Prehospitalno zbrinjavanje djece sa urgentnim stanjima

Pre-hospital care of children in urgent states

SAŽETAK

UVOD: Hitna stanja u dječijoj dobi odnose se na stanja nastala zbog različitih bolesti ili ozljeda, što ugrožavaju život djeteta ili na stanje djeteta bez vitalnih funkcija.

U dječijoj dobi,kao i kod ostale populacije,hitno stanje nastaje kod dvije važne kategorije ugroženih: jednu čine zdrava djeca kod koje je hitno stanje nastalo kao posljedica akutne bolesti ili ozljede,a drugu kategoriju čine hronično oboljela djeca zbog izostanka povoljnog odgovora na terapiju ili pri potencijalno izlječivim bolestima u toku kojih hitno stanje nastaje zbog sekundarnih komplikacija.

CILJ RADA: Ispitati učestalost hitnih stanja u dječjoj dobi prema spolu, životnoj dobi i godišnjim dobima tokom višegodišnjeg razdoblja; Utvrditi strukturu morbiditeta i mortaliteta hitnih stanja prema životnoj dobi djece;Analizirati socioekonomske faktore koji su povezani s pojavom hitnih stanja kod djece; Analizirati primijenjene medicinske postupke u zbrinjavanju djeteta s hitnim stanjem prije upućivanja u odgovarajuću bolničku ustanovu.

METOD RADA: Zdravstveno stanje djece procijenjeno je na osnovi uvida u službeni protokol Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Sapna. Istraživanje je provedeno u periodu od 01.01. 2009.godine do 30. 11. 2014. godine. U istom razdoblju u Službu hitne medicinske pomoći u Sapni javilo se 1.761 dijete od 3.974-ero djece (44,3%).

DISKUSIJA I ZAKLJUČCI: Od ukupnog broja djece koja žive na teritoriju Općine Sapna ispitivanom periodu u Službu hitne medicinske pomoći u Sapni javilo se 68,3% djece u dobi od 0 do14 godina.

Njihova zastupljenost u ukupnom broju pregleda u Službi hitne medicinske pomoći u Sapni bila je 19%. Najveći broj djece s hitnim stanjem definitivno je zbrinut u Klinici za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Nije bilo smrtnih slučajeva, pa se može zaključiti da su primijenjeni terapijski postupci bili adekvatni.

KLJUČNE RIJEČI: urgentna stanja, djeca, zbrinjavanje

SUMMARY

INTRODUCTION: Urgent states in children age relate to states occured due to different illnesses or injuries that threaten life of children, or relate to state of children without vital functions. In children age, as well as in other populations, utgent state occurs in two important categories of threatened persons: first category are healthy children where urgent state occurs as a consequence of acute disease or injury, and second category chronically ill children due to lack of positive response to therapy or with potentially curable diseases during which urgent state occurs because of secundary implications.

AIM:To examine the frequency of urgent states in children age according to gender, age, seasons over the multi-year period; To determine the structure of morbidity and mortality of urgent states in relation with age of children;

To analyze social and economical factors related to occurence of urgent states in children; To analyze the applied medical procedures in care of children with urgent states prior to sending to the appropriate medical institution.

METHODS: Health condition of children was examined based on inspection of official protocol of Emergency Medical Service of Health Center in Sapna. The survey was conducted in the period from 01.01. 2009 to 30. 11. 2014. During this period, in Emergency Medical Service of Sapna 1761 of 3974 (44.3%) children were reported.

DISCUSSION AND CONCLUSIONS: From the total number of children who live on the Sapna municipality area, in the examined period, in the Emergency Medical Service 68.3% of children ages 0-14 were reported. Their representation in total number of examinations in the Emergency Service in Sapna was 19%. Highest number of children with urgent states was definitely taken care of on Children Disease Clinic of University Clinic Centre in Tuzla. There were no recorded death cases, and it can be concluded that applied therapeutic procedures were adequate.

KEY WORDS: emergency situations, children, medical care

UVOD

Hitna stanja u dječijoj dobi odnose se na stanja nastala zbog različitih bolesti ili ozljeda, što ugrožavaju život djeteta ili na stanje djeteta bez vitalnih funkcija.

U dječijoj dobi,kao i kod ostale populacije,hitno stanje nastaje kod dvije važne kategorije ugroženih: jednu čine zdrava djeca kod koje je hitno stanje nastalo kao posljedica akutne bolesti ili ozljede,a drugu kategoriju čine hronično oboljela djeca zbog izostanka povoljnog odgovora na terapiju ili pri potencijalno izlječivim bolestima u toku kojih hitno stanje nastaje zbog sekundarnih komplikacija.

Rijetko koja medicinska disciplina ili, drugim riječima oblik zdravstvene zaštite izaziva veću pažnju sveukupne javnosti od HMP,koja je u našem konceptu zdravstvene njege najčešće prva ustanova koja se susreće sa hitnim stanjem bolesnika.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA

1. Ispitati učestalost hitnih stanja u dječjoj dobi prema spolu, životnoj dobi i godišnjim dobima tokom višegodišnjeg razdoblja;

2. Utvrditi strukturu morbiditeta i mortaliteta hitnih stanja prema životnoj dobi djece;

3. Analizirati socioekonomske faktore koji su povezani s pojavom hitnih stanja kod djece;

4. Analizirati primijenjene medicinske postupke u zbrinjavanju djeteta s hitnim stanjem prije upućivanja u odgovarajuću bolničku ustanovu.

METODE ISTRAŽIVANJA

Retrospektivnom analizom prikupljenih podataka u periodu od 1. 1. 2009.godine do 30. 11. 2014. godine 3.974-ero djece živjelo je na teritoriju Općine Sapna. U istom razdoblju u Službu hitne medicinske pomoći u Sapni javilo se 1.761 dijete od 3.974-ero djece (44,3%).

Zdravstveno stanje djece procijenjeno je na osnovi uvida u službeni protokol Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Sapna.

Analiza je obuhvatila:

• životnu dob djeteta

• spol

• komorbiditet

• primijenjene medicinske postupke

• bračno stanje roditelja

• socijalno-epidemiološke uslove života.

• vrijeme javljanja u SHMP, specijalnosti ljekara i način transporta djeteta

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Grafikon 1. Učestalost pregleda djece u dobi od 0 do 14 godina u odnosu prema ukupnom broju djece iste dobi u Općini Sapna.

Grafikon 2. Broj hitnih stanja u odnosu na ukupan broj pregledane djece

Grafikon 3. Učestalost hitnih stanja dječje dobi u odnosu prema razvojnim periodima djeteta u razdoblju od 01. 01. 2009. godine do 30. 11. 2014. godine.

Grafikon 4. Spolna zastupljenost

Grafikon 5. Učestalost hitnih stanja u dječjoj dobi u odnosu prema mjesecima u godini

Grafikon 6. Socijalni status porodice djece s hitnim stanjem

Grafikon 7. Struktura morbiditeta hitnih stanja

Grafikon 8. Distribucija pacijenata prema mjestu upućivanja na Klinike UKC Tuzla

Grafikon 9. Vrste urgentnog tretmana

DISKUSIJA I ZAKLJUČCI

Slične našim rezultatima o zastupljenosti djece u Službi hitne medicinske pomoći nalazimo u Engleskoj i Walesu,gdje godišnje hitni centar primi oko 60.000 bolesnika od kojih je 15.000 – 20.000 djece.Istraživanjem učestalosti hitnih stanja prema razvojnim periodima djece našli smo visoku učestalost od 41,4% hitnih stanja u razdoblju školskog djeteta, što bi odgovaralo životnoj dobi od 6 do 14 godina. Slični našim rezultatima jesu i rezultati drugih autora jer je razvojno razdoblje školskog djeteta veoma rizično za pojavu hitnih stanja zbog psihomotornog razvoja djece i želje za dokazivanjem među vršnjacima. Tako se navodi učestalost hitnih stanja u dobi od 6 do 9 godina od 77,4%; od 10do 12 godina 80,7%, a 12 i više godina od 88,7%.

Od ukupnog broja djece koja žive na teritoriju Općine Sapna ispitivanom periodu u Službu hitne medicinske pomoći u Sapni javilo se 68,3% djece u dobi od 0 do14 godina.

Njihova zastupljenost u ukupnom broju pregleda u Službi hitne medicinske pomoći u Sapni bila je 19%.

Učestalost javljanja hitnih stanja u dječjoj dobi je 1:7,99,s prosječnom frekvencijom od 80 na 1.000 pregledane djece i razlikuje se od ukupne frekvencije razvijenih centara.

S obzirom na dob učestalost hitnih stanja u dječjoj dobi značajno se razlikovala prema razvojnim periodima djece.

Najveći broj djece s hitnim stanjem definitivno je zbrinut u Klinici za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Nije bilo smrtnih slučajeva, pa se može zaključiti da su primijenjeni terapijski postupci bili adekvatni.

LITERATURA

1.Erceg M, Đorđević M.Urgentna pedijatrija u vanbolničkim uslovima 2001 god.Beograd

2.Rosić R. Osnovni principi transporta 2001god.Beograd

3.Janković I, Milenković A.Osnovna kardiopulmonalna reanimacija 2001 god. Beograd

4.Protokol Službe hitne medicinske pomoći DZ Sapna 2009-2014 god.

5.American Heart Association.Textbook of Advanced pediatric life Support.1994 god.

6.Phillips BM,Robson WI. Pediatric in the accident and emergency department 1992;67:560-4