Sigurno radno okružje za zdravstvene djelatnike

SAŽETAK

U svom radnom okruženju medicinske sestre mogu biti izložene brojnim patogenim mikroorganizmima koji se prenose krvlju (IPK). Kada govorimo o uzročnicima infekcija koje se prenose krvlju, najčešće govorimo o infekcijama virusima he­patitisa B (HBV), hepatitisa C (HCV) te virusom humane imunodeficijencije (HIV).
Osiguranje integriranog pristupa u prevencijiozljeda oštrim predmetima uključuje procjenu i prevenciju rizika, edukaciju i monitoriranje.
Zdravstveni i nezdravstveni radnici moraju biti upoznat s postupcima u slučaju incidenta (povrede oštrim predmetima, ili prskanja tjelesnih tekučina na sluznice, oštećenu kožu, oči). Pisane upute su dostupne kroz pisane smjernice i plakate. Direktiva 2010/32 EU obvezavajuća je od 1.5 2013. u svim zemljama članicama EU. Direktivom su propisane mjere prevencije ubodnih incidenata i to kroz primjenu zaštitne opreme, zabrana vračanja kapice na igle, upotreba neprobojnih kontenjera na mjestu provođenja intervencija, te promoviranje no blame kulture.
U radu će biti prikazani najčešći uzročnici infekcija, te rezultati provedenog istraživanja o ubodnim incidentima s naglaskom važnosti provedbe kontinuirane edukacije za sve zdravstvene i nezdravstvene radnike, studente, učenike i pripravnike.

Ključne riječi : Directive 2010/32EU, prevencija incidenata, ozljede oštrim iglama, edukacija, primjena sigurnih materijala, medicinske sestre.

SUMMARY

Needlestick or sharp injuries occur when a needle or other sharp instruments accidentally penetrates the skin. This is called a percutaneous injury. The risk of infection increases during work in which infectious agents, or infected material is handled, when handling sharp instruments, and in certain cases during cleaning.
Directive 2010/32/EU implementing the framework Agrement on prevention of sharp injuries in the hospital and health care sector concluded by Uuropean Hospital and Healthcare Employers Association( HOSPEEM ) and Public Service Unions (EPSU). May 2013, was the deadline for the transposition of the Directive into the national legislation.
The Directive will have similar impact in relation to safe practices, information sharing, training and reporting.
The purpose of the Directive is to implement the Framework Agrement so as to prevent workers injuries caused by all medical sharps (including needlestick) and to protect workers risk. Protect from blood –borne pathogens use Personal Protective Equipment. Important for each nurses or medical technical is banning of recapping on the basis of risk assessment. Prevention including education, training, elimination of unnecessary needles,safe procedures for sharps use and disposal – sharp containers, surveillance, monitoring, response and follow up. In practise today we have problem recapping, standardised minimum requirements for safety devices (should be developed on the long term, and policy for safe working procedures, how to balance costs for products and safe work procedures.
Nurses should be immunized against HBV, and know policies and procedures for the post exposure managment and prophylaxis.

Key words: Directive 2010/32EU, needlestick injuries, education, safety- engineered devices, accident prevention, nurses.

UVOD

Danas se za mjere prevencije češće koristi izraz standardne mjere zaštite /predostrožnosti. CDC preporuča da se za prevenciju i kontrolu IPK slijede preporuke američke Administracije za zaštitu na radu u zdravstvenim ustanovama (OSHA, od engl. Occupational Safety and Health Administration). Zdravstvenim djelatnicima preporuča se i specifična predekspozicijska profilaksa

Za područje zemalja zapadne i srednje Europe, kamo spada i Hrvatska, godišnji postotak izloženosti zdravstvenih radnika kontaminiranim oštrim predmetima je otprilike 1,1 % (za HCV je 0,3 %, HBV 0,7 % i HIV 0,2 %).BV-om.Procjenjuje se da se godišnje u Hrvatskoj dogodi oko 32.000 incidenata koji većinom ostaju neprijavljeni

U svom radnom okruženju medicinske sestre mogu biti izložene brojnim patogenim mikroorganizmima koji se prenose krvlju. Na taj način se mogu prenijeti razni virusi, bakterije, gljive. Ipak kada govorimo o uzročnicima infekcija koje se prenose krvlju, najčešće govorimo o infekcijama virusima hepatitisa B (HBV), hepatitisa C (HCV) te virusom humane imunodeficijencije (HIV)

Što se sve krvlju može prenijeti?
Viralne infekcije Bakterijske infekcije Fungalne infekcije
Hepatitis B Brucella Abortus Blastomyces Dermatitidis
Hepatitis C Corynebacterium Diphteriae Cryptococcus Neoformans
Hepatitis G Neisseria Gonhorreae Sporotrichum Schenkii
Human Immunodeficiency Virus Leptospira Icterohaemorrhagiae
Simian Immunodeficiency Virus Mycobacterium Marinum Protozoalne infekcije
Herpes Simiae Mycoplasma Caviae Plasmodium Falciparum
Herpes Simplex Orientia Tsutsugamushi Toxoplasma Gondii
Herpes Zoster Rickettsia Rickettsii
Ebola/Marburg Staphylococcus Aureus Tumori
Dengue Streptococcus Pyogenes Human Colonic Adenocarcinoma
Prioni Treponnema Pallidum Sarcoma
Creutzfeld-Jakob Disease Mycobacterium Tuberculosis

Upotrebljen pribor mora biti siguran i nakon upotrebe, te ne smije predstavljati opasnost za drugo osoblje koje rukuje s otpadom.

Incidenti se događaju tijekom upotrebe oštrog pribora u radu s pacijentom 41%.
Nakon upotrebe pribora, a i prije odlaganja u spremnik za oštri predmet 40%.J
oš uvijek oko 50% spremnici se ne nalaze na mjestima provođenja intervencija
Tijekom ili nakon odlaganja u spremnik za oštre predmete 15 % nepažnja ili neadekvatan spremnik „Selecting,Evaluating and Using Sharps Disposal Containers“CDC NIOSH Publication NO.97 – 111

CDC preporuča da se za kontrolu i prevenciju IPK slijede preporuke američke Administracije za zaštitu na radu u zdravstvenim ustanovama (OSHA, od engl. Occupational Safety and Health Administration).
Hoće li se medicinska sestra zaraziti nakon profesionalne ekspozicije kontaminiranoj krvi, ovisi o više čimbenika. Rizik je veći u slučaju veće prevalencije ovih infekcija u općoj populaciji, nepridržavanju standardnih mjera zaštite, i neprovođenju postekspozicijske profilakse.

Povećani rizici sigurnosti na radnom mjestu kao i briga za zdravlje zaposlenih rezultirala je usvajanjem Direktive o spriječavanju ozljeda oštrim predmetima 2010/32 EU. Direktiva uključuje okvirni sporazum o ozljedama oštrim predmetima koji je dogovoren u procesu pregovora i rada EU socijalnih partnera EPSU (European Federation of Publice Service Unions, Europska federacija sindikata javnih službi i HOSPEEM (European Hospital and Healthcare Employer´s Association, Europska udruga poslodavaca u bolnicama i zdravstvenoj skrbi)
Direktivom su zadani ciljevi koji se moraju postići, a države članice EU obvezale su se da će direktivu implementirati u zakonodavni sustav do 01.5 2013.godine

Odredbama direktive mora se procjenjivati rizik za nastanak ozljeda oštrim predmetima , te rizik prskanja tjelesnih tekućina na kožu i sluznice zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika. Uz procjenu rizika važno je kontinuirano provoditi edukaciju i vježbe za stalno zaposlene djelatnike, ali za studente i učenike.Informiranost kroz predavanja, radionice, stručne i popularne časopise.Monitoriranje postignutih rezultata i podizanje svijesti djelatnika

Poslodavac mora osigurati siguran rad uz upotrebu sigurnih materijala. Inicijalni trošak uvođenja sigurnih venila, igala,holdera, skalpela je viši od cijene konvencionalnog, ali primjenom sigurnog materijala značajno se smanjuje broj ubodnih incidenta intervencija i liječenja.
Dužnost je svakog djelatnika brinuti se za vlastitu sigurnost na radu od rizika izloženosti krvlju prenosivih patogena (ubodni incident, prskanje krvi u oči i sluznice, kontakt nezaštićene kože s krvlju).
Zabrana vraćanja štitnika na iglu jedan je od značajnih faktora u smanjenju rizika povreda.

Uz sigurne materijale važno je sigurno odlaganje, te je važno da se neprobojni kontenjer nalazi na mjestu intervencije (point of care ).
Promoviranje „no blame“kulture- ne dozvoliti da se osoba koja je doživjela incident osjeća krivom.
Zdravstveni i nezdravstveni djelatnici moraju biti upoznati s mjerama nakon izloženosti krvi i ili tjelesnim tekućinama, ubodnim incidentima ili porezotinama. Smjernice moraju biti jasne i dostupne svakom zaposleniku
Danas koristimo smjernice u pisanom i elektronskom obliku, a dostupne su i na web stranici bolnice.Za pravilnu upotrebu pisanih materijala neophodna je edukacija koja se provodi kontinuirano za stalno zaposlene, ali i za studente pripravnike i učenike.
European Biosafety Network jedna je od mreža koja je osnovana nakon usvajanja Direktive 2010/32 s ciljem edukacije i razmjene iskustva među djelatnicima u sustavu zdravstva.
Za provedbu svih mjera neophodan je timski rad u koji su uključeni kliničari, epidemiolozi, medicinske sestre, služba zaštite na radu i medicina rada, te zaposlenici.

RAZRADA

Zdravstveni djelatnici trebaju biti svjesni rizika profesionalne ekspozicije u svom svakodnevnom radu, te se od njih očekuje da se pridržavaju svih mjera kojima se može spriječiti sama izloženost krvi i drugim tjelesnim tekućinama koje mogu sadržavati potencijalno opasne uzročnike zaraznih bolesti. S druge strane, zdravstvene ustanove svojim zaposlenicima trebaju osigurati sva dostupna sredstva za sprječavanje profesionalne ekspozicije potencijalno infektivnim biološkim materijalima. Sve mjere kojima se spriječava izloženost djelatnika krvi i drugim biološkim materijalima nazivamo pojmom predekspozicijske profilakse, dok postupke kojima se nakon ekspozicije zdravstvenog djelatnika nazivamo postekspozicijskom profilaksom

Postoje određeni čimbenici rizika koje treba razmotriti prilikom procjene rizika profesionalne ekspozicije zdravstvenog djelatnika.

VRSTA INCIDENTA

Postoje dvije vrste izloženosti krvi i tjelesnim tekućinama (ekspozicijski incident) koje nose rizik od profesionalne zaraze bolničkog osoblja:

ozljede oštrim predmetom (perkutana ozljeda) – ozljede kod kojih može doći do inokulacije krvi kroz kožu. Primjer su ubodi iglom (tzv. ubodni incident) i posjekotine skalpelom, krhotinom stakla i slično.
izloženost bez oštrice (mukokutani kontakt) – u kojima dolazi do kontakta krvi bolesnika s kožom i/ili sluznicom bolničkog djelatnika, ali bez penetrirajuće ozljede.
Tijekom upotrebe oštrog pribora u radu s pacijentom 41%.ozljeda

Najveći rizik zaraze nose ubodi šupljom iglom jer one mogu sadržavati znatnu količinu krvi bolesnika.
Prskanje krvi ili druge tekučine u oči, sluznice ili oštečenu kožu još uvijek se ne prihvaća kao ozbiljan rizik za razvoj bolesti.

Virus

Tablica 1. Procjena rizika profesionalne izloženosti virusima koji se prenose krvlju obzirom na oblik izloženosti, prerađeno prema Gerberding JL
VIRUS RIZIK PRENOŠENJA
HBV Perkutani Mukokutani Ugriz
6 -30% Moguć (veći nego za HCV i HIV) Moguć
HCV 1,8 % Vjerojatan Nije dokazan
HIV 0,1-0,3% Moguć (procjenjuje se na 0,1%) Vjerojatan

Rizik infekcije nakon perkutanog izlaganja krvi bolesnika zaraženog virusom hepatitisa B procjenjuje se da je između 6% i 30%.
Rizik od hepatitisa C nakon perkutanog izlaganja poznatom pozitivnom bolesniku čini se da je između onoga za HBV i za HIV, -1,8 %
Prosječan rizik za HIV infekcije poslije perkutane ozljede iglom s HIV inficiranom krvlju procjenjuje se na 0,3%, a rizik povezan s ozljedom sluznica procjenjuje se na oko 0,09%.

Vrsta ekspozicije
perkutana ozljeda
ekspozicija sluznice
ekspozicija neozlijeđene kože
ugrizi koji uključuju krv

Vrsta i količina tekućine/tkiva
krv
ostale tekućine koje sadrže krv
potencijalno zaražene tekućine i tkiva (sjemena, vaginalna, cerebrospinalna, sinovijska, pleuralna, peritonealna, perikardijalna i amnijska tekućina)
izravni dodir s koncentratom virusa Serostatus izvornog bolesnika
prisutnost HBsAg
prisutnost protutijela na HCV
prisutnost protutijela na HIV
Prijemljivost eksponirane osobe
podatak o HBV cijepljenju i titru zaštitnih protutijela
imunološki status za HBV, HCV i HIV

Procjena profesionalne izloženosti medicinskih sestara u hrvatskim bolnicama do sada nije učinjena te stoga nemamo podatak o tome koliki je rizik profesionalne izloženosti djelatnika ovim infekcijama u našoj sredini. Dio podataka prikazuje se u godišnjem izvješću bolničkih Povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija kroz podatke o broju ubodnih incidenata, vrsti ozljede, provedenim postupcima nakon incidenta.

U svrhu zaštite zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja od infekcija koje se prenose krvlju provode se predekspozicijske i postekspozicijske mjere zaštite.

Predekspozicijske mjere su one koje se vrše prije izloženosti infektivnom materijalu. Podrazumijevaju se specifične mjere zaštite cijepljenje, opće ili standardne mjere zaštite (rukavice, ogrtači, naočale, maske),higijensko pranje ruku/higijenska dezinfekcija i tehnička sredstva zaštite (igle sa zaštitnim mehanizmom, nepropusne posude za oštre predmete)

HBV-cijepljenje počelo se primjenjivati 1982.godine, a 1992. je SZO preporučila uvođenje ovog cijepljenja u sve nacionalne kalendare cijepljenja.
U Republici Hrvatskoj se od 1999. godine, prema Programu obveznih cijepljenja, protiv hepatitisa B cijepe djeca u 6. razredu osnovne škole, a od početka 2007. godine i sva novorođenčad. Djeca rođena prije 2007. godine koja još nisu navršila 12 godina nisu u potpunosti procijepljena. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje rutinsko cijepljenje sve djece.

Doze prema klasičnoj shemi (0,1,6 mjeseci) nakon koje se postiže zadovoljavajući zaštitni titar u >90 % procijepljenih osoba. Osoba se nakon cijepljenja smatra zaštićenom od HBV-infekcije („procijepljenom“) ako je primila sve tri propisane doze HBV-cjepiva i mjesec dana nakon posljednje doze razvila zaštitni titar protutijela na HbsAg (titar anti- HBs) > 10 ml IU/ml. Nakon treće doze cjepiva rutinski se ne kontrolira titar, te se sa sigurnošću nemože govoriti da je cjepljenje uspješno u 100%.

Ekspozicijske incidente zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika treba tretirati kao hitno stanje kako bi se na vrijeme osigurala adekvatna postekspozicijska zaštita.
Postekspozicijske mjere se moraju primjeniti unutar 72 sata od trenutka ozljede..Određivanje markera za djelatnika i bolesnika odmah nakon incidenta >48 sati Poznato je da primjena antiretrovirusnih lijekova rano nakon izloženosti HIV-u (u roku od 48-72 sata) smanjuje rizik razvoja infekcije za više od 80%.
I u slučajevima kada nije prenesena bolest, emocionalni stres ozljeđenog zdravstvenog ili nezdravstvenog djelatnika i njegove obitelji može biti ozbiljan problem koji zahtjeva savjetovanje

ISTRAŽIVANJE

Materijali i metode

Istraživanje je provedeno s ciljem praćenja učestalosti ubodnih incidenata te procijeniti rizik izloženosti infekcijama koje se prenose krvlju kod medicinskih sestara s obzirom na starosnu dob, na dužinu radnog iskustva.
Istraživanje je provedeno retrogradno analizom sestrinske dokumentacije – deskriptivna metoda
Ispitivanje se temeljilo na anonimnim modificiranim anketama koje su, u okviru izrada Nacionalnih smjernica za smanjenje rizika profesionalne izloženosti infekcijama koje se prenose krvlju u zdravstvenim ustanovama, podijeljene preko sestre za kontrolu bolničkih infekcija distribuirane po odjelima gdje su glavne sestre odjela podijelile ankete medicinskim sestrama odjela kliničke bolnice Sveti Duh.

Ukupno je podijeljeno 107 anketa.
Pitanja su uključivala opće podatke i podatke o izloženosti krvi i tjelesnim tekućinama bolesnika

Opći podaci: dob, spol, radni staž i stručna sprema.
Podaci o izloženost krvi: broj i vrsta ekspozicijskih incidenata u protekloj godini (ubodni incident ili mukokutani kontakt), broj incidenata u karijeri, broj prijavljenih incidenata.
Podaci o posljednjem ekspozicijskom incidentu: vrsta ekspozicijskog incidenta (ubodni incident ili mukokutani kontakt), je li incident prijavljen, je li bolesnik ispitaniku bio poznat ili nepoznat (potpuno nepoznat – ne zna s čijom je krvlju došao u kontakt, poznat – nema podataka o bolestima ili je pozitivan na HBV-om, HCV-om ili HIV-om).
Upisati postotak moguće zaraze nakon uboda iglom onečišćenom krvlju bolesnika sa HB, HCV-om ili HIV –om

REZULTATI

Opće karakteristike statističkog skupa

Osnovni statistički skup sačinjavalo je 52 ispitanika koji su prijavili ubodni incident. Od ukupnog broja u statističkom skupu četrdeset i četiri (44) ispitanih, 84,6% je ženskog spola, dok je osam (8) ispitanika, 15,4% muškog spola.

Grafikon 1. Prikaz broja ispitanika prema spolu u %

Prosječna životna dob osnovnog skupa je 35,4 godina, s prosječnom dužinom radnog staža od 15,5 godina.
Kako je vidljivo u tablici raspon godina života iznosio je od 18 do 57 a radnog staža od 0,5 do 37 godina.

Tablica 1. Prikaz prosječne vrijednosti, raspona dobi i radnog staža ispitanika.
M MIN – MAX Raspon varijacije
Dob 35,4 18 – 57 39
Radni staž 15,5 0,5 – 37 36,5

LEGENDA: M = prosječna vrijednost

Medicinskih sestara/tehničara koji su prijavili povrede oštrim predmetom je bilo trideset i devet (39), 75%, instrumentara pet (5), 9,6%, primalja dvije (2), 3,8% i pripravnika šest (6), 11,5%.

Grafikon 2. Prikaz ispitanika prema zanimanju

Specifične karakteristike statističkog skupa

Specifične karakteristike statističkog skupa prikazane su rezultatima usmjerenim na područja istraživanja, povezanih sa ciljevima istraživanja.
Vrijeme nastanka ubodnog incidenta
Tko su žrtve
Gdje se događaju ozljede oštrim predmetima
Kada se ozljede događaju
Prijava ubodnog incidenta u razdoblju od 2007. do 2011. godine

Grafikon 3. Vrijeme nastanka ubodnog incidenta
Najveći broj ubodnih incidenata događa se dopodne, njih dvadeset i jedan (21), 40%, noću sedamnaest (17), 33% a poslijepodne dvanaest (12), 23%. Najčešće su žrtve medicinske sestre/tehničari, trideset i devet ubodnih incidenata (39), 75%.
Najviše ubodnih incidenata zabilježeno je na odjelima kirurgije, četrnaest (14), 26,9%, operacijskoj sali jedanaest (11), 21,1% hitnoj službi deset (10), 19,2%, ginekologiji pet (5), 9,6% okulistici četiri (4), 7,7% neurologiji i internoj dva (2), 3,8%. Najčešći su ubodni incidenti prilikom vraćanja kapice na iglu, šesnaest (16), 30,7% prilikom vađenja krvi, petnaest (15), 28,8% i prilikom rukovanja instrumentima, dvanaest (12) 23,1%.

TKO SU ŽRTVE?
Med.sestre 75%
Instrumentari 9,6%
Primalje 3,8%
Pripravnici 11,5%

KADA SE DOGAĐAJU?
Vraćanje kapice 30,7%
Vađenje krvi 28,8%
Rukovanje instrumentima 23,1%
Drugo 17,3%

Grafikon 4. Gdje se događaju ozljede oštrim predmetima
Ubodni incident u 2007. godini prijavilo je 17 (33%) medicinskih sestara, 2008.godine 6 (12%), 2009. 8 i 2010. 8 (15%) a 2011.godine 13 (25%) medicinskih sestara/tehničara. Broj zaposlenih u 2007.godini u KB „Sveti Duh“ bio je 567, a u 2011.godini 578 medicinskih sestara/tehničara.

BROJ ZAPOSLENIH
2007. 567
2011. 578

Grafikon 5. Prijava ubodnog incidenta

UPUĆENOST MEDICINSKIH SESTARA O UBODNOM INCIDENTU

Cilj: Uvid u problematiku primjene zaštitnih sredstava, odlaganja oštrih predmeta, edukacija kroz predavanja i radionoce te buduće strategije nabave sigurnih igala, holdera na klik

Opći podaci: dob, spol, radni staž i stručna sprema.
Podaci o izloženost krvi: broj i vrsta ekspozicijskih incidenata u protekloj godini (ubodni incident ili mukokutani kontakt), broj incidenata u karijeri, broj prijavljenih incidenata.
Podaci o posljednjem ekspozicijskom incidentu: vrsta ekspozicijskog incidenta (ubodni incident ili mukokutani kontakt), je li incident prijavljen, je li bolesnik ispitaniku bio poznat ili nepoznat (potpuno nepoznat – ne zna s čijom je krvlju došao u kontakt, poznat – nema podataka o bolestima ili je pozitivan na HBV-om, HCV-om ili HIV-om).
Upisati postotak moguće zaraze nakon uboda iglom onečišćenom krvlju bolesnika sa HB, HCV-om ili HIV –om

Grafikon 6. Prikaz odgovora na pitanje: „Koristite li rukavice pri svakom invazivnom postupku?“

Grafikon 7. Prikaz odgovora na pitanje: „Vraćate li štitnik na iglu nakon uporabe?“

Grafikon 8. Prikaz odgovora na pitanje: „Kako odlažete oštre predmete nakon uzimanja uzorka krvi?“

Grafikon 9. Prikaz odgovora na pitanje: „Odlažete li u odgovarajući spremnik sve oštre predmete odmah nakon uporabe?“

Grafikon 10. Prikaz odgovora na pitanje: „Jeste li tijekom posljednjih 12 mjeseci, pretrpjeli ubodni incident ili drugu ozljedu sa slučajnim kontaktom s krvlju?“

Grafikon 11. Prikaz odgovora na pitanje: „Prijavljujete li svaki slučaj ubodnog incidenta?“

Grafikon 12. Prikaz odgovora na pitanje: „Zašto ne prijavljujete incidente?“

Grafikon 13. Prikaz odgovora na pitanje: „Jeste li informirani i educirani o standardnim mjerama opreza?“

Grafikon 14. Prikaz odgovora na pitanje: „Informirate li se o rizicima slučajne izloženosti krvi i tjelesnim tekućinama?“

Grafikon 15. Prikaz odgovora na pitanje: „Prema Vašem mišljenju, kolika je vjerojatnost da se zarazite nakon ubodnog incidenta s krvi bolesnika zaraženog hepatitisom B, C ili HIV (AIDS)-om?”

RASPRAVA

Na temelju analize, može se zaključiti da je rizik profesionalne izloženosti medicinskih sestara viši od onog koji se može procijeniti na temelju stope prijavljivanja čime se postavljene hipoteze mogu prihvatiti.

Kada se incidenti događaju?

Za provođenje preventivnih programa potrebno je donijeti zakonske i smjernice za provođenje. Preporuke SZO, CDC, ECDC potrebno je prilagoditi lokalnim uvjetima i mogućnostima. Najvažnije je provođenje predekspozicijske profilakse i to kroz edukaciju o rizicima i IPK u radnom okruženju, praktične vježbe sigurnih postupaka rada uz evaluaciju, osiguranje dostatnih količina materijala i pribora koji pruža siguran rad. Implementacija Direktive 2010/32 eu u zakonske normative i primjena Pravilnika koji je propisao Ministar zdravlja i obvezuje na primjenu odredbi direktive 2010/32.

Vrlo je važan postupak za unaprijeđenje postekspozicijske skrbi. Ona podrazumijeva promjenu svijesti, odgovornost prema sebi, primarnu obradu rane, prijavljivanje ekspozicijskog incidenta, postupak zbrinjavanja, dijagnostičko monitoriranje, praćenje te savjetovanje sa stručnim osobljem. Potrebno je psihološko savjetovanje ponekad i za obitelj, ali u praksi to se gotovo nikada ne primjenjuje.

Za provedbu uspješnog postekspozicijskog postupka medicinske sestre trebaju biti educirane. Osigurali smo testiranje izvornog bolesnika i medicinske sestre te implementirali postupak prijave ozljede na radu. Za sve nabrojeno propisani su standardizirani postupci uz čuvanje povjerljivost podataka u zbrinjavanju i praćenju ekspozicijskih incidenata.

Dobrom edukacijom promotivnim materijalima potrebno je među medicinskim sestrama podići svijest o riziku stjecanja IPK u radnom okruženju kako bi bile aktivni dio cijele strategije.

Troškovi povezani s ubodnim incidentom koji je doveo do infekcije krvlju iznosi 15.000- 1.000 000Eura. Ekonomist David Larmuseau, Belgija, je izračunao da prelazak na “safety” zapravo štedi novac— gotovo pola milijuna eura/godinu u njegovoj studiji. (Larmuseau D. Safety products, for everyone’s (financial) benefit (Les produits de sécurité, un avantage (financier) pour tous). Study sponsored by and used with kind permission of UNAMEC, The Belgian Association for producers and/or distributors of medical devices. A more recent study M. Guillaudin, L. Tortolano, V. Bouche, C. Jumel, I. Borget, P. Tilleul. Cost-effectiveness of safe needles for insulin pen versus standard needles in the prevention of occupational blood exposure. Abstract Euroean Society Clinical Pharmacists meeting, 2011 Dublin, Ireland. comparing safety with non-safety insulin pen needles showed similar results).

Službe medicine rada su sastavni i nezaobilazni dio sustava koji se brine za smanjenje opasnosti i štetnosti na radu, siguran rad i zaštitu zdravlja na radu.

Ozljede na radu prijavljuju se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje temeljem Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN br. 1/11) na tiskanici OR u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih postoji obveza osiguranja za slučaj ozljede na radu.
ZAKLJUČAK

Jedan od najznačajnijih elemenata sigurnog rada medicinskih sestara je osobna svijest o rizicima u radu s krvlju i tjelesnim tekućinama. Dužnost je svakog pojedinca brinuti se za vlastitu sigurnost na radu od izloženosti krvlju prenosivih patogena (ubodni incidenti, porezotine, ogrebotine, prskanje krvi u oči sluznice, te kontakt nezaštićene kože s krvlju). Zbog svega nabrojenog potrebno je planiranje, podizanje svijesti, treninzi, te trajno monitoriranje poduzetih mjera. Osobito je važno promovirati „no blame“ kulture i ne dozvoliti da se osoba koja je imala incident osjeća krivom te iz razloga osjećaja krivnje ne prijavljuje događaj.
Od praktične važnosti je upotreba sigurnog pribora za provođenje intervencija. Primjena sigurnih materijala zahtjeva dobru edukaciju koja mora imati i praktične vježbe da medicinske sestre mogu upoznati pravilan način primjene novih materijala. Edukacija o korištenju sigurnih materijala i mjerama zaštite je obvezna za sve djelatnike i mora se održavati u redovitim intervalima.
Podaci o broju djelatnika koji su pretrpjeli ozljede oštrim predmetima trebaju biti argumenti za osiguranje materijalnih sredstva u nabavi sigurnih materijala Planiranje novčanih sredstava za nabavu dostatnog, ali i kvalitetnog materijala za svakodnevne postupke koje provede medicinske sestre, je preduvjet sigurnog rada za medicinske sestre i bolesnike.
Na kraju moram napisati da uz strah i neizvjesnost nakon pretrpljene povrede ne pati samo ozlijeđena osoba već i cijela obitelj. Nakon dijagnosticiranja bolesti povezane sa ubodnim incidentom i/ili prskanjem krvi u oči i sluznice medicinska sestra ima i socioekonomske probleme i neizvjesnu budućnost.
Polovica incidenata ne prijavi se. Ubodni incidenti predstavljaju ozbiljan problem, koji se može spriječiti.
LITERATURA

Centers for Disease Control and Prevention. Updates U.S. public health service guidelines for the management of occupational exposures to HBV, HCV and HIV and recommendations for postexsposure prophylaxis. MMWR 2001; 50 (No. RR-11).
Jagger J, De Carli G, Perry J, Puro V, Ippolito G. Occupational exposure to blood borne pathogens: epidemiology and prevention. U: Wentel RP, ur. Prevention and control of nosocomial infections. 4. izd. New York: Lippincott, Williams & Wilkins; 2003.
Čivljak R, Begovac J. Profesionalna ekspozicija zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju. Infektološki glasnik 2003;23(4):183-8.
WHO/CDS/CSR/LYO/2002.2: Hepatitis B. World Health Organization. 2002.URL:http://www.who.int/csr/disease/hepatitis/whocdscsrlyo20022/en
World Health Organization. Hepatitis C. 2000. Fact sheet No.164URL:http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs164/en/index.html
EuroHIV. HIV/AIDS surveillance in Europe. End-year report 2006. SaintMaurice: Institut de Veille Sanitaire, 2007. No.75. URL:http://www.eurohiv.org/reports/report_75/pdf/report_eurohiv_75.pdf
Moloughney BW. Transmision and postexposure management of blood borne virus infections in the health care setting: Where are we now? CMAJ 2001;165(4):445-51
Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2006. godinu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb 2007.
Godišnje izvješće o sprečavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj u 2006. godini. Referentni centar za bolničke infekcije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Zagreb, 2007.
Čivljak R, Begovac J. Preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju. Infektološki glasnik 2004;24(1):33-41.
Arribas Llorente JL, Hernández Navarrete MJ, Campins Martí M, Martín Sánchez JI, Solano Bernad VM; Grupo EPINETAC. Risk injuries at operating and delivery rooms. EPINETAC Project 1996-2000. Med Clin (Barc) 2004;122(20):773-8.
Tichenor JR Jr, Miller RC, Wolf EJ. Risk of eye splash in obstetric procedures. Am J Perinatol 1994;11(5):359-61.
Faisal-Cury A, Rossi Menezes P, Kahhale S, Zugaib M. A study of the incidence and recognition of surgical glove perforation during obstetric and gynecological procedures. Arch Gynecol Obstet 2004;270(4):263-4.
Hsieh WB, Chiu NC, Lee CM, Huang FY. Occupational blood and infectious body fluid exposures in a teaching hospital: a three-year review. J Microbiol Immunol Infect 2006;39(4):321-7.
Puro V, De Carli G, Petrosillo N, Ippolito G. Risk of exposure to bloodborne infection for Italian healthcare workers, by job category and work area. Studio Italiano Rischio Occupazionale da HIV Group. Infect Control Hosp Epidemiol 2001;22(4):206-

Odgovori