Prednosti novijih metoda hirurškog lečenja žena mlađe životne dobi u ginekološkoj onkologiji

Sažetak

Trahelektomija predstvlja hiruršku metodu lečenja ranog invazivnog grlića materice, sa akcentom očuvanja fertilne sposobnosti pacijentkinje. Pacijentkinja stara 27 godina operisana je ovom metodom u 19. nedelji trudnoće, sa verifikovanim karcinomom grlića materice.
Nakon obavljene hirurške intervencije, pacijentkinja se smešta u jedinicu intenzivne nege na tretman i zbrinjavanje po progresivnom tipu zdravstvene nege.
Tretman pacijentkinje u jedinic intezivne nege podrazumeva: intenzivan nadzor, sprečavanje rane postoperativne komplikacije, kontinuiran monitoring pacijentkinje i ploda, sprovođenje ordinirane terapije, preduzimanje mera u prevencija intrahospitalnih infekcija
Pacijentkinja otpuštena 14-ti postoperativni dan u dobrom opštem stanju. Graviditet uspešno očuvan do nešto ranijeg termina porođaja koji se završava carskim rezom i rođenjem deteta.
Na prvoj kontroli se konstatuje uredan onkološki i akušerski nalaz, pacijentkinja gravidna drugi put. Sledi drugi porodjaj.Na sledecim kontrolama nema povecanog onkoloskog rizika.Znacaj informisanosti oprednostima ove metode je od velike vaznosti, obzirom na povecanu incidencu oboljevanja od karcinoma grlica materice zena mladje zivotne dobi.

Ključne reči: karcinom grlića materice, graviditet Nastavi čitati Prednosti novijih metoda hirurškog lečenja žena mlađe životne dobi u ginekološkoj onkologiji

Komunikacija – ključni element internih odnosa s javnošću kod pružanja zdravstvene nege onkološkom pacijentu i porodici

Sažetak

Odnosi s javnošću predstavljaju funkciju upravljanja i imaju zadatak da uspostavljaju i neguju međusobno kvalitetneodnose izmađu zdravstvene ustanove i njene javnosti, od čega u velikoj meri zavisiuspeh organizacije. Odnosi s javnošću su veoma složen komunikacijski proces, koji obuhvata aktivnosti zdravstvene organizacije, usmerene na razvijanje saradnje sa njenim ciljnim grupama, koje mogu da budu interne i eksterne.
Jedna od glavnih karakteristika dobrog govora je da se ostvare mogućnosti da se o komplikovanim i teškim stvarima jednostavno govori, što je veoma važno za interne odnose s javnošću i komunikaciju sa pacijentima.
Komunikacija na nivoulekara,sestara i pacijenata je veoma važna, a ključna je u lečenju bolesnika sa onkološkim bolestima, jer pacijenti primaju niz teških informacijai nalaze se ustanju visokog stresa i nesigurnosti, a istovremene moraju doneti odluke koje bitno utiču na njihov život. U komunikaciji između zdravstvenog radnika i pacijenta, odnosno članova njegove porodice, ključan je dijalog, gde svaka osoba u tom dijalogu donosi sopstvene pretpostavke, očekivanja i način ponašanja, koji utiče na njihovo tumačenje tog dijaloga te stoga i na njegov ishod.
Dobrakomunikacija pomaže pacijentu da lakše primi “loše” vesti, podnese emocionalni pritisak zbog bolesti koja ugrožava život, kao ida razume, prihvati, i zapamti niz informacija o bolesti i lečenju. Bolest, strah od smrti i osećaj da je smrt realno moguća, zahtevaju analizu odnosa u porodici uopšte. Neophodno je pojasniti pacijentu da seživotni vek obolelih od malignih bolesti sve više produžava uz različite faze poboljšanja i pogoršanja, ponovljenih lečenja i medicinskih intervencija.
Zbog toga treba pripremiti porodicu bolesnika da takvo stanje može dugo trajati i da je njihova podrška veoma važna za sam tok bolesti i lečenje.
Bolesnika je potrebno informisati o detaljima bolesti,događajima uporodici, okruženju, poslu, aktuelnim društvenim događajima.
Takva komunikacijaće biti od velikepomoćibolesniku dane bude orijentisan samo na misli o bolesti i da postoji nadaza budućnost. Otvorena komunikacija pojačava nadu,pacijentu pomaže da nađe snagu kada se suočava sa teškom situacijom i istovremeno mu potvrđuje da ga bolest nije onesposobila i isključila iz svakodnevnog života. Bolesnik želi učestvovati u životu,a ako ga izolujete od okoline i društvenih događaja, postaće nepoverljiv i povući će se u sebe.
Na taj način možemo postići poboljšanje njegovog psihičkog stanja,smanjenje tenzije, umora i konfuzije, povećati živahnost, smanjiti bol i depresivnu simptomatologiju.
Dobra komnikacija će doprineti da doktori i sestreodrže svoju profesionalnost na visokomnivou, uz pridržavanje etičkih principa, što u ogromnoj meri poboljšava kvalitet života onkoloških pacijenata.
Veština komunikacije je najjače oruđe čoveka i ona se, kao i svaka druga veština, usavršava vežbanjem i traži stalnu edukaciju sa ciljem obnove znanja.

Ključne reči: odnosi s javnošću, komunikacija, onkološki pacijent, porodica, kvalitet života, edukacija

Nastavi čitati Komunikacija – ključni element internih odnosa s javnošću kod pružanja zdravstvene nege onkološkom pacijentu i porodici

Morphological and topographical characteristics of retropyelic artery in human kidney

Summary

Background: In the retropyelic vascularization of the kidney the a. retropyelica, the posterior terminal branch of the renal, artery, always takes its part. This artery passes through the upper edge of the renal pelvis and along its back side as a bow with an outer convexsity and after the entrance of the renal sinus it ends-up as an artery of the dorsal renal segment. By the surgical interventions on the back side of the renal pelvis i.e. by the pyelotomy it is possible to cause injury of the same as well as necrosis of a smaller or a bigger part of the renal parenchym.
Aims: For this reason we have analyzed 30 human kidneys and 80 renal angiographies.
Material and methods: Dissectional, injectional and injestion-corro- sive methods were applied. The injection-corrosive method enabled preparing anatomic models of the renal vascular system of the kidney. Were analyzed 30 human kidneys and 80 renal angiography made using contrast arteriography on Institute of radiology.
Results: We have analyzed the morphological and topographical characteristics of retropielic artery, the terminal branches of the renal artery. Retropielic artery passes trough on the back side od the renal pelvis.
Conclusion: Knowledge about the morphology, and especially topography of a. retropyelica is of major practical importance during the surgical interventions of the posterior side of renal pelvis. Nastavi čitati Morphological and topographical characteristics of retropyelic artery in human kidney

Pneumonija uzrokovana ventilatorom kod kirurških bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja

SAŽETAK

Infekcije nastale za vrijeme trajanja liječenja u bolnici (bolničke ili nozokomijalne infekcije) značajan su zdravstveni i financijski problem u gotovo svim bolnicama u svijetu. Bolnička pneumonija je drugi najčešći oblik bolničke infekcije i vodeći je uzrok smrtnosti. Najučestalija komplikacija u Jedinicama intenzivnog liječenja je pneumonija povezana s ventilatorom (VAP). Učestalost ovih infekcija u bolesnika liječenih u Jedinicama intenzivnog liječenja kreće se od 20-70%, od čega se 80% odnosi na bolesnike na mehaničkoj ventilaciji.
Mehanička ventilacija je potpomognuta mehaničkim ventilatorom radi djelomične ili potpune zamjene bolesnikove ventilacije, a rutinski se provodi svakodnevno u Jedinicama intenzivnog liječenja.
Disanje uz asistenciju ventilatora za mehaničku ventilaciju provodi se kod bolesnika koji iz bilo kojih razloga pomoću vlastitog disanja ne mogu osigurati fiziološku izmjenu plinova u organizmu.
Pneumonija povezana s respiratorom (Ventilator-associated pneumonia -VAP) je definirana kao bolnička pneumonija u bolesnika koji su na mehaničkoj ventilaciji duže od 48 sati.Bolesnik na respiratoru ima 6 do 21 puta veći rizik da razvije upalu pluća od bolesnika koji nisu na mehaničkoj ventilaciji. Razvoj VAP-a produžuje boravak bolesnika u JIL-u i bolnici te značajno povisuje troškove liječenja. Kod bolesnika koji razviju VAP do sedam puta se povećava broj dana na mehaničkoj ventilaciji, te se udvostručuje duljinu boravka u bolnici. Incident razvitka VAP-a je 8 do 46,3 epizoda na 1000 dana mehaničke ventilacije.
Nastanak VAP-a nemoguće je u potpunosti spriječiti, ali pravilnom prevencijom i liječenjem se može smanjiti.

Ključne riječi: ventilatorom uzrokovana pneumonija, mehanička ventilacija. Nastavi čitati Pneumonija uzrokovana ventilatorom kod kirurških bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja