 tj. 36 tj.ukupno 59 uzoraka je dokazano prisustvo Mtbc.
Reprezentativan uzorak u dijagnostici plućne tuberkuloze je sputum, više puta uzet u propisanim vremenskim intervalima.
Da bi klinički izražena sumnja na tuberkulozu bila potvrđena neophodno je biološke materijale ispitanika analizirati najmanje sa dvije metode; kultivisanje i mikroskopiranj.
Mikroskopskom metodom otkriveno je 9 ili 56,25% pozitivnih ispitanika J.U.Dom zdravlj Olovo u Olovu.
Mikroskopska metoda je jednostavna, sa niskom cijenom koštanja, veoma je efikasna u postavljanju dijagnoze prisustva Mtbc u uzorku, i predstavlja nezamjenjivu metodu u laboratorijskoj dijagnostici tuberkuloze.
Kultivisanje mikobakterija predstavlja zlatni standard laboratorijske dijagnostike tuberkuloze, i nezamjenjiv metod ispitivanja rezistencije Mycobacterium tuberculosis na ATL.
LITERATURA
Dizdarević Z. Laboratorijski vodič za dijagnostiku tuberkuloze u FBiH. Sarajevo, 2002.
Zvizdić Š, Bešlagić E.Medicinska mikrobiologija sa parazitologijom. Visoka zdravstvena škola Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo 2007.g.
Bašić F, Bešlagić E. Mikrobiologija- morfološki aspekti sa dijagnostikom. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 1998.g.
Dizdarević Z, Žutić H, Mehić B, Hošić M, Šantić Ž, Cupać Lj, Agić S. Vodč za tuberkulozu. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo i Institut za naučno istraživački radi razvoj kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
http://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2009/10/zdravstveno-stanje-stanovništva-2008.pdf
http://www.hiv-aids.ba/download/publikacije/TBC HIV_Klinićki_prirućnik.pdfcktk.org/pdf/brošura_tuberkuloza.pdf.