Drenažni sistemi u hirurgiji – medicinsko sestrinske kompetencije

Sažetak

Hirurgija je specifična grana medicine koja se bavi hirurškim rješavanjem problema. Sastavni dio hirurških intervencija i/ili procedura predstavlja evakuacija patoloških sadržaja iz ljudskog organizma bez obzira na etiologiju. Evakuacija patološkog sadržaja može se vršiti na razne hirurške načine od minimalno invazivnih, punkcija, preko incizija do laparoskopskih i/ili klasičnih hirurških procedura. Većina od izabranih hirurških metoda liječenja povezana je sa drenovima i drenažnim sistemima. Poznavanje tipova, karakteristika, indikacija za plasiranje, njega pojedinih drenova i drenažnih sistema sastavni je dio svakodnevnog rada medicinsko sestrinske profesije. Glavne postavke sestrinske profesije čine specijalna znanja i vještine stečena obrazovanjem, osposobljenost za primjenu tih znanja i vještina u interesu drugih pod vodstvom visokih etičkih standarda.

Glavni cilj ovog rada je prezentirati kompetencije sestrinstva priplasiranju, njezi i odstranjivanju pojedinih drenova, prezentirati osnovne tipove drenova i drenažnih sistema u hirurgiji, te pojasniti neke od hirurških indikacija za drenažu.

Ključne rijeći: drenovi, drenaža , drenažni sistemi i sestrinstvo

Abstract

Surgery is a specific branch of medicine that deals with the surgical problem solving. An integral part of surgical procedures and / or intervention is the evacuation of the pathological content of the human body irrespective of the etiology. Evacuation pathological content can be done in surgical various ways such as minimally invasive, puncture, via laparoscopic incision to laparoscopic and / or classical surgical procedures. Most of the selected surgical methods of treatment are associated with drains and drainage systems. Knowing and possessing knowledge about types, characteristics, indications for placement, care of individual drains and drainage systems is an integral part of the everyday work of the nursing profession. The main conditions of practicing the nursing profession are special knowledge and skills acquired through education, training for the application of these skills in the interests of the other, led by high ethical standards. The goal is to present competence of nursing in the placement, care and removal of individual drains, present the basic types of drains and drainage systems in surgery, and explain some of the surgical indication for drainage.
KEYWORDS: drains, drainage, drainage systems and nursing

Uvod

Sastavni dio hirurških intervencija i/ili procedura predstavlja evakuacija patoloških sadržaja iz ljudskog organizma bez obzira na etiologiju. Evakuacija patološkog sadržaja može se vršiti na razne hirurške načine od minimalno invazivnih, punkcija, preko incizija do laparoskopskih i/ili klasičnih hirurških procedura. Većina od izabranih hirurških metoda liječenja povezna je sa drenovima i drenažnim sistemima. Poznavanje osnovnih vrsta i tipova drenova i drenažnih sistema neophodna je za adekvatno funkcioniranje sestrinstva u hirurgiji.

Drenaža, u širem smislu riječi, predstavlja postupak povezivanja dvije sredine, te s tog aspekta razlikujemo interne i ekterne drenaže. Interne drenaže se koriste u hirurgiji za povezivanje dvije šupljine i /ili sistema unutar organizma, a ekterne predstavljaju povezivanje vanjske sredine sa šupljinama i/ili organima u porganizmu. Drenaža se realizira drenažnim postupkom i/ili procedurom, koja je u zdravstvenoj ustanovi definirana procedurom. Izvodi se timski, pri čemu dren plasira ljekar, a asistiranje pri plasiranju i dalja njega pripada sestrinskom segmentu. Stoga je neophodno poznavanje ovog kliničkog i hirurškog entiteta .

Prednosti drenaže su: uklanjaju gnoj, tečnu krv i transudat; dovode do aproksimacije tkiva, smanjuju ”mrtvi prostor”; mogu se upotrebljavati za irigaciju šupljina (“spiel drainage”); drenaža tečnosti otklanja potencijalni uzrok infekcije; otklanjanje tečnosti sprečava daljnje nakupljanje; može omogućiti ranu detekciju dehiscencije anastomoze ili nastanak krvavljenja; ostavljaju put da se potencijalne kolekcije izdreniraju nakon odstranjivanja dren.

Nedostaci drenaže su: ograničavanje mobilnosti bolesnika; diskomfor/bol; moguća ulazna vrata za infekciju; izazivaju inflamaciju/fibrozu rane; mogu dovesti do oštećeja tkiva mehaničkim pritiskom ili sukcijom; mogu dovesti do dehiscencije anastomoze; većina abdominalnih drenova postaje infektivna poslije 24 časa.

Komplikacije drenaže su: oštećenje anatomskih struktura – npr. krvni sudovi, nervi, crijeva; začepljenje drena što dovodi do stvaranja hematoma, seroma; infekcije; kidanje dijela drena za vrijeme uklanjanja dovodi do reakcije na strano tijelo.

Problem, predmet i objekat istraživanja

Zakon o sestrinstvu i primaljstvu FBiH, objavljen je u Službenim novinama 2013.god. i od tada se implementira u zdravstvenim ustanovama. U njemu su jasno definirane sestrinsko medicinske kompetencije i ingerencije sestrinstva. Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu F BiH, koji je usvojen krajem mjeseca jula 2005.godine, afirmira prava pacijenata u sistemu zdravstvene azaštite i definira ulogu i odgovornosti svih učesnika u osiguranju i poboljšanju sigurnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite i održavanju programa akreditacije zdravstvenih ustanova. Ovaj zakon ujedno je osnivački akt Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu skr.AKAZ-a.

Glavni zadatak AKAZ-a jest razvoj i unapređenje standarda i ocjena zdravstvenih ustanova na temelju ispunjenosti propisanih standarda dobre prakse. U tom svjetlu, ovi standardi su neophodni svim akterima u zdravstvenom sistemu, imajući na umu smjernice. Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite u FBiH i Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, koji regulira ovu materiju i menadžmentu zdravstvenih ustanova, zdravstvenim profesionalcima, finansijerima i drugima, nalaže obaveznost izgradnje unutrašnjih sistema kvaliteta, uz dobrovoljnost akreditacije. Kvalitet zdravstvenih usluga zavisi kako od menadžmenta, uspješne organizacije zdravstvenih ustanova, stimulativnog finansiranja ustanova od strane zavoda zdravstvenog osiguranja, tako i od pojedinaca (ljekara i medicinskih sestara/tehničara) koji se organiziraju u komore i svoja udruženja. Ovi aspekti kvaliteta su neodvojivi i svi su oni obuhvaćeni akreditacijskim standardima.

Zato su ovi standardi obavezna materija kako za mnogobrojne zdravstvene i druge ustanove, tako i za sve ljekare i medicinske sestre.

Problem zdravstvenog sistema je usaglašavanje pojedinih procedura u zdravstvenim jedinicama raznih nivoa, te definiranje kompetencija medicinskih profesionalaca. Kao problem ovog rada je izdvojeno definiranje medicinsko sestrinskih kompetencija u proceduri eksternih drenaža pojedinih područja.

Problem koji se naročito izdvaja je određivanje nivoa kompetencija sestrinstva u drenažnim postupcima, jer postoji neusaglašenost standardnih procedura i kompetencija na raznim nivoima, te se dešava da se u pojedinim zdravstvenim ustanovama obaveze i nadležnost ljekara, prebacuju na sestrinstvo. Time se sestrinstvo dovodi u nezavidan sudsko-medicinski položaj npr. ukoliko ljekar odredi plasiranje urinarnog katetera a to prema standarnoj proceduri (AKAZ-u) provodi ljekar, narušena je procedura, povrijeđena radna disciplina i to povlači problem.

S druge strane, Zakon o sestrinstvu jasno definiše djelatnost sestrinstva, koja podrazumijeva njegu bolesnika a ne izvođenje takve procedure. Iz svega ovoga proizilazi kompleksnost problema.

U cilju ukazivanja na ovaj problem, kao predmet ovog rada je izabrano prezentiranje i upoznavanje sa drenažnim postupci, drenovima, sistemima s medicinsko sestrinskog aspekta. Neophodno je ukazati da je nivo edukacije sestrinstva iz dana u dan sve viši, te da tu edukaciju treba ugraditi u promjene kompetencija i ingerencija sestrinstva u ovom segmentu.

Objekat istraživanja su drenažni postupci, drenovi i drenažni sistemi s jedne strane, ingerencije sestrinstva u tim postupcimas druge strane.

Svrha i ciljevi istraživanja

Cilj ovog istraživanja je prikazati značaj sestrinskih kompetencija u procesu zdravstvene njege drenažnih sistema u hirurgiji

Sestrinske kompetencije

Kompetencije su kombinacija vještina, znanja, stavova, vrijednosti, sposobnosti i prosudbe, koje omogućavaju pravovaljano izvođenje zdravstvene njege medicinske sestre. Kompetencije su razina provođenja koja prikazuje učinkovitu upotrebu svih tih elemenata. Ovaj opis kompetencija u skladu je s odredbama članka 16.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu („Narodne novine“56/11).

Kompetencije uključuju:

znanje, razumijevanje i prosudbu
vještine: kognitivne, tehničke, psihomotorne i komunikacijske
osobne karakteristike, stavove i razvijenost međuljudskih odnosa.

Kompetencije su rezultat razine obrazovanja u sestrinstvu, a imaju za cilj pružanje sigurne, učinkovite i na etičkim načelima zasnovane zdravstvene njege.

Kompetencije služe:

javnosti i poslodavcu – informiraju ih o tome što se može i smije očekivati od medicinske sestre,
medicinskim sestrama – kao smjernice za obavljanje onih aktivnosti koje su predviđene razinom obrazovanja.

Kompetencije jasno određuju razinu prava, dužnosti i odgovornosti medicinskih sestara u njihovom području rada – zdravstvenoj njezi. Kompetencije predviđene razinom obrazovanja uvijek su iste za sve pripadnike sestrinske profesije – iste razine obrazovanja.

Kompetencije medicinske sestre određene razine obrazovanja mogu se pro- širiti u skladu s odrednicama.

Kompetentne medicinske sestre razumiju:

da sve usluge iz područja zdravstvene skrbi moraju biti usmjerene prema pacijentu, on je partner u procesu odlučivanja i provođenju zdravstvene njege.
da je cilj svih aktivnosti medicinskih sestara ostvarenje planiranog ishoda kod pacijenta i sprječavanje moguće štete (ozljeđivanje, narušavanje privatnosti).
da postoji stalna potreba za usavršavanjem teorijskog i praktičnog znanja, te stvaranjem uvjeta za kritičke profesionalne prosudbe.
da medicinska sestra uvijek treba provoditi svoje aktivnosti u skladu sa stručnim i profesionalnim zahtjevima, bez obzira na politiku ili različite zahtjeve radne okoline.

Postoji niz kompetencija koje se među članovima tima različite razine obrazovanja mogu preklapati. To su tzv.podijeljene kompetencije, a odluka koji će ih stručnjak izvoditi donosi se zajednički u atmosferi otvorene komunikacije, povjerenja i poštovanja. Delegirani zadaci vezani za primjenu terapije, ili delegirani postupci hijerarhijski viših medicinskih sestara prema hijerarhijski nižoj medicinskoj sestri, moraju biti u pisanom obliku.

Odluka o delegiranju zadatka mora biti zasnovana na dobroj procjeni sljedećih parametara:

posjeduje li osoba kojoj će se delegirati zadatak za to potrebna teorijska i praktična znanja,
je li joj poznata korisnost i rizici delegirane aktivnosti,
je li kompetentna rješavati moguće poteškoće i komplikacije koje mogu nastati tijekom izvođenja delegiranog postupka,
razumije li što se očekuje kao krajnji ishod delegirane aktivnosti,
ima li sposobnost i znanja za samoprocjenu.

Delegiranje zadataka ne smije izlaziti izvan kompetencija medicinskih sestara Medicinska sestra koja prihvaća delegirani zadatak mora biti svjesna preuzete suodgovornosti. Za ishod delegiranog postupka odgovornost snosi medicinska sestra koja je postupak provela. Odlučivanje pri delegiranju zadataka iz područja kompetencija liječnika mora biti temeljeno na zakonskim propisima koji određuju odgovornost medicinskih sestara i liječnika. Medicinska sestra ima one kompetencije koje je stekla tijekom formalnog obrazovanja i tijekom pripravničkog staža.

Kompetencije sadrže sljedeće komponente:

ODGOVORNOSTI – Prihvaća odgovornost i obvezu za vlastite postupke i rezultate pružanja zdravstvene njege unutar zakonskih okvira sestrinske prakse. Prihvaća dodijeljene dužnosti u vezi pacijenta/bolesnika koje spadaju u njene kompetencije i djelokrug rada. Prema potrebi traži pomoć i savjet medicinske sestre prvostupnice.
ETIČKA PRAKSA – Obavlja praksu na način koji je u skladu s nacionalnim etičkim kodeksom. Poštuje prava pacijenta/bolesnika na privatnost i dostojanstvo, bez obzira na spol, dob, rasu, nacionalnu, vjersku pripadnost, politička i ostala životna opredjeljenja. Koristi zakonsku regulativu pri izvještavanju o uočenom ponašanju, aktivnostima ili situacijama koje bi mogle ugroziti sigurnost, privatnost ili dostojanstvo pacijenta/bolesnika, ali i onih aktivnosti koje narušavaju ugled i dostojanstvo suradnika i poslodavca.
NAČELA PRUŽANJA ZDRAVSTVENE NJEGE – Primjenjuje znanja i vještine u provođenju aktivnosti koje su u njenom djelokrugu rada Pruža zdravstvenu njegu u skladu s postavljenim standardima i procedurama u zdravstvenoj njezi. Rješava probleme u strukturiranom i sigurnom okružju. Daje informacije pacijentu/bolesniku isklju- čivo iz područja zdravstvene njege (u okviru svojih kompetencija). Informira pacijente, savjetuje ih, daje im upute i pruža podršku za vrijeme liječenja i kroz druge oblike zdravstvene zaštite (u okviru svojih kompetencija). Usvaja načela timskog rada i djeluje unutar tima. Ponaša se u skladu s načelima zajednice u kojoj živi i djeluje.
PROMOCIJA ZDRAVLJA – Sudjeluje u aktivnostima promocije zdravlja i prevencije bolesti. Razumije značenje prakse liječenja i zdravstvene njege, poštujući vrijednosne sustave pojedinca, obitelji i/ili zajednice. Prepoznaje i evidentira potrebe za uvođenje jednostavnih zdravstvenih mjera prilikom pružanja zdravstvene njege, te izvodi sestrinske postupke u sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji.
PROCJENA – Prihvaća i preuzima delegirane zadatke prikupljanja zdravstvenih podataka unutar plana zdravstvene njege, a prikupljene podatke i informacije daje na procjenu nadre- đenoj medicinskoj sestri. Prepoznaje i dokumentira sve zdravstvene promjene kod pacijenta/bolesnika. Upoznata je sa sustavom upravljanja kvalitete rada u zdravstvenoj njezi.
PLANIRANJE ZDRAVSTVENE NJEGE – Prikuplja podatke za izradu Plana zdravstvene njege. Savjetuje se s nadređenom medicinskom sestrom i s ostalim članovima zdravstvenog tima. Sudjeluje u postavljanju prioriteta zdravstvene njege s nadređenom medicinskom sestrom i pacijentom. Surađuje s bolesnikom kod provođenja zdravstvene njege (u okviru svojih kompetencija).
PROVEDBA POSTUPAKA – Provodi planirane postupke prema prihva- ćenim standardnim operativnim procedurama (u okviru svojih kompetencija). Dokumentira provedene postupke.
EDUKACIJA – Trajno se usavršava prema ponuđenim programima cjeloživotnog obrazovanja Usklađuje svoje znanje i vještine s novostima u području zdravstvene njege

Kompetencije za zadovoljavanje četrnaest osnovnih ljudskih potreba po virginiji henderson

Kompetencije medicinskih sestara opisane u ovom priručniku temelje se na teoriji zdravstvene njege Virginije Hederson– koja je zasnovana na zadovoljavanju četrnaest osnovnih ljudskih potreba. Za uspješno provođenje zdravstvene njege medicinske sestre bi trebale poznavati i teorije zdravstvene njege po Marjory Gordon i Dorothee Orem.

Kompetencije

Opće kompetencije:

Medicinska sestra mora posjedovati kompetencije kako bi mogla samostalno provoditi aktivnosti, postupke ili sudjelovati u zadovoljenju osnovnih ljudskih potreba:

posjeduje znanja iz teorije zdravstvene njege Virginie Henderson, te teorija Marjory Gordon i Dorothee Orem
posjeduje teorijska i praktična znanja iz očuvanja i unaprjeđenja zdravlja
posjeduje osnovna znanja o liječenju bolesti
posjeduje praktične vještine
provodi postupke s ciljem zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba i unaprjeđenje zdravlja
pomaže pacijentu tijekom bolesti i štiti njegovo dostojanstvo;
poznaje propise o pravima pacijenata i poštuje ih
poštuje autonomiju i integritet pacijenata
poštuje kulturološke različitosti pacijenata
poštuje spolna načela i seksualnost
pruža pomoć pacijentu u procesu umiranja.

Organizacija rada i razvoj struke

Osnovne kompetencije:

• Poznaje osnovna načela zdravstvene njege. Ima usvojena znanja iz procesa zdravstvene njege

• Poznaje način kategorizacije pacijenata ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom.

• Poznaje načine vođenja Sestrinske liste, Plana zdravstvene njege i drugih sastavnica sestrinske dokumentacije

• Poznaje i koristi standardne operativne procedure (SOP) i protokole

• Poznaje protokole i smjernice za pripremu aparata i pomagala potrebnih za provođenje zdravstvene njege

• Poznaje politike i procedure organizacije rada i djeluje u skladu s njima

• Posjeduje znanja i ima sposobnost rada u timu

• Poznaje način profesionalne komunikacije i provodi je.

Sukladno navedenim kompetencijama medicinska sestra srednje stručne spreme ovlaštena je samostalno, a prema organizacijskoj strukturi i planu zdravstvene njege, provoditi, sudjelovati ili pomagati u sljedećim postupcima.

Prevencija infekcija

Osnovne kompetencije:

Posjeduje osnovna znanja o zaraznim bolestima, uzročnicima zaraze, preventivnim cijepljenjima i testiranjima
Posjeduje znanja koja se odnose na načine i putove prijenosa infekcija
Posjeduje znanja koja se odnose na načine sprečavanja prijenosa i suzbijanja infekcija
Zna na ispravan način upotrebljavati sredstva za dezinfekciju
Posjeduje znanja o važnosti o primjeni postupaka asepse
Poznaje preporuke Povjerenstva za sprečavanje intrahospitalnih infekcija
Zna primjenjivati zaštitnu opremu
Poznaje standardne operativne procedure (SOP) i protokole za sve načine izolacije

Sukladno navedenim kompetencijama medicinska sestra / medicinski tehničar ovlaštena je samostalno, a prema organizacijskoj strukturi i Planu zdravstvene njege, provoditi, sudjelovati ili pomagati u sljedećim postupcima.

Fizička i psihička priprema pacijenta za medicinsko tehničke postupke

Osnovne kompetencije:

- Poznaje osnovne aspekte opće psihičke i fizičke pripreme pacijenta za medicinsko tehničke zahvate
- Poznaje osnovne aspekte specifične psihičke i fizičke pripreme pacijenta za medicinsko tehničke zahvate – prema bolesti organa ili organskih sustava
- Poznaje načine komunikacije i motivacije usmjerenih na pozitivan pristup pacijenta medicinsko tehničkim zahtjevima
- Posjeduje i ima sposobnost pokazati empatiju

Pripremanje i priprema lijekova

Osnovne kompetencije:

- Poznaje vrste i oblike lijekova,
- Posjeduje znanja o pravilnoj primjeni propisanih lijekova
- Poznaje pravilo 5 (pravi pacijent, pravi lijek, prava doza, pravi način i pravo vrijeme) i zna ga primjenjivati
- Prepoznaje očekivano djelovanje i negativne efekte propisanih lijekova
- Posjeduje praktične vještine u pripremi i primjeni lijekova
- Poznaje pozitivne zakonske odredbe o primjeni i korištenju lijekova

Dijagnostičko terapijski postupci

Osnovne kompetencije:

- Ima usvojena znanja za pripremu pacijenta za dijagnostičko terapijske postupke;
- Ima usvojena znanja i upoznata je s protokolima pripreme materijala i instrumenata za određene dijagnostičko terapijske postupke i izvodi ih – samostalno ili pod nadzorom;
- Poznaje moguće komplikacije dijagnostičko terapijskih postupaka, osposobljena je u okviru tima i prema Planu zdravstvene njege sudjelovati u njihovom sprečavanju i zbrinjavanju.
- Posjeduje znanje i vještine izvođenja standardnih operativnih procedura u dijagnostičko terapijskim postupcima i izvodi ih – samostalno ili pod nadzorom;
- Primjenjuje znanja i vještine pri održavanju i čuvanju aparata koji se koriste u dijagnostičkim i terapijskim postupcima.
- Poštuje autonomiju pacijenta i pruža mu mogućnost suodlučivanja u dijagnostičkim i terapijskim postupcima

Endoskopska djelatnost

Osnovne kompetencije:

- Poznaje pisane protokole za pripremu pacijenata za endoskopske postupke
- Ima usvojena znanja o pripremi materijala i instrumenata za određene endoskopske postupke, te ih izvodi – samostalno ili pod nadzorom;
- Ima usvojena znanja asistiranja liječniku ili pomoći pacijentu pri izvo- đenju endoskopskog zahvata
- Poznaje moguće komplikacije endoskopskih zahvata, osposobljena je u okviru tima sudjelovati u njihovom sprečavanju i zbrinjavanju
- Primjenjuje znanja i vještine pri održavanju i čuvanju aparata koji se koriste u endoskopskim postupcima
- Poštuje autonomiju pacijenta i pruža mu mogućnost suodlučivanja
- Poznaje stručne kriterije za pripremu aparata i pomagala potrebnih za provođenje endoskopskih pretraga
- Posjeduje znanja i vještine za održavanje endoskopskog instrumentarija

Sterilizacija

Osnovne kompetencije:

- Poznaje i provodi rad po principima asepse
- Posjeduje znanja pripreme pribora i materijala za sterilizaciju
- Posjeduje znanja o svim oblicima sterilizacije i zna ih primijeniti
- Posjeduje znanja o kontroli ispravnosti sterilizacije i primjenjuje ga
- Poznaje protokole održavanja i kontrole ispravnosti sterilizatora

Kompetencije medicinske sestre-tehničara u procesu zdravstvene njege drenažnih sistema

Mjeriti količinu izdreniranog sadržaja, prema pismenomnalogu hirurga i opisati izgled izdreniranog sadržaja utemperaturnu listu, 1-2 puta u toku 24 h.
Okolinu drena tj.ulazno mjesto drena dezinfikovati sterilnimpeanom i sterilnim tupferom natopljenim 3 % hidrogenom (H2O2) i zaštititi sterilnim tupferom natopljenim povidonskim rastvorom. Preko stavlja suvu gazu rasječenu do pola, sterilnim makazama okolo drena. Oblijepiti flasterom sa svečetiri strane. Ovako se sprečava prodor mikroorganizama.
kontrola prohodnosti drena
pražnjenje i toaleta posuda u kojima je izdrenirani sadržaj
tehnika vađenja drena pomoću sterilnog peana i scalpel nožića, ispod čvora hirurškog konca.

Zaključak

Drenaža se realizira drenažnim postupkom i/ili procedurom, koja je u zdravstvenoj ustanovi definirana procedurom. Izvodi se timski, pri čemu dren plasira ljekar, a asistiranje pri plasiranju i dalja njega pripada sestrinskom sesgmentu. Stoga je neophodno poznavanje ovog kliničkog i hirurškog entiteta.

Glavni cilj ovog rada je prezentirati kompetencije sestrinstva pri plasiranju, njezi i odstranjivanju pojedinih drenova, prezentirati osnovne tipove drenova i drenažnih sistema u hirurgiji, te pojasniti neke od hirurških indikacija za drenažu.

Glavni zadatak AKAZ-a jest razvoj i unapređenje standarda i ocjena zdravstvenih ustanova na temelju ispunjenosti propisanih standarda dobre prakse.

Literatura

Hirurgija: Skripta predavanja, Elvira Konjić, 2014.
Zakon o sestrinstvu iprimaljstvi, Službene novine FBiH, 2013
Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta sigurnosti i akreditacija u zdravstvu, Službene novine FBiH, 2005.
AKAZ, Biblioteka FbiH, Biomedicinske publikacije FBiH, Zoran Riđanović i Sar.2010.
Schumm K, Lam TBL. Types of urethral catheters for management of short-term voiding problems in hospitalised adults.
Cochrane Database Syst Rev 2008, Issue 2. Art. No.: CD004013.DOI:10.1002/14651858.CD004013.pub3. 54. Cochran S. Care of the indwelling urinary catheter is it evide
Kirurgija skripta za medicinske sestre tehničare, Zagreb 2006. Godine
Šoša T, Sutlić Ž, Stanec Z, Tonković I. i suradnici. Kirurgija. Zagreb: Naklada Ljevak, 2007:619.
Durai R, Hoque H, Davies TW. Managing a chest tube and drainage system. AORN journal, 2010
Prpić I i suradnici. Kirurgija za medicinare. Zagreb: Školska knjiga, 2005
Prpić I. Kirurgija za više medicinske škole. Zagreb: Medicinska naklada, 1996
Hirurgija skripta, Sarajevo 2000. Godine
Kirurgija skripta za medicinske sestre tehničare, Zagreb 2006. Godine
Bijelović M, Đurić D, Koledin M, Kuhajda I, Ilinčić D, Milošević M, Milovančev A Tip drenaže grudnog koša nakon resekcija pluća. Medicina danas. 2007
Fajta M. Pulmologija- zdravstvena njega plućnih bolesnika. Rijeka: Hrvatska udruga medicinskih sestara, 2004:118.
Povh N. Zdravstvena nega pacienta s torakalno drenažo. Maribor: Univerza v Mariboru-Fakulteta za zdravstvene vede, 2013
Đorđević I. et al. Greške i komplikacije torakalne drenaže. Vojnosanitetski pregled, 2006
Van der Broek PJ, Wille JC, van Benthem BH, Perenboom RJ, van der Akker-van Male ME, Niël-Weise BS. Urethral catheters: can we reduce use? BMC Urology 2011
Sørbye LW, Finne-Soveri H, Ljunggren G, Topinková E, Bernabei R. Indwelling catheter use in home care-elderly, aged 65+ in 11 different countries in Europe. Age Ageing 2005
National Quality Forum. Safe Practice for Better Healthcare – 2009 Update: A Consensus Report. Washington, DC: National Quality Forum, 2009
Ellis H. The Foley catheter. J Perioper Pract 2006
Yande S, Joshi M. Bladder outlet obstruction. J Midlife Health 2011
Shimoni Z, Rodrig J, Kamma N, Froom P. Will more restrictive indications decrease rates of urinary catheterisation? An historical comparative study. BMJ Open 2012;2:e00047
Huncharek M, McGarry R, Kupelnick B. Impact of intravesical chemotherapy on recurrence rate of recurrent superficial transitional cell carcinoma of the bladder: results of a meta-analysis. Anticancer Res 2001
Tanagho EA. Urodynamics studies. In: Tanagho EA, McAninch JW (eds). Smith’s general urology. 15th Edition. New York: Lange medical books, 2000
Chapple C, Barbagli G, Jordan G, Mundy AR, RodriguesNetto N, Pansadoro V et al. Consensus statement on urethral trauma. BJU Int 2004
Garbutt RB, McD Taylor D, Lee V, Augello MR. Delayed versus immediate urethral catheterization following instillation of local anaesthetic gel in men: a randomized, controlled clinical trial. Emerg Med Australas 2008
Sundaram MB. Seizures after intraurethral instillation of lidocaine. CMAJ 1987
Priya V, Dalal K, Sareen R. Convulsions with intraurethral instillation of lignocaine. Acta Anaesthesiol Scand 2005;
Willette PA, Coffield S. Current trends in the management of difficult urinary catheterizations. West J Emerg Med 2012
Villanueva C, Hemstreet GP 3rd. Difficult male urethral catheterization: a review of different approaches. Int Braz J Urol 2008;
Villanueva C, Hemstreet GP 3rd. Difficult catheterization: tricks of the trade. AUA Update series 2011.
Ha US, Cho YH. Catheter-associated urinary tract infections: new aspects of novel urinary catheters. Int J Antimicrob Agents 2006;
Jahn P, Beutner K, Langer G. Types of indwelling urinary catheters for long-term bladder drainage in adults. Cochrane Database Syst Rev 2012;
Fučkar Ž. Osnovni urološki instrumentarij. In: Fučkar Ž, Španjol J (eds). Urologija I (opći dio). Rijeka: Medicinski fakultet Rijeka, 2013;
Woodrow P. Intrapleural chest drainage. Nursing Standard, 2013
Bijelović M, Đurić D, Koledin M, Kuhajda I, Ilinčić D, Milošević M, Milovančev A Tip drenaže grudnog koša nakon resekcija pluća. Medicina danas. 2007
Bilić V. Povijest kirurgije. Zagreb: Medicinska naklada i Hrvatska donorska mreža, 2009
Crnich CJ, Drinka PJ. Does the composition of urinary catheters influence clinical outcomes and the results of research studies? Infect Control Hosp Epidemiol 2007;
Trautner BW, Hull RA, Thornby JI, Darouiche RO. Coating urinary catheters with an avirulent strain of Escherichia coli as a means to establish asymptomatic colonization. Infect Control Hosp Epidemiol 2007
http://medicinska-skola-bl.net/pdf/uloga_sestre2.pdf
http://www.hkms.hr/data/1316431477_292_mala_kompetencije_18062011_kompletno.pdf