Funkcionalna pomagala u rehabilitaciji kod djece i odraslih

SAŽETAK

Uvod: Sredstva i sistemi savremene sofisticirane tehnologije imaju veoma značajnu ulogu kako bi se i pored znatno redukovanih funkcionalnih sposobnosti, osobi s onesposobljenjem omogućila što veća samostalnost u aktivnostima svakodnevnog života, pružile mnogo veće mogućnosti u učenju i razvijanju funkcionalnih sposobnosti, steklo određeno obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje određenih radnih aktivnosti. Mobilnost je važna za djelatnost, učešće i samozadovoljnost. Smanjuje ovisnost o starateljima i okolišu. Ortopedska, odnosno funkcionalna pomagala imaju zadatak da uspostave ili poprave funkciju kod određenih oštećenja lokomotornog sistema. Ortopedska pomagala se dijele na: terapijska pomagala, pomagala za kretanje, pomagala u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, pomagala i tehničke olakšice u kući i na radnom mjestu.
Cilj rada: Opisati razna funkcionalna pomagala i objasniti njihovu svrhu i ulogu kao i prikazati njihovu funkcionalnost kod djece i odraslih kod različitih oboljenja.
Zaključci: Kvaliteta prevencija zavisi od ortopedskih i sanitarnih pomagala što znatno smanjuje mogućnost pojave bolesti. Prevencija ublažava razne posljedice. Potrebno je preventivno djelovati da se izbjegnu teže komplikacije koje zahtijevaju liječenje. One su za pacijenta dugotrajne i bolne, a skupe za državu. Ne mogu se ostvariti osnovna ljudska prava na normalan život, edukaciju, zapošljavanje, druženje i porodicu bez maksimalne psiho-fizičke pripremljenosti. Preduslov za to su ortopedska i druga pomagala i sanitarne sprave.

Ključne riječi: funkcionalna pomagala, djeca, odrasli

Nastavi čitati Funkcionalna pomagala u rehabilitaciji kod djece i odraslih

Mobing na radu, posljedice po zdravlje i radnu aktivnost

SAŽETAK

Historija ljudskih zajednica puna je pojava ponižavanja, maltretiranja, terorisanja i zlostavljanja. Mobing po svojoj suštini, također, pripada ovim pojavama, ali je specifičan po tome što se isključivo vezuje za radnu sredinu. Mobing je patološka komunikacija na radnom mjestu koju sistematski upućuje jedna ili više osoba, uglavnom, ka jednoj osobi koja je izložena psihičkom zlostavljanju, te stavljena u bezizlaznu situaciju gdje je zadržana sredstvima konstantnih aktivnosti mobinga. Mobing predstavlja vid poremećaja u međuljudskim odnosima na radu, bez opravdanog razloga i smisla, i koja donosi negativne posljedice pojedincu nad kojim se provodi, ali i na porodicu na koju se prenosi njegov uticaj, ustanovu u kojoj je prisutan, i širu socijalnu zajednicu. Poznato je da je posao s ljudima najsloženiji i predstavlja značajan izvor stresa. U brizi za mentalno zdravlje zaposlenika, a osobito vrlo stresnih zanimanja kao što su profesije u zdravstvu, pravosuđu, policiji i sl., nisu luksuz već profesionalna obaveza. U organizaciji koja se brine o svojim zaposlenicima, istaknuto mjesto treba imati sustavno planiranje i provođenje organizacijskih mjera za sprečavanje mobinga i smanjivanje radnog stresa.

Ključne riječi: mobing, zdravlje, radna aktivnost

Nastavi čitati Mobing na radu, posljedice po zdravlje i radnu aktivnost

Kardiovaskularni komorbiditeti i metabolički sindrom kod pacijenata sa obstruktivnim sleep sindromom

SAŽETAK

Uvod: Sindrom obstruktivne apneje za vrijeme spavanja (OSAS) se javlja u otprilike 5% do 15% stanovništva. Povezan je sa povećanim rizikom za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma. Zlatni standard za dijagnozu OSAS je polisomnografija. Većina štetnog učinka OSAS na kardiovaskularni sistem je reverzibilno uz liječenje.
Ciljevi istraživanja: Procijenti zastupljenost kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma kod pacijenata sa OSAS te korelacija težine sleep apneje sa učestalošću komorbiditeta.
Materijal i metode istraživanja: Provedeno je retrospektivno istraživanje u Klinici za plućne bolesti UKC-a Tuzla u periodu od 01 januara do 30 juna 2012. Pacijentima su urađene laboratorijske pretrage, monitoring krvnog pritiska, EKG, BMI, Epworth skala pospanosti i polisomnografija.
Prema rezultatima polisomnografije, pacijenti su podijeljeni u tri podskupine prema težini OSAS: blagi (AHI 5-15), umjereni (AHI 15-30) i teški (AHI> 30).
Rezultati: U istraživanje je uključeno 49 pacijenata: muškaraca 40 (81,6%) i žena 9 (18,4%). Najveća zastupljenost 24 (49%) je bila u dobi od 50-59 god. Sa blagim poremećajem OSAS bilo je 8 (16,3%), sa umjerenim 29(59,2%) i sa teškim 12(24,5%). U 25(51%) zabilježena je hipertenzija, u 10(20%) diabetes mellitus, u 19(38,8%) dislipidemija u 22(44,9%) pacijenata metabolički sindrom.
Zaključci: Dokazali smo povezanost između stadija OSAS i zastupljenosti komorbiditeta i zaključili da na ovu bolest treba misliti u svih adipoznih bolesnika, koji hrču u snu, danju pospani, koji imaju jednu od nabrojenih kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti. Rano prepoznavanje i adekvatno liječenje će značajno smanjiti kardiovaskularni morbiditet i mortalitet.

Ključne rijeći: OSAS, Hipertenzija, Metabolički sindrom, Diabetes mellitus

Nastavi čitati Kardiovaskularni komorbiditeti i metabolički sindrom kod pacijenata sa obstruktivnim sleep sindromom

Model mjera sekundarne prevencije kod kardiovaskularnih oboljenja

SAŽETAK

Uvod: Prema podacima SZO, kardiovaskularne bolesti ostaju najčešći uzrok smrtnih slučajeva širom svijeta. Mada su tokom zadnje dvije decenije stope kardiovaskularnog mortaliteta opale u mnogim razvijenim zemljama, one su porasle zapanjujućom brzinom u zemljama sa niskim i srednjim nivoom prihoda.Pojam sekundarna prevencija odnosi se na sveukupnost mjera i načina liječenja koji se poduzimaju da se spriječi pojava kardiovaskularnih događaja u bolesnika koji već od ranije imaju dokazanu kardiovaskularnu bolest (koronarnu bolest, preživjeli su infarkt miokarda, imaju dokazane arterosklerotičke promjene perifernih arterija i sl.).
Sekundarna prevencija usmjerena je ka reduciranju broja utvrđenih slučajeva poremećaja zdravlja ili bolesti u stanovništvu (prevalencija) putem ranog otkrivanja bolesti u fazi kada se na ishod zdravlja može djelovati korištenjem tehnika nadzora faktora rizika i otkrivanje neprepoznatljivih poremećaja zdravlja u predsimptomskoj fazi bolesti.
Ciljevi istraživanja: 1. Ispitati znanje, stav i praksu pacijenata sa kardivaskularnim oboljenjima o kardiovaskularnim oboljenjima, 2. Izraditi model mjera sekundarne prevencije kardiovaskularnih oboljenja sa aspekta sestrinstva
Materijal i metode istraživanja: U radu će se koristiti podaci prikupljeni anketiranjem 100 hospitaliziranih pacijenata (50 žena različite životne dobi i 50 muškaraca različite životne dobi) na osnovu upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti. U retrospektivnoj studiji analizirat će se svi dobijeni odgovori iz upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti.
Anketnim istraživanjem biće ocjenjeno znanje, stav i praksa pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, a anketom će biti obuhvaćen podjednak broj muškaraca i žena različitih starosnih dobi.
Rezultati istraživanja: muškarci podložniji oboljevanju između 55 i 64 godine, a žene preko 65 godina; Kada su prehrambene navike u pitanju čak 63% ispitanika preskače jedan ili više obroka u toku dana, a 54% njih ima prvi obrok između 7 i 9 h i većinom su to porodični, radno aktivni ljudi i poljoprivrednici. Većina pacijenata zadnji obrok konzumira poslije 19h, a sve prethodno nas dovodi do zaključka da većina ispitanika ima nezdrave prehrambene navike.
Od ukupnog broja ispitanika, 81% žena i 70% muškaraca ne puši, iako je znatan broj njih nekada bilo ovisan o duvanu.
Zaključci: Strategija za čitavo stanovništvo bi trebala biti prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti i zdrava prehrana. U mjerama bi trebalo istaći potrebu informisanja, educiranja i potsticanja stanovništva na prihvatanje zdravijeg načina života i mijenjanje štetnih navika za zdravlje. Razviti savjetovališta za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.

Ključne riječi: kardiovaskularne bolesti, sekundarna prevencija, stilovi života, strategije prevencije.

Nastavi čitati Model mjera sekundarne prevencije kod kardiovaskularnih oboljenja