Sažetak
UVOD: Zadovoljstvo poslom zdravstvenih radnika je vrlo važan parametar koji utiče na kvalitet pružanja zdravstvene zaštite, kao i motivaciju zaposlenih. Najvažnije determinante zadovoljstva poslom su interesantan i kreativan posao, dobri odnosi sa rukovodiocima i kolegama, visoka zarada, autonomija u radu i mogućnost napredovanja, kao i sigurnost posla i sposobnost pravljenja balansa između privatnog i poslovnog života.
CILJ RADA: 1. Ispitati zadovoljstvo uposlenika u jedinicama intenzivnog liječenja u UKC Sarajevo; 2. Ocijeniti stepen zadovoljstva uposlenika prema spolu, dobi, stručnoj spremi i godinama radnog staža provedenim u zdravstvu.
MATERIJAL (ISPITANICI) I METODE RADA: Istraživanjem su obuhvaćena 124 zdravstvena radnika koji rade u jedinicama za intenzivno liječenje u Kantonu Sarajevo.
Analiza operativnih funkcija menadžmenta izvršena je na osnovu anketnog upitnika koji je preuzet iz Evropskog upitnika o operativnim menadžerskim funkcijama u JIL. Ispitanici su odgovarali na pitanja zaokruživanjem ponuđenih odgovora.
U ovom istraživanju koristila se metoda sistema i sistemske analize. Istraživanje je deskriptivna analiza dobivenih podataka. Upitnik je bio anoniman, te iz ponuđenih odgovora nije moguće utvrditi identitet ispitanika. Istraživanje je provedeno od 01.01.2010.g.-01.01.2012.g.
ZAKLJUČCI: U jedinicama intenzivnog liječenja zadovoljstvo operativnim menadžerskim funkcijama je varijabilno u ispitivanim grupama i primjećuje se nezadovoljstvo među ispitanicima. Godine radnog staža ispitanika u jedinicama intenzivnog liječenja imaju uticaj na zadovoljstvo operativnim menadžerskim funkcijama u JIL. Ispitanici sa većim brojem godina radnog staža u JIL su slabije zadovoljni kvalitetom radne sredine, timskim radom, odnosom nadređenih i podređenih i sl. Zadovoljstvo radom u JIL povezano je sa nivoom stručne spreme uposlenih, te dodatnim edukacijama. Nagrađivanje uposlenih za uspješno obavljene zadatke povezano je sa motivacijama za rad sa teško oboljelim pacijentima.
Ključne riječi: zadovoljstvo, godine radnog staža, JIL, osoblje
Summary
Introduction: Job satisfaction of health professionals represents a very important parameter that affects the quality of health care delivery, as well as the motivation of employees. The most important determinants of job satisfaction are interesting and creative work, good relationships with managers and colleagues, adequate salaries, autonomy in work and career prospects, as well as job security and the ability to create a balance between work and private life.
Goal: 1) To examine the satisfaction of staff working in intensive care units of the University Clinical Center of Sarajevo University; 2) Evaluate the degree of satisfaction of employees by gender, age, education and years of work experience in health care.
Material (respondents) and methods: The study included 124 health professionals working in intensive care units in the Sarajevo Canton.
Analysis of operational management functions was performed on the basis of a questionnaire that was taken from the European questionnaire on operational management functions in the ICU. Respondents answered questions by marking provided answers.
In this study was used the method and system and systems analysis. The study was descriptive analysis of the data obtained. The questionnaire was anonymous, and from the answers provided it was not possible to determine the identity of the respondents. The survey was conducted from January 1st 2010 to January 1st 2011.
Conclusions: In intensive care units satisfaction with operational management functions varies in the examined groups and also noted is the dissatisfaction among respondents. Years of service in intensive care units have an impact on satisfaction with operational management functions in the ICU. Respondents with a longer service in the ICU are less satisfied with the quality of the working environment, teamwork, attitude of the superiors and subordinates, etc. Satisfaction with the ICU was associated with the level of qualification of employees, as well as additional training. Rewarding of employees for successfully completed tasks is associated with motivation for work with difficult patients.
Keywords: satisfaction, years of service, ICU, staf
Uvod
Zadovoljstvo zaposlenih je sastavni dio kvaliteta rada u zdravstvenim ustanovama. Jer, od stavova zaposlenih, njihovog ponašanja i radnog iskustva zavisi kako će obavljati svoj posao, što direktno ima uticaja na performanse ustanove u cijelini.
Kroz posao ljudi teže da ostvare: ekonomsku stabilnost, identitet i razvoj svoje ličnosti, status i prestiž u društvu, samoostvarenje, samostalnost, kreativnost, socijalnu interakciju. Zaposleni žele da se kroz posao razviju i ostvare kao osobe, da koriste i razviju svoje talente i vještine, da radom postignu rezultate i uspjehe koji će biti prepoznati. Pri tome, posao podrazumjeva, ne samo obavljanje radnih zadataka, već i interakciju sa kolegama, rukovodiocima, poštovanje pravila i politike organizacije, dostizanje standarda radnog učinka, življenje u radnim uslovima koji često nisu idealni.
Zadovoljstvo poslom se definiše kao pozitivna emocionalna reakcija i stavovi pojedinca prema svom poslu. Ono predstavlja kombinaciju unutrašnjih i spoljašnjih faktora. Unutrašnji podrazumevaju prirodu posla koju osoba obavlja, zadatke koji čine posao, profesionalni razvoj, osećaj odgovornosti i dostignuća u poslu.
Spoljašnji faktori podrazumevaju uslove rada, kao što su plata, saradnici i rukovodioci. Unutrašnji faktori unaprijeđuju satisfakciju, a spoljašnji preveniraju nezadovoljstvo.
Najvažnije determinante zadovoljstva poslom su interesantan i kreativan posao, dobri odnosi sa rukovodiocima i kolegama, visoka zarada, autonomija u radu i mogućnost napredovanja, kao i sigurnost posla i sposobnost pravljenja balansa između privatnog i poslovnog života.
S druge strane, nezadovoljstvo poslom utiče na zdravlje zaposlenih, posebno na mentalno zdravlje, depresiju i anksioznost, dok je korelacija sa fizičkim zdravljem umjerena.
Ovaj složeni fenomen predstavlja stav pojedinca prema profesiji i utiče ne samo na motivaciju zaposlenih već i na karijeru, zdravlje i odnose prema saradnicima.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da zadovoljstvo poslom zavisi ne samo od prirode posla već u velikoj meri i od očekivanja pojedinca koji radi na datom radnom mjestu.
Generalizovanje nosi uvek određene rizike zbog toga što su različiti subjektivni faktori i iščekivanja u raznovrsnim profesijama značajni za osećaj zadovoljstva zaposlenih.
Zadovoljstvo poslom zdravstvenih radnika ima veliki uticaj na kvalitet, efikasnost obavljenog posla, a samim tim i na veličinu troškova koji se izdvajaju za zdravstvo.
Osim što je značajno za bolesnike i cijeli zdravstveni sistem, profesionalno zadovoljstvo medicinskog osoblja direktno je povezano sa odsustvovanjem sa posla, međuljudskim odnosima i organizacijom posla. U mnogim zemljama se zadovoljstvo poslom redovno prati, a preko podataka koji se dobijaju od zaposlenih uočavaju se propusti u organizaciji posla.
Zdravstveni radnici su pod povećanim rizikom za profesionalno nezadovoljstvo, prije svega zbog
stresa, sagorijevanje na poslu (tzv. burnout) i rada po smjenama kojima su svakodnevno izloženi.
Cilj rada
Ispitati zadovoljstvo uposlenika jedinica intenzivnog liječenja u UKC Sarajevo
Ocijeniti stepen zadovoljstva uposlenika prema spolu, dobi, stručnoj spremi i godinama radnog staža provedenim u zdravstvu.
Materijali (ispitanici) i metode istraživanja
Ispitanici
Istraživanjem su obuhvaćena 124 zdravstvena radnika koji rade u jedinicama za intenzivno liječenje u Kantonu Sarajevo. Istraživanje je provedeno u četiri jedinice za intenzivno liječenje Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu (jedinica za internističku intenzivnu terapiju, jedinica za intezivno liječenje Klinike za neurohirurgiju, jedinica za intenzivno liječenje Klinike za hirurgiju, jedinica za intenzivno liječenje Centra za srce, te dvije jedinice za intenzivno liječenje hirurških i internističkih pacijenata Opće bolnice „prim. dr. Abdulah Nakaš“ Sarajevo.
Kriterij za uključivanje u istraživanje
U postupak provođenja istraživanja uključeni su zdravstveni profesionalci koji aktivno sudjeluju u procesu liječenja i pružanja zdravstvene njege u jedinicama intenzivnog liječenja
Kriterij za isključivanje iz istraživanja
Iz postupka provođenja istraživanja su isključeni ostali zdravstveni profesionalci, tj. oni koji ne rade ili povremeno obavljaju određene zadatke u procesu liječenja i zdravstvene njege u jedinicama intenzivnog liječenja.
Metode istraživanja
Analiza operativnih menadžerskih funkcija u JIL izvršena je na osnovu anketnog upitnika koji je preuzet iz Evropskog upitnika o operativnim menadžerskim funkcijama u JIL. Ispitanici su odgovarali na pitanja zaokruživanjem ponuđenih odgovora.
U ovom istraživanju koristila se metoda sistema i sistemske analize. Istraživanje je deskriptivna analiza dobivenih podataka. Upitnik je bio anoniman, te iz ponuđenih odgovora nije moguće utvrditi identitet ispitanika. Istraživanje je provedeno od 01.01.2010. do 31.11.2011. godine.
Rezultati istraživanja
Pregled zasptupljenosti pojedinih organizacionih jedinica u uzorku pokazujz da smo težili ka podjednakoj zastupljenosti iako postoje određena odstupama, te tako najveći broj ispitanika potiče sa Klinike za anesteziju i reanimaciju UKCS (33 ili 26,6%), a najmanji iz JIIT (15,3%).
Pregled spolne strukture prema pojedinim jedinicima intenzivne njege pokazuje da na svim radi više žena nego muškaraca te shodno tome na osnovu analize putem hi-kvadrat testa nisu zabilježene i statistički signifikantne razlike (p>0,05).
Analiza prosječne dobi ispitanika prema pojedinim klinikama pokazuje da su ispitanici sa Klinike za anesteziju i reanimaciju bili najstariji sa 39,6±7,05 (raspon 27-52 god.), a najmlađi sa Klinike za neurohirurgiju sa 30,95±5,6 (raspon 23-44 god.).
Statistička analiza putem jednosmjerne analize varijanse (ANOVA) ukazuje da postoji statistički signifikantna razlika u prosječnoj dobi prema promatranim klinikma (p<0,05).
Pregled školske spreme ispitanika prema klinikama pokazuje da na svim dominiraju ispitanici sa srednjom stručnom spremom, nakon koje slijede ispitanici sa visokom stručnom spremom, te mali broj ispitanika sa višom školskom spremom i nekvalifikovanih radnika. Statistička analiza ukazuje da između promatranih klinika ne postoji signifikantna razlika prema školskoj spremi (p>0,05), što ukazuje na koherentnost uzorka po ovom pitanju.
Prema godinama radnog staža bilježimo statistički signifikantne razlike (p<0,05), te ispitanici koji rade na Klinici za anesteziju i reanimaciju sa 16,14±8,8 (raspon 3-33 god.), a najkraće na Klinici za neurohirurgiju sa 7,82±3,9 (raspon 1-16 god.).
Isto tako bilježimo i statistički signifikantne razlike u prosječnoj dužini radnog staža u jednici intenzivne njege gdje opet ispitanici sa Klinike za anesteziju i reanimaciju su radili u JIT najduže sa 14,32±9,2 (raspon 1-33 god.), a ovaj put najkrače na JIIT sa 5,0±7,78 (raspon (1-20 godina).
Analiza prosječnog trajanja radnog staža prema zadovoljstvu tehničkom opremljenošću organizacije pokazuje da su ispitanici koji imaju najviše godina radnog staža (14,93±9,1) najmanje zadovoljni sa tehničkom opremljenošću, dok su ispitanici sa najmanje godina radnog staža (8,54±5,9 god.) uglavnom neodlučni.
Statistička analiza pokazuje da postoji signifikantna razlika u godinama radnog staža prema zadovoljstvu tehničkom opremljenošću (p<0,05).
Analiza prosječnog trajanja radnog staža prema odnosu nadređenih i podređenih pokazuje da su ispitanici koji imaju najviše godina radnog staža (13,59±9,1 god.) najmanje zadovoljni, dok su ispitanici sa najmanje godina radnog staža (7,65±6,5 god.) u potpunosti zadovoljni. Statistička analiza pokazuje da ne postoji signifikantna razlika u godinama radnog staža prema zadovoljstvu odnosom nadređenih i podređenih (p>0,05).
Analiza prosječnog trajanja radnog staža prema zadovoljstvu timskim radom u organizaciji pokazuje da su ispitanici koji imaju najviše godina radnog staža (13,6±7,8) najmanje zadovoljni, dok su ispitanici sa najmanje godina radnog staža (8,44±5,2 god.) uglavnom djelimično zadovoljni. Statistička analiza pokazuje da postoji ne signifikantna razlika u godinama radnog staža prema zadovoljstvu timskim radom (p>0,05).
Analiza prosječnog trajanja radnog staža prema zadovoljstvu kvalitetom radne sredine pokazuje da su ispitanici koji imaju najviše godina radnog staža (13,41±9,2) najmanje zadovoljni, dok su ispitanici sa najmanje godina radnog staža (9,25±5,6 god.) uglavnom djelimično nezadovoljni.
Statistička analiza pokazuje da ne postoji signifikantna razlika u godinama radnog staža prema zadovoljstvu kvalitetom radne sredine (p>0,05).
Analiza motivacije za rad zabilježene su statistički signifikantne razlike u prosječnom radnom stažu prema pitanjima više novca (stariji ispitanici – da) i više odlazaka na edukacije (mlađi ispitanici – da).
Primjetno je da suispitanici koji navode nagrađivanje imaju duplo manje radnog staža 5,55±3,04 godina u odnosu na one koji su odgovorili sa ne – 12,71±8,33 uz statistički signifikantnu razliku (p<0,05).
Mobing je prisutniji kod ispitanika sa više godina radnog staža (13,32±8,6) u odnosu na one bez mobinga (9,61±8,2 god.). ali bez statistički signifikantne razlike u prosječnom radnom stažu (p>0,05).
Zaključci
Istraživanjem je dokazano da je u jedinicama intenzivnog liječenja zadovoljstvo operativnim menadžerskim varijabilno u ispitivanim grupama.
Godine radnog staža ispitanika u jedinicama intenzivnog liječenja imaju uticaj na zadovoljstvo operativnim menadžerskim funkcijama u JIL.
Ispitanici sa većim brojem godina radnog staža u JIL su slabije zadovoljni kvalitetom radne sredine, timskim radom, odnosom nadređenih i podređenih i sl.
Zadovoljstvo radom u JIL povezano je sa nivoom stručne spreme uposlenih, te dodatnim edukacijama.
Nagrađivanje uposlenih za uspješno obavljene zadatke povezano je sa motivacijama za rad sa teško oboljelim pacijentima.
Strateško poslovanje i profiliranje generičkih poslovnih strategija u JIL u Kantonu Sarajevo nije u skladu sa direktivama EU i preporukama Evropskog udruženja za intenzivnu medicinu
Standardi i normativi zdravstvenog kadra u JIL nisu u korelaciji sa preporukama Evropskog udruženja za intenzivnu medicinu (ESCIM) i EfCCNa.
Literatura
- Nikić D, Aranđelović M, Nikolić M, Stanković A. Zadovoljstvo poslom kod zdravstvenih radnika. Acta Medica Medianae 2008;47(4):9-12.
- Bajraktarervić J. Psihologija menadžmenta. Sarajevo, Avery, 2014.g.
- Bajraktarević J. Stres menadžment. Sarajevo, Avery, 2014.g
Čaušević R. Psihološke osnove menadžmenta u obrazovanju. SaVart, Sarajevo, 2007.g. - Rothen HU, Stricker K, Einfalt J, Bauer P, Metnitz PG, Moreno RP, et al. Variability in outcome and resource use in intensive care units. Intensive Care Med 2007;33: 1329-36.
- Anderson JR. Kognitive Psychologie. Heidelberg: Springer-Verlag, 2007.
Čubrilo –Turek M, Urek R, Turek S. Burnout Syndrome- Assesment of stressful job among Intensive Care Staff. Coll Antropol 2006;30:131-135. - Reitmann JS. Mechanisms of forgetting in short-term memory. Cognitive Psyhology 1971;2:185-195.
- Rogers AE, Hwang WT, Scott LD, Aiken LH, Dinges DF. The working hours of hospital staff nurses and patient safety. Health Affairs 2004;23:202-212.
- Vagts AD, Klöcker K, Mutz C. Medical work patterns: The impact on quality and burnout. In: The book works: Organisation and Management of intensive care, Berlin: Medzinisch Wissenschaftiche Verlagsgesellschaft, 2010:197-205.
- Zboril-Benson LR. Why nurses are calling in sick: The impact of health –care restructuring. Can J Nursing Res 2002;33:89-107.
- Golubić R. Domene kvaliteta života kao prediktori radne sposobnosti bolničkih zdravstvenih djelatnika: Doktorska disertacija. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Katedra za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada, 2010.
- Golubić R, Milošević M, Knežević B, Mustajbegović J. Work-related stress, education and work ability among hospital nurses.