Kvalitet života pacijentica oboljelih od karcinoma dojke

Sažetak

UVOD: Karcinom dojke je najčešća neoplazija kod žena. Kvaliteta života žena nakon tretmana karcinoma dojke predstavlja sveobuhvatno zadovoljstvo i nezadovoljstvo vlastitim životom, kvaliteta života odnosi se na lično blagostanje i životno zadovoljstvo, uključujući mentalno i fizičko zdravlje.

CILJ: Cilj ovog istraživcanja je odrediti stepen kvalitete života kod mastektomiranih bolesnica koje su završile specifični onkološki tretman u odnosu na zdrave ispitanice (kontrolna grupa).

METODE: Prospektivna studija provedena je na Klinici za grandularnu i onkološku hirurgiju Univerzitetsko Kliničkog centra u Sarajevu.Studijom je obuhvaćeno 100 mastektomiranih bolesnica koje su se liječile na klinici i 100 zdravih ispitanica(kontrolna grupa).Za procjenu kvalitete života korišten je Evropski anketni upitnik SF-36.Za statističku analizu dobivenih podataka korišten je programski paket SPSS for Windows (verzija 19.0, SPSS Inc, Chicago, Illinois, SAD) i Microsoft Excell (verzija 11. Microsoft Corporation, Redmond, WA, SAD).

REZULTATI:Rezultati istraživanja pokazuju da je skor kvalitete života veoma nizak kod oboljelih ispitanica u odnosu na zdrave ispitanice (kontrolnu grupu); na skali općeg zdravlja oboljele ispitanice imaju 50(35-70) bodova u odnosu na kontrolnu grupu ispitanica 90(75-90) bodova; na skali tjelesnog funkcionisanja 65(38,7-76,25) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 95(85-100) bodova; na skali bola 22,5(0,0-55,0) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 77,5(77,5-100) bodova; na skali ogranićenja zbog fizičkog zdravlja 43,75(25-56,25)bodova u odnosu na kontrolnu grupu 75(75-100) bodova; na skali energije/umora imaju vrijednosti 25(12,5-56,25) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 87,5(75-100) bodova; na skali ograničenja zbog emocionalnih problema imaju vrijednosti 25(0-52,5) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 75(62,5-100) bodova; na skali socijalnog funkcionisanja imaju vrijednosti 25(0-52,5) bodova u odnosu na kontrolnu grupu koje u prosjeku iznose 75(62,5-100) bodova; na skali emocionalnog blagostanja imaju vrijednosti 35(25-57,5) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 70(65-80) bodova; na skali fizičkog zdravlja imaju prosjek 45(28,75-59) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 84,69(73,13-97,5)bodova; na skali mentalnog zdravlja imaju prosjek 29,69(12,19-59,38) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 77,19(67,81-95,0) bodova.

ZAKLJUČAK:Izmjenjeni tjelesni izgled žene zbog tretmana karcinoma dojke je izvor psihosocijalnih problema i dovodi do pogoršanja općeg mentalnog zdravlja te utiče na kvalitetu života.

KLJUČNE RIJEČI: kvaliteta života, karcinom dojke,mastektomija

Summary

QUALITY OF LIFE PATIENTS SUFFERING FROM BREAST CANCER

INTRODUCTION: Breast cancer is the most common neoplasia in female. Quality of life upon the breast cancer treatment represents comprehensive feeling of contentment and discontentment of personal life where quality of life refers to personal well-being and satisfaction of life, including mental and physical health.

GOAL: Goal of the research is to determine a level of life quality at patients treated with mastectomy who undergone specific oncological treatment in relation to healthy examinees (control group).

METHODS: Prospective study was conducted at the Clinic for oncological and glandular surgery University Clinical Center Sarajevo. The study includes 100 patients treated with mastectomy who were operated at the Clinic and 100 healthy examinees (control group). In order to assess quality of life, the European questionnaire SF-36 was used. For statistical analysis of obtained data program package SPSS for Windows (version 19.0, SPSS Inc, Chicago, Illinois, USA) and Microsoft Excel (version 11, Microsoft Corporation, Redmond, WA, USA) were used.

RESULTS: Results of research show that quality of life score is very low in patients suffering from breast cancer compared to healthy examinees (control group); on the scale of general health, the sick examinees have 50 (35-70) points compared to the control group of examinees 90 (75-90) points; on the scale of body functioning 65 (38.7-76.25) points compared to control group 95 (85-100) points; on the scale of pain 22.5 (0.0-55.0) points compared to control group 77.5 (77.5-100) points; on the scale of limitation due to physical health 43.75 (25-56.25) points compared to control group 75 (75-100) points; on the scale of energy/fatigue have value 25 (12.5-56.25) points compared to control group 87.5 ( 75-100); on the scale of limitation due to emotional issues have value 25 (0-52.5) points compared to control group 75 (62.5-100) points; on the scale of social functioning have value 25 (0-52.5) points compared to control group with an average value of 75 (62.5-100); on the scale of emotional well-being have value 35 (25-57.5) points compared to control group 70 (65-80) points; on the scale of physical health have an average 45 (28.75-59) points compared to control group 84.69 (73.13-97.5) points; on the scale of mental health have an average of 29.69 (12.19-59.38) points compared to control group 77.19 (67.81-95.0) points.

CONCLUSION: Changed physical appearance of a woman due to breast cancer treatment is a source of psycho-social issues and leads to a deterioration of general mental health and influences the quality of life.

KEY WORDS: quality of life, breast cancer, mastectomy.

Uvod

Masovne nezarazne bolesti predstavljaju bolesti koje nemaju uzročnik vezan za bakterije, viruse, gljive, parazite i druge zarazne uzročnike bolesti, i kao takve se ne prenose sa čovjeka na čovjeka. Smatraju se bolestima „savremenog svijeta“ i u nastanku imaju multifaktorijalne uzroke. Najčešće hronične masovne nezarazne bolesti danas su kardiovaskularne bolesti (KVS, ili bolesti srca i krvnih sudova), povišeni krvni pritisak, bolesti dišnog sistema, duševne bolesti, čir na želucu i dvanaestiku, zubni karijes, ateroskleroza, rak i druge bolesti. Ove bolesti ne biraju spol, obrazovni status i zanimanje, mada se više registruju kod odraslog stanovništa i, posebno, onog koje stari. Ove bolesti nisu nasljedne, mada se kod pojedinih bolesnika javljaju u nasljednim generacijama (mentalne bolesti, kao i bolesti probavnog sistema, čir na dvanaestiku, zubni karijes, bolesti kardiovaskularnog sistema – KVS, kao što su povišeni krvni pritisak, srčani i moždani udar, ateroskleroza, maligne bolesti i dr.) Naučnici smatraju da su ove bolesti u uskoj vezi sa kulturalnim, socijalnim i bihevioralnim determinantama zdravlja. Masovne nezarazne bolesti su u stalnom porastu, i sve češće nego ranije registrujemo ih kod mlađih osoba. One su vodeće u morbiditetu, mortalitetu i invalidnosti. Predstavljaju veliki finansijski izdatak i za pojedinca i za društvenu zajednicu. Skraćuju životni i radni vijek. Ove bolesti su podmukle i često se otkriju kada se zdravstveno stanje iskomplicira.

U Federaciji BiH u 2012.godini, kao i prethodnih godina, vodeće hronične bolesti su hipertenzivna oboljenja, mentalni poremećaji, bolesti koštano-mišićnog sistema, šećerna bolest, itd., koje pokazuju lagani trend porasta.

Registru za rak FBiH prijavljeno je 5.143 osobe (2.672 muškarca i 2.471 žena) kod kojih je tokom 2011. godine dijagnosticiran invazivni rak (bez raka kože). Stopa obolijevanja je iznosila 219,9/100.000 (229,5/100.000 za muškarce i 210,5/100.000 za žene). U odnosu na 2010. godinu je došlo do povećanja stope registriranih malignoma. Prosječna stopa pojavnosti malignoma u zadnjih 5 godina kod muškaraca je 228,5/100.000, a kod žena 200,6/100.000.

U nastanku raka dojke sudjeluju različiti faktori, od kojih su najznačajniji menstrualni i reproduktivni, faktori ishrane, hereditarni faktori i jonizirajuća zračenja. Rizik pojave raka dojke povećan je kod žena sa dugim periodom seksualnog života (rani menarh, kasna menopauza), nerotkinja ili žena koje su rodile poslije 35 godine života, gojaznih osoba, kod primjene estrogena u menopauzi, konzumiranje hrane bogate životinjskim mastima i alkohola. Nije potvrđen rizik oboljevanja kod upotrebe oralnih kontraceptiva. 5

Važnu ulogu u nastanku raka dojke imaju genetski faktori (mutacije gena p53, BRCA1 i BRCA2). Kod žena sa mutacijom BRCA1 gena znatno je povećan rizik pojave raka prije pedesete godine.

Povećan rizik je prisutan kod žena čije su majke ili sestre oboljele od raka dojke prije menopauze, kao i kod osoba kod kojih je nakon biopsije verifikovana duktalna ili lobularna hiperplazija ili sklerozirajuća adenoza. Carcinoma lobulare in situ (LCIS) povećava rizik nastajanja invazivnog raka za 8-11 puta.6

Jonizirajuće zračenje podstiče razvoj raka dojke, naročito kod mlađih osoba. Povećana incidencija obolijevanja je registrovana kod žena nakon atomskog bombardovanja japanskih gradova, kao i kod bolesnica sa tuberkulozom pluća koje su često rengenski dijaskopirane ili liječene rentgenskom terapijom zbog postpartalnih mastitisa.10

Na osnovu mnogobrojnih studija koje su proučavale odnos između socijalnog statusa i oboljevanja od karcinoma dojke, pokazalo se da je bolest češća u grupama sa višim socijalnim i ekonomskim statusom, a niža u siromašnim grupacijama.

Rak dojke kao oboljenje utiče i na finansijske troškove i predstavlja ekonomski teret iz razloga što uz troškove bolesti koji se sastoje od direktnih troškova, idu i troškovi liječenja i cijene smrtnosti. Tokom dužeg razdoblja, rashodi rastu po sličnoj stopi na ukupne zdravstvene troškove.

Prema Američkom Nacionalnom institutu za zdravstvo, procjenjeno je da će rak dojke koštati 209,9 milijardi dolara godišnje u 2005, od čega je 118,4 milijardi dolara zbog trošakova smrtnosti (izgubljena produktivnosti zbog smrti pacijenata),74,0 milijardi dolara je zbog direktnih medicinskih troškova (novac utrošena za zdravstvenu zaštitu), a bio je 17,5 milijardi dolara zbog troškova morbiditeta (troškovi gubitka produktivnosti zbog bolesti.

Rak dojke je trenutno vodeći rak kod žena u svijetu, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju. Većina smrtnih slučajeva od raka dojke javlja se u zemljama sa niskim i srednjim dohodkom, gdje je većina žena sa dijagnosticiranim rakom dojke u kasnoj fazi, uglavnom zbog nedostatka svijesti i prepreka za pristup zdravstvenim uslugama.10,13

Stope incidence variraju od 19,3 na 100.000 žena u istočnoj Africi do 89,7 na 100.000 žena u zapadnoj Evropi.

Karcinom dojke kod žena u BiH je niži u odnosu na Evropu, standardizovana stopa mortaliteta je < 15/100 000 stanovnika, a stopa incidence < 40/100.000 stanovnika. U Bosni i Hercegovini u 2008.g. među pet najčešćih uzroka smrtnosti bio je i karcinom dojke sa ukupnim procentom 6,4%. Karcinom dojke je vrlo rijedak kod žena ispod 30 godina starosti, a incidencija raste poslije 50 godine života.

Na osnovu mnogobrojnih studija koje su proučavale odnos između socijalnog statusa i oboljevanja od karcinoma dojke, pokazalo se da je bolest češća u grupama sa višim socijalnim ekonomskim statusom, a niža u siromašnim grupacijama.

Karcinom dojke kao oboljenje utiče i na finansijske troškove i predstavlja ekonomski teret iz razloga što uz troškove bolesti koji se sastoje od direktnih troškova, idu i troškovi liječenja i cijene smrtnosti. Prema Američkom Nacionalnom institutu za zdravstvo, procjenjuje se da će karcinom dojke koštati 209,9 milijardi dolara godišnje u 2005.g., od čega je 118,4 milijardi dolara zbog troškova smrtnosti (izgubljena produktivosti zbog smrti pacijenata).

Karcinom dojke i kvalitet života

Procjena kvaliteta života je postao važan predmet istraživanja u različitim disciplinama i danas predstavlja sastavni dio evaluacije rehabilitacijskih i terapijskih postupaka. Pitanje faktora ličnog kvaliteta života vrlo je aktuelno kako na području zdravstvene zaštite hroničnih bolesnika, tako i opšte populacije. Tehnološki napredak i nove dijagnostičke metode i terapije su rezultirali dugotrajnijim preživljavanjem bolesnika s rakom dojke, a posljedica toga je postojanje sve većeg interesa u procjeni kvalitete života tih bolesnika.

Kvalitet života je važan faktor koji treba uzeti u obzir, koji može pomoći medicinskom timu, a i pacijentima da odaberu najbolji tretman. Procjena kvalitete života se smatra subjektivnom percepcijom pacijenta kao važan korak ka više sveobuhvatnom i humanističkom pristupu u liječenju raka.

Anksioznost i depresija, koje su među najviše rasprostranjenim psihološkim poremećajima u bolesnika s rakom, predstavljaju važne varijable u studijima pomoću kojih se procjenjuje kvalitet života, naročito u bolesnika s rakom dojke.

Činjenica da se pacijent bori sa bolešću, koja je potencijalno neizlečiva, te da liječenje povlači mnoštvo sporednih efekata, čini lako shvatljivim da neminovno dolazi do javljanja psihičkih i emotivnih problema. Liječenjem raka dojke relativno lako se postiže i desetogodišnje preživljavanje. Samim tim psihološke, seksualne i fizičke disfunkcije izazvane dijagnostikom i liječenjem maligniteta značajno utiču na kvalitet života žene. Postoji relativno široka lepeza tretmana sa sličnim terapijskim odgovorom i preživljavanjem, ali sa ogromnim razlikama u uticaju na fizičku i emotivnu dobrobit žene.

Kod praćenja različitih domena kvaliteta života, uključujući emocionalni, fizički, seksualni i društveni domen uočavamo određene promjene kod oboljelih od raka dojke.

Fizički domen se odnosi na subjektivnu procjenu zdravstvenog stanja i tjelesnog funkcionisanja (npr. bol, umor, inkontinencija, limfedem), dok emocionalna komponenta obuhvata psihološko funkcioniranje, uključujući i pozitivne i negativne pokazatelje raspoloženja (npr. anksioznost, depresivni simptomi, tjeskoba) i ograničenja zbog emocionalnih problema. Seksualni kvalitet života opštenito se odnosi na percipiranje polnog funkcionisanja, promjene u seksualnim željama i u vezi slike tijela.

Socijalni domen često uključuje uticaj bolesti na pojedinca, društvenu ulogu i percipiranje korisnosti socijalne podrške. Ovi domeni su međusobno povezani.

Preživljavanje je ključni indeks ukupnog učinka zdravstvenih usluga u upravljanju pacijenata s rakom.

U odraslih bolesnika kojima je dijagnostikovan rak postoji značajna razlika u preživljavanju u mnogim zemljama u ranim 1990-ih (CONCORD) i u Europi do 2002 (Eurocare).

Preživljavanje je poboljšano, ali značajne razlike još uvijek postoje unutar i između zemalja sa sličnim zdravstvenim sistemima i bogatstvom, kao što su između Danske i Velike Britanije i drugih evropskih zemalja.

Nalazi iz jedne studije ukazuju da je od bolesnika s ovom dijagnozom do 1999, oko 11 400 više pacijenata s rakom umrlo godišnje u roku od 5 godina u Engleskoj, Škotskoj i Walesu nego u 13 drugih zemalja u Evropi.

Preživljavanje od raka dojke raste zbog poboljšanja u ranom otkrivanju i adjuvantnoj terapiji, naročito u industrijalizovanim zemljama.Za preživljavanje, se navodi, kao najrelevantniji terapeutski ishod za pacijentice oboljele od raka dojke, a malo pažnje se posvećuje fizičkim ograničenjima i drugim zdravstvenim problemima koji utiču, naročito kod starijih žena koje su imale rak dojke. Iako su ti problemi povezani s lošom tolerancijom na liječenje, nejasno je da li ta ograničenja utiču na rizik od smrti od raka dojke ili drugih konkurentskih uzroka.

Dijagnoza raka dojke može uzrokovati široki spektar emocija, od poricanja do krivnje, bespomoćnosti, tjeskobe i strah. To je veoma stresno, ali je je i razlog zašto to pomaže da se izgradi snažna mreža podrške porodice i prijatelja, kako bi oboljele podijelile svoje osjećaje s drugima.

Cilj svakog liječenja raka dojke je ponuditi najbolje moguće šanse za oporavak. Međutim, čak i najbolji tretmani imaju nuspojave, a neki od uobičajenih uključuju: umor, gubitak kose i kratkoročno ograničene pokrete ruke. Iako svaka osoba doživljava nuspojave malo drugačije, promjene u fizičkom izgledu često dovode i do promjena u „body image“, što dovodi do stresa i tjeskobe.

Rak dojke može uticati psihološki na bolesnicu, kao i organski, a može se manifestovati kao postmastektomijska depresije, ili povećana anksioznost, osjećaj poniženja uz povremene ideje o samoubistvu.

Uloga žena u društvu i stavovi o seksualnosti su se dramatično promijenili 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, kad se rekonstrkcuija dojke smatrala kao uzaludna51 i imala je problematičan pristup kod grupe oboljelih od raka.52 Na sreću, ovaj pogled se promijenilo u posljednjih nekoliko desetljeća, što je rezultiralo sve većim porastom očuvanjem ili rekonstrKCUijom dojke kod bolesnica poslije opearcije. Ovaj trend je pokazao koliki su napori za ocjenjivanje efekta tih liječenja, uzimajući u obzir ne samo stope smrtnosti, već i uticaj rekonstruktivne tehnike na zadovoljstvo pacijentkinja kao i na poboljšanje kvaliteta života (QOL).

U današnje je vrijeme sve više, na konkurentnom tržištu zdravstva, problem mjerenja kvaliteta zaštite za određene bolesti, kao i kvaliteta života (QOL), a postala je tema od velikog interesa i kontroverze između pružaoca zdravstvenih usluga, kao i između bolesnika.

Hipoteze

Nulta hipoteza

  • Pacijentice poslije liječenja karcinoma dojke nemaju nikakve funkcionalne, fizičke, emocionalne, socijalne i kognitivne probleme, kvalitet života pacijentica nakon liječenja karcinoma dojke se ne mijenja u odnosu na period prije dijagnosticiranja bolesti.

Radna hipoteza

  • Kod pacijentica poslije liječenja karcinoma dojke javljaju se značajni funkcionalni, fizički, emocionalni, socijalni i kognitivni problemi, kvalitet života pacijentica nakon liječenja karcinoma dojke se znatno mijenja u odnosu na period prije dijagnosticiranja bolesti.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA

  1. Analizirati kvalitet života pacijentica nakon liječenja karcinoma dojke
  2. Utvrditi kvalitet života žena bez dijagnostikovanog malignog oboljenja dojke
  3. Komparirati kvalitet života ispitanica nakon dijagnostikovanja i tretmana karcinoma dojke i zdravih ispitanica ( kontrolna grupa)

Materijal i metode istraživanja

Bolesnici /Ispitanici

Istraživanje je sprovedeno na Klinici za glandularnu i onkološku hirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Istraživanjem je obuhvaćeno 100 pacijentica kojima je operativnim/hirurškim putem odstranjen karcinom dojke i koje su imale onkološki tretman (kemoterapija, radioterapija ili hormonalna terapija), a koje obavljaju redovne kontrolne preglede u ambulanti Klinike za glandularnu i onkološku hirurgiju KCU Sarajevo.

Kontrolnom grupom obuhvaćeno je 100 žena/ispitanica starijih od 35 godina, kod kojih nije dijagnostikovan karcinom dojke. Ispitanice su odabrane metodom slučajnog uzorka.

Kriteriji za uključenje u studiju

Pacijentice koje su hospitalno liječene u KCU Sarajevo, a

  • kojima je operativno/hirurški odstranjen karcinom dojke i
  • koje su prošle onkološki tretman (kemoterapija, radioterapija ili hormonalna terapija).

Kriteriji za isključenje iz studije

Pacijentice koje nisu hospitalno liječene u KCU Sarajevo, a

  • kojima je operativno odstranjen benigni tumor dojke.

Metode istraživanja

Istraživanje je sa hronološkog aspekta prospektivna studija, rađena deskriptivno analitičkim metodom. Kao instrument istraživanja je korišten Evropski anketni upitnik SF-36 samoprocjene zdravstvenog stanja pacijenata sa različitim hroničnim stanjima, za longitudinalna istraživanja. Upitnik obezbjeđuje prihvatljiv, psihometrijski ispravan i efikasan put mjerenja kvaliteta života sa pacijentovog gledišta, putem odgovora na pitanja iz standardizovanog upitnika.

Upitnik SF-36 je konstruisan da izmjeri 8 najvažnijih zdravstvenih dimenzija primjenom 8 grupa pitanja.

Grupe obuhvataju od 2-10 pitanja i uz svako pitanje ponuđene odgovore po Likertovoj skali stepenovanja intenziteta, koji se naknadno standardno obrađuju. Upitnik SF-36 ima 36 pitanja, od kojih su 35 grupisani u 8 dimenzija: fizičko funkcionisanje, fizička uloga, tjelesna bol, opće zdravlje, vitalnost, društveno funkcionisanje, emocionalna uloga i mentalno zdravlje, a po četiri ponuđene dimenzije, odražavanju domenu fizičkog (fizičko funkcionisanje, fizička uloga, tjelesna bol i opće zdravlje) i domenu mentalnog (vitalnost, društveno funkcionisanje, emocionalna uloga i mentalno zdravlje) zdravlja.

Uz SF-36 upitnik proveden je i upitnik o sociodemografskim podacima ispitanica.

Statističke metode

Za statističku analizu dobivenih podataka korišten je programski paket SPSS for Windows (verzija 19.0, SPSS Inc, Chicago, Illinois, SAD) i Microsoft Excell (verzija 11. Microsoft Corporation, Redmond, WA, SAD).

Rezultati istraživanja

Prospektivna studija provedena je na Klinici za grandularnu i onkološku hirurgiju Kliničkog univerzitetskog centra u Sarajevu (KCUS)

Istraživanjem je obuhvaćeno 100 operisanih bolesnica sa karcinomom dojke koje su završile specifični onkološki tretman i 100 zdravih ispitanica kao (kontrolna grupa).

Za procjenu kvalitete života korišten Evropski anketni upitnik SF-36. Bolesnice su samostalno ispunjavale upitnike uz objašnjenja za eventualne nejasnoće razumjevanja pojedinih pitanja.

Podaci su statistički obrađeni.

Grafikon 1. Struktura uzorka

Predstavljeno je 100, odnosno, 50%, ispitanica sa CA dojke i 100, tj. 50% zdravih ispitanica (kontrolna grupa)

Grafikon 2. Dobna struktura ispitanica

Grafikon 3. Odnos bračnog statusa prema bolesti ispitanica

U grupi ispitanica sa CA dojke 75% je udato,15% su udovice i po 5% neudatih ili razvedenih; U grupi ispitanica bez CA dojke veći udio 88% je udatih, manji udio 3% udovica i razvedenih, a zanemarljivo veći udio neudatih 6%.

Grafikon 4. Odnos zanimanja ispitanica i bolesti

U našem uzorku ukupno, u odnosu na zanimanje ispitanica, najviše je bilo službenica, zatim domaćica, pa penzionerki. U pojedinim grupama, međutim, službenice su bile zastupljene sa 44% u kontrolnoj grupi, a među oboljelim od CA dojke 31%. Najmanje je u obe grupe bilo radnica.

Grafikon 5. Odnos specijalističkih pregleda i bolesti

Prosjek pregleda bolesnih ispitanica je 6(5-10), dok je kod zdravih 4(2-4) u toku jedne godine 53% bolesnih ispitanica imalo je 6 specijalističkih pregleda. Dok je 40% zdravih isptanica imalo 2(dva) pregleda i 43% 4(četiri) specijalistička pregleda.

Grafikon 6. Broj dana na bolovanja ispitanica

Broj dana na bolovanju sa prisutnom bolesti u prosjeku iznosi 270 (180-365)

Grafikon 7. Poređnje energije/umora među ispitanicama

Ispitanice sa CA dojke na skali energije/umora imaju vrijednosti 25(12,5-56,25)bodova i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 87,5(75-100)bodova.

Grafikon 8. Poređenje tjelesnog funksionisanja među ispitanicama

Ispitanice sa CA dojke na skali tjelesnog funkcionisanja imaju vrijednosti 65 (38,7-76,25) bodova i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica i u prosjeku iznose 95 (85-100) bodova.

Grafikon 9. Poređenje socijalnog djelovanja među ispitanicama

Ispitanice sa CA dojke na skali socijalnog funkcionisanja imaju vrijednosti 25(0-52,5) i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 75(62,5-100).

Grafikon 10. Poređenje općeg zdravlja među ispitanicama

Ispitanice sa CA dojke na skali općeg zdravlja imaju vrijednosti 50(35-70) i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 90(75-90).

Grafikon 11.Poređenje ograničenja zbog emocionalnih problema među ispitanicama

Grafikon 12. Poređenje ograničenja zbog fizičkog zdravlja među ispitanicama

Ispitanice sa CA dojke na skali ogranićenja zbog fizičkog.zdravlja čenja imaju vrijednosti 43,75(25-56,25) i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 75(75-100).

Grafikon 13. Poređenje emocionalnog blagostanja među ispitanicama

Ispitanice sa CA dojke na skali emocionalnog blagostanja imaju vrijednosti 35(25-57,5) i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 70(65-80).

Grafikon 14. Poređnje boli među ispitanicama

Ispitanice sa CA dojke na skali bola imaju vrijednosti 22,5(0,0-55,0) i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 77,5(77,5-100).

Grafikon 15. Poređenje fizičke komponente zdravlja među ispitanicama

Ispitanice sa bolesti na skali fizičkog zdravlja imaju prosjek 45(28,75-59) bodova, i znatno je manji od prosjeka ispitanica bez bolesti 84,69(73,13-97,5)bodova.

Grafikon 16. Poređenje mentalne komponente zdravlja medju ispitanicama

Ispitanice sa bolesti na skali mentalnog zdravlja imaju prosjek 29,69(12,19-59,38) bodova, i znatno je manji od prosjeka ispitanica bez bolesti 77,19(67,81-95,0).

Grafikon 17. Korelacije bračnog statusa sa skalom mentalnog zdravlja

Bodovna skala mentalnog zdravlja u svim kategorijama bračnog stausa je niža kod ispitanica sa prisutnom bolesti, od zdravih ispitanica, a razlika je statistički značajna p<0,0005.

Grafikon 18. Korelacije dužine edukacije sa skalom fizičke komponente zdravalja

Bodovna skala fizičkog zdravlja u svim kategorijama dužine edukacije je niža kod ispitanica sa prisutnom bolesti, od zdravih ispitanica, a razlika je statistčki značajna p<0,0005

Kod ispitanica sa prisutnom bolesti dužina edukacije ne utiče statitički značajno na bodovnu skalu, najniže su u kategoriji ispitanica sa edukacijom 8-12 godina, a najveće kod ispitanica sa manje od 8 godina edukacije.

Diskusija

U istraživanju Kvalitet života pacijentica oboljelih od karcinoma dojke, je bilo uključeno 200 ispitanica, podijeljenih u dvije grupe, 100 ispitanica (50% uzorka) je bilo oboljelih žena i to nakon dijagnostikovanja i tretmana karcinoma dojke i 100 ispitanica, (50% uzorka) iz reda zdrave populacije ženskog spola, (kontrolna grupa).

Rezultati istraživanja pokazuju da je starosna dob ispitanica koje imaju bolest, bliža 60-tim godinama (prosječna starost 58,2 god SD 10,9), dok su u kontrolnoj grupi ispitanice mlađe i bliže su 50-tim godinama (prosječna starost 55,5 god SD 8,9).

Nezavisni t-test pokazao je da se razlike u dobi ispitanica sa i bez bolesti statistički ne razlikuju, p=0,06, ali su indikativne .

I druga istraživanju pokazuju slične rezultate:

Brkljačić–Žagrović M. i saradnici u svom istraživanju obuhvatili su 30 oboljelih ispitanica i došli do rezultata da su bolesnice prosječne starosne dobi 59 ± 9.

Valentić Z. i saradnici u svojoj sudiji obuhvatili su 30 bolesnih ispitanica gdje je prosječna životna dob bila 60,7 godina (SD 10,1), raspona 44 do 80 godina.

Bortas N. i saradnici svoje istraživanje proveli su u Klinici za tumore Zagreb, istraživanjem je obuhvaćeno 28 žena operisanih zbog raka dojke, raspon godina je 35-59 godina života.67

Rezultati našeg istraživanja pokazuju da je 75% ispitanica (sa oboljenjem) u braku, 5% nije u braku, 5% razvedeno i 15% udovice. U grupi ispitanica bez CA dojke 88% je u braku, 3% udovica i razvedenih, a nisu u braku 6%. Bračni status i bolest ispitanica su medjusobno zavisni x² =16,023, p = 0,003.

Istraživanje provedeno Aleksandriji u hirurškom kliničkom odjelu i odjelu nuklearne medicine obuhvatilo je 272 pacijentice koje su se liječile ambulantno ili bolnički. Raspon godina obrađenih žena je 25-75 godina, bračni status: većina žena je udata (90,8), dok je par razvedeno (4,4%), udovica ima 3,3%, neudatih (samih) 1,5%. Većina žena su domaćice (98%).

Valentić Z. i saradnici, presječnom, deskriptivnom studijom obuhvatili su 30 bolesnica koje boluju od karcinoma dojke, s ciljem utvrđivanja količine percipirane socijalne podrške koju bolesnice oboljele od karcioma dojke dobivaju od svoje okoline, te procjene postoji li povezanost između percipirane socijalne podrške i percepcije kvalitete života. Pomoću upitnika su prikupljene tri grupe podataka: sociodemografske značajke bolesnica, procjena vlastite osobnosti i percipirana socijalna podrška i zadovoljstvo uopšte. Rezultati pokazuju da je većina ispitanica živjela u obitelji 23/30, dok 5/30 ispitanica živjelo samo, broj članova obitelji kretao se od 2 do 5, sa prosječnim brojem članova 2,9, kod 11/30 ispitanica, određeni broj ispitanica, 9/30, imalo je široki krug prijatelja dok ih je veći broj, 11/30 imalo mali broj prijatelja.

U našem istraživanju rezultati pokazuju da je radni status ispitanica (sa bolesti) slijedeći: administrativne radnice (službenice) 31%, industrijske radnice 6%, penzionerke 31%, nezaposlene 10%, domaćice 22%. Radni status zdravih ispitanica; administrativne radnice (službenice) 37,5%, industrijske radnice 4,5%, nezaposlene 12,5%, domaćice 25%, penzionerke 20,5% .

Istraživanje Valentić Z. i saradnika pokazuje da je 14/30 ispitanica radno aktivno, dok je 16/30 bilo u mirovini, tako da je 8/30 ispitanica radilo fizičke poslove, 8/30 je imalo rukovodeće radno mjesto, 18/30 je imalo uobičajne uvjete rada, 12/30 stresne poslove.66

Prema našim rezultatima prosjek pregleda bolesnih ispitanica je 6 (5-10), dok je kod zdravih 4 (2-4) u toku jedne godine. Mann-Whitney test pokazao je da se broj pregleda statistički značajno razlikuje medju ispitanicama U=4451 p=0,0005.

Odnos specijalističkih pregleda i bolesti je statistički signifikantan (p=0,0005). 53% bolesnih ispitanica imalo je 6 specijalističkih pregleda. Dok je 40% zdravih isptanica imalo 2(dva) pregleda i 43% 4 (četiri) specijalistička pregleda.

U našem istraživanju rezultati pokazuju da ispitanice sa CA dojke na skali energije/umora imaju vrijednosti 25(12,5-56,25) bodova i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje prosjeku iznose 87,5 (75-100) bodova. Mann-Whitney test pokazao je da razlike prosječnih vrijednosti (medina) bodova energije/umora koju osjećaju bolesne ispitanice u odnosu na zdrave su statistički značajne U=907 p<0005.

Naši rezultati pokazuju da su ispitanice sa CA dojke na skali tjelesnog funksionisanja imale vrijednosti 65 (38,7-76,25) bodova i manje od vrijednosti na skali zdravih ispitanica, koje u prosjeku iznose 95 (85-100) bodova. Mann-Whitney test pokazao je da su razlike prosječnih vrijednosti (medina) bodova na skali tjelesnog funksionisanja kod ispitanica sa bolesti u odnosu na zdrave ispitanice statistički značajne U=1333,0 p<0005.

U istraživanju Bortas N. i saradnika kod 28 anketiranih pacijentica 54% njih ima ograničenu funkciju u ramenom pojasu od čega kod njih 7% ograničenje je postojalo i prije operativnog zahvata (kalcifikacije i degenerativne promjene u ramenu zgloba) a u 4% njih ograničenje je nastupilo nakon operacije.Kod ispitivanih pacijentica limfodem je bio prisutan u 50% slučajeva, i 59% žena je izjavilo da je prisutan bol.

Istraživanje Cantarero-Villanueva I. i saradnika obuhvatilo je 59 žena šest mjeseci nakon tretmana, rađeno u Španiji, ispitivan je prag boli kod pokreta ramena, raspoloženje, percepcija boli, mišićna izdržljivost, umor kod preživjelih od raka dojke. I došli su do rezultata da je umor bio veći kod bolesnica sa višom depresijom (r=0,45 p<0,05), većom boli u ramenu (r=0,39, p<0,05),većom boli u vratu (r=0,46, p<0,01), i smanjenjem pokreta ramena (r=0,32,p<0,05). Emocionalna skala je pokazala da je više depresije prisutno kod smanjene percepcije slike tijela i tjelesnog oštečenja kao i kod smanjene pokretljivosti ramena i kod višedimenzionalnog karaktera umora.

Naše istraživanje pokazuje da ispitanice sa CA dojke na skali socijalnog funksionisanja imaju vrijednosti 25 (0-52,5) i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 75(62,5-100).Mann-Whitney test pokazao je da razlike prosječnih vrijednosti (medina) bodova na skali socijalnog djelovanja ispitanica sa bolesti u odnosu na zdrave ispitanice su statistički značajne U=1296,0 p<00005.

Istraživanje Botas N. i saradnika pokazuje da su umanjene socijalne aktivnosti pacijentica u 25% slučajeva zbog prisutnosti bola, dok u 13% njih bol ne ometa ni u kojim aktivnostima.Što se tiće prihvaćanja bolesti u porodici 92% pacijentica imale su podršku od porodice, 4% podršku od supruga ali otežanu komunikaciju sa kćeri. U radnoj sredini 86% pacijentica imale su podršku kolega sa posla dok 14% ima podršku ali i promjenjene uslove rada zbog izbivanja sa posla.

Istraživanje Valentić Z. i saradnika pokazuje da je na postavljeno pitanje ispitanicama: koje uz njih bio u toku njihove bolesti, odgovori su se kretali od 3 do 10, s prosječnom ocjenom 8,2 uz standardnu devijaciju,1 i medijano 9. Na pitanje koliko su se mogle pouzdati u nekoga u toku bolesti bolesnice su dale odgovore koji su se kretali od 4 do 10, s prosječnom ocjenom 8,7 uz standardnu devijaciju 1,9 i medijanom 10,0.Na pitanje koliko su zadovoljne životom uopšte odgovori su se kretali od 3 do 10, s prosječnom ocjenom 6,9 uz standardnu devijaciju 1,9 medijana od 8,0.

Prema našim rezultatima ispitanice sa CA dojke na skali općeg zdravlja maju vrijednosti 50(35-70) i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 90 (75-90). Mann-Whitney test pokazao je da razlike prosječnih vrijednosti (medina) na skali opšteg zdravlja ispitanica sa bolesti u odnosu na zdrave ispitanice su statistički značajne U=1655,0 p<00005.

Ispitanice sa CA dojke na skali ograničenja zbog emocionalnih problema imaju vrijednosti 25(0-52,5) i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 75(62,5-100).Mann-Whitney test pokazao je da razlike prosječnih vrijednosti (medina) na skali ograničenja zbog emocionalnih problema ispitanica sa bolesti u odnosu na zdrave ispitanice su statistički značajne U=1884,0 p<0,0005.

Prospektivna studija Husić S. i saradnika obuhvatila je 35 mastektomiranih bolesnica s tumorom dojke koje su završile specifični onkološki tretman u periodu od jedne godine.Za procjenu kvaliteta života korištena je SF-36 skala, vršena su dva testiranja ukupnog mentalnog zdravlja u rasponu od tri mjeseca i došli do rezultata ukupnog mentalnog zdravlja ispitanica.

Prilikom prvog testiranja na bolesnicama-ispitanicama srednja vrijednost ukupne kvalitete života iznosila je 0,39, što se procjenjuje kao srednje dobra kvaliteta života (od 0,28 do 0,78). Srednje dobru kvalitetu života u skladu sa skalom SF-36 imala je 31 bolesnica, dvije bolesnice imale su dobru kvalitetu života a dvije su bolesnice svoju kvalitetu života opisale kao odličnu. Prvo testiranje ukazuje na srednju vrijednost za ukupno mentalno zdravlje od 0,31 (od 0,21 do 0,80) što predstavlja srednje dobar rezultat. Kod 3 ispitane bolesnice broj ukupnog mentalnog zdravlja bio je ispod 0,25 bodova; 30 bolesnica svoje ukupno mentalno zdravlje ocijenilo je srednje dobrim (od 0,26 do 0,50 bodova), dvije bolesnice imale su rezultat koji odgovara ocjeni dobar (od 0,51 do 0,75 bodova), dok niti jedna bolesnica nije svojim rezultatom (iznad 0,76 bodova) svoje mentalno zdravlje prikazala kao odlično.

Nakon tri mjeseca testiranje je pokazalo srednju vrijednost za ukupno mentalno zdravlje od 0,27 (0,21 do 0,81), što predstavlja lošiji rezultat u odnosu na prvi test s rezultatom od 0,31 (0,21 do 0,80) 0,31 (p=0,001).

Studija koju su proveli Holzner K. i saradnici pokazuje dobre rezultate koji se odnose na opće zdravlje i fizičku bol bolesnica kojima je učinjena mastektomija, no ukazala je na velike probleme vezane uz mentalno zdravlje bolesnica.

U svom istraživanju Bortas N. i saradnici došli su do rezultata da su pacijentice na svoje stanje bolesti ili terapije reagirale depresijom i / ili anksioznošću 60% do 90% pacijentica koje su primale dodatnu terapiju izjavilo je da je njihova depresija bila teška u usporedbi sa pacijenticama koje su imale samo operaciju.Rezultati žena koje su primale radioterapiju ili kemoterapiju i operaciju odražavaju značajno oštečenje u psihosocijalnom području u usporedbi sa ženama koje su imale samo mastektomiju.Žene sa trostrukom terapijom imale su lošiju psihoemocionalnu kvalitetu života u odnosu s pacijenticama koje su primale radioterapiju i kemoterapiju.

Buolitene G. i saradnici u svojoj studiji o kvaliteti života provedenoj u Litvi među ženama kod kojih je dijagnosticiran rani stadij karcinoma dojke, pokazuje devet mjeseci nakon operacije pogoršanje ukupne kvalitete života. Kvaliteta života bila je znatno lošija kod bolesnica koje su podrvrgnute mastektomiji te primale kemoterapiju. Najlošiji rezultati uočeni su u ukupnom mentalnom zdravlju (emocionalni i socijalni aspekti života). Studija pokazuje da su kod dvije bolesnice svi aspekti kvalitete života procjenjeni visokim ocjenama (vrlo blizu 0,75 bodova ili malo iznad toga).Spomenute bolesnice su mlađe dobi (42 i 44 godina), kod njih je učinjena parcijalna mastektomija i nisu primale kemoterapiju te su bile radno aktivne.

Medeiros G. i saradnici u studiji koja je provedena u Brazilu a obuhvatila je 50 žena u dobi od 18 do 65 godine,godinu dana poslije terapije raka dojke, obuhvaćeno je 25 žena sa tretmanom rekonstrKCUije dojke i kontrolnoj grupi od 25 žena bez raka dojke, vršeno je mjerenje depresije.

Nije bilo značajne razlike između skupina u dobi (p=0,72) ili nivou obrazovanja (p=0,20). Nije bilo značajne razlike u pojavi depresije među skupinama (x2 = 9,97, p=0,126).

Studija Gumus AB, i saradnika rađena u Turskoj koja je obuhvatila 90 žena oboljelih od raka dojke je osmišljena kako bi se analizirali odnosi između psihosocijalnih prilagodbi i beznađa u skupini takvih žena.Uočeno je da se psihosocijalne prilagodbe pogoršavaju, kao i povećanje nivoa beznađa žena. Zaključeno je da se u povećanju nade i podrške za psihosocijalnu prilagodbu bolesnica bitne i da imaju ključnu ulogu u povećanju kvalitete njihova života.73

U studiji Cazin K. je obuhvaćeno 40 žena koje su operisale karcinom dojke u dobi 30 do 80 godina starosti.Instrument istraživanja je bio orginalni upitnik sa 40 pitanja i analizom došli do rezultata: da su ispitanice koje su prije operacijskog liječenja bile u radnom odnosu, njih 75% se vratilo na radno mjesto, potpuno zadovoljstvo u odnosima s članovima obitelji utvrđeno je kod 87% ispitanica,društvenim životom i odnosima sa prijateljima 75% ispitanica, seksualnim odnosima 35% ispitanica te hobijima 43% ispitanica.

Postoje studije koje pokazuju različite rezultate

Ganz AP, Kwan i saradnici u svojoj studiji u skaladu sa provedenim SF-36 Qol testom žene u svim ispitivanim skupinama na kraju osnovnog tretmana za rak dojke pokazale dobro emocionalno funkcionisanje,ali istovremeno i smanjeno fizičko funkcionisanje, posebno kod onih žena koje su imale mastektomiju ili su primale kemoterapiju.62

Naši rezultati pokazuju da ispitanice sa CA dojke na skali emocionalnog blagostanja imaju vrijednost 35(25-57,5) i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 70(65-80).Mann Whitney test pokazao je da razlike prosječnih vrijednosti (mediana) na skali emocionalnog blagostanja ispitanica sa bolesti u odnosu na zdrave ispitanice su statistički značajne U=1031,0 p<00005.

Ispitanice sa bolesti na skali fizičkog zdravlja imaju prosjek 45(28,75-59) bodova, i znatno manji od prosjeka ispitanica sa bez bolesti 84,69(73,13-97) bodova.Mann-Whitney test pokazao je da razlike prosječnih vrijednosti (mediana) bodova na skali fizičkog zdravlja ispitanica sa bolesti u odnosu na zdrave ispitanice su statistički značajne U=1884,0 p<00005.

Ispitanice sa bolesti na skali mentalnog zdravlja imaju prosjek 29,69(12,19-59,38) bodova i znatno je manji od prosjeka ispitanica bez bolesti 77,19 (67,81-95,0).Mann-Whitney test pokazao je razlike prosječnih vrijednosti (mediana) bodova na skali mentalnog zdravlja ispitanica sa bolesti u odnosu na zdrave ispitanice su statistički značajne U=1884,0 p<00005.

Bračni status ispitanica (sa prisutnom bolesti) nije u koleraciji sa skalom fizičkog p=0,135 i mentalnog zdravlja p=0,681.Bračni status zdravih ispitanica nije u koleraciji sa skalom fizičkog p=0,444 i mentalnog zdravlja p=0,989 .Bodovna skala fizičkog zdravlja u svim kategorijama bračnog stausa je niža kod ispitanica sa prisutnom bolesti, od zdravih ispitanica, a razlika je statistčki značajna p<0,0005.Kod ispitanica sa prisutnom bolesti bračni status ne utiče statistički značajno na bodovnu skalu fizičkog zdravlja, najniže vrijednosti su kod udovica, a najveće kod razvedenih ispitanica.

Istraživanje provedeno u Australiji na 1.965 žena oboljelih od karcinoma dojke pokazuje na smanjenje seksualnih funkcija i značajnih promjena u seksualnom blagostanju nakon dijagnoze i liječenja karcinoma dojke, dominantni problemi su bile emocionalne posljedice, fizičke promjene,osjećaji neprivlačnosti ili nedostataku ženstvenosti, pomirenje sa samim sobom u vezi promjena kao i uticaj na partnera ili odnose sa njim.

Bodovna skala mentalnog zdravlja u svim kategorijama bračnog statusa je niža kod ispitanica sa prisutnom bolesti od zdravih ispitanica a razlika je statistički značajna p=0,0005.Kod ispitanica sa prisustvom bolesti bračni status ne utiče statistički značajno na bodovnu skalu,razvedene ispitanice imaju najviše bodova na skali, a udovice najmanje bodova na skali mentalnog zdravlja.

Ispitanice sa CA dojke na skali ograničenja zbog fizičkog.zdravlja imaju vrijednosti 43,75(25-56,25) I manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 75(75-100).Ispitanice sa CA dojke na skali bola imaju vrijednosti 22,5(0,0-55,0) i manje su od vrijednosti na skali zdravih ispitanica koje u prosjeku iznose 77,5(77,5-100).

U istraživanju Bortas N. i saradnika pacijentice su na skali boli jačinu boli označavale brojevima 1-10 a prosjek označavanih brojeva je srednja vrijednost broj.U 62% pacijentica bol se pojačava poslije dnevnih aktivnosti u njih 19% bol se javlja tokom izvođenja dnevnih aktivnosti a tokom i poslije same aktivnosti bol se javlja u 19% pacijentica.U 31% slučajeva bol otežava svakodnevne aktivnosti u kući, u 13% bol otežava normalne socijalne aktivnosti na bilo koji način, u 25% slučajeva bol ometa i svakodnevne aktivnosti u kući i na poslu, dok u 13% pacijentica bol ne ometa ni u kojim aktivnostima.

Našim istraživanjem utvrđeno je da godine edukacije ispitanica (sa prisutnom bolesti) nisu u korelaciji sa skalom fizičkog p=0,315 i mentalnog zdravlja p=0,957zdravlja.Godine edukacije zdravih ispitanica nisu u korelaciji sa skalom fizičkog p=0,067 i mentalnog zdravlja p=0,141.

Bodovna skala fizičkog zdravlja u svim kategorijama godinama edukacije je niža kod ispitanica sa prisutnom bolesti od zdravih ispitanica, a razlika je statistički značajna p<0,0005.Kod ispitanica sa prisutnom bolesti godine edukacije ne utiču statistički značajno na bodovnu skalu, najniže su u kategoriji ispitanica sa edukacijom 8-12 godina, a najveće kod ispitanica sa manje od 8 godina edukacije.

Bodovna skala mentalnog zdravlja u svim kategorijama godina edukacije je niža kod ispitanica sa prisutnom bolesti, od zdravih ispitanica, a razlika je statistički značajna p<0,0005.

Kod ispitanica sa prisutnom bolesti godine edukacije ne utiču statistički značajno na skalu mentalnog zdravlja, najniže su u kategoriji ispitanica sa edukacijom 8-12 godina,a najveća kod

Zanimanje ispitanica (sa prisutnom bolesti) nije u korelaciji sa skalom fizičkog p=0,590 i mentalnog zdravlja p=0,081.Zanimanje zdravih ispitanica nije u korelaciji sa skalom fizičkog p=0,075 i mentalnog zdravlja p=0,104.

Bodovna skala fizičkog zdravlja u svim kategorijama zanimanja je niža kod ispitanica sa prisutnom bolesti, od zdravih ispitanica, a razlika je statistčki značajna p<0,0005.Kod ispitanica sa prisutnom bolesti zanimanje ne utiče statistički značajno na bodovnu skalu fizičkog zdravlja, ali je najniže je u kategoriji industrijskih radnika, a najveće kod ispitanica koje se bave poljoprivredom.

Bodovna skala mentalnog zdravlja u svim kategorijama zanimanja je niža kod ispitanica sa prisutnom bolesti, od zdravih ispitanica, a razlika je statistčki značajna p<0,0005.

Utvrđeno je da broj dana bolovanja nije u korelaciji sa fizičkim p=0,117 i mentalnim komponentama zdravlja p=0,572. Novčani troškovi nisu u korelaciji sa fizičkim p=0,806 i mentalnim komponentama zdravlja p=0,723.

Al-Naggar RA i saradnici u svojoj presjek studiji rađenoj u Jemenu nad 106 žena putem upitnika vršila je procjenu terapije raka dojke u odnosu na socijalno demografske karakteristike.

Većina ispitanica bilo je neobrazovano (60,4%, nezaposlene (95,3%, normalne tjelesne težine (59,4%), sa srednjim dohotkom (46,2) respektivno.Većina njih je prošla mastektomiju 85,8%, radioterapiju 63,2%, kemoterapiju 94,3% i terapiju tamoksifenom 62,3%.(respektivno). Godine nakon dijagnoze, porodična mjesečna primanja i radioterapija su statistički značajno povezane sa ukupnim kvalitetom života kod bolesnica sa rakom dojke (p= 0,01,p= 0,023, p= 0,039 respektivno).76

Naše istraživanje pokazalo je da zavisnost fizičkog zdravlja od mentalnog zdravlja je jaka rho= 0,890 i linearna te se može prestaviti (predvidjeti) jednačinom regresione prave.Fizičko zdravlje (bodova) =18,46 + mentalno zdravlje (bodova) x 0,706.Uticaj fizičke komponente zdravlja na mentalno zdravlje kod ispitanica sa prisutnom bolesti je statistički značajan R² = 0,69 p<0,0005.

Zavisnost mentalnog zdravlja od fizičkog je jaka rho = 0,888 i linearna te se može prestaviti (predvidjeti) jednačinom regresione prave. Mentalno zdravlje (bodova)=6,402+fizičko zdravlje (bodova) x 0,977.

Rezultati studije koja je rađena u Velikoj Britaniji na uzorku od 235 ispitanica pokazali su da je skor kvalitete života bio veoma nizak. Niski rezultati su vidljivi na fizičko,socijalno, emocionalno, i funkcionalno blagostanje. Teret simptoma je velik problem, više od trećine žena (34%) javlja se visok nivo boli i drugi nekontrolisani simptomi. U multipli regresijskoj analizi, društvenog blagostanja rezultat je bio značajno bolji za starije žene (p<0,001). Funkcionalna dobrobit bila je značajno viša u žena bez djece (p=0,004).77

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti je potebno misliti na postojanje faktora rizika na karcinom dojke i obratiti posebnu pažnju na postojanje pozitivne porodične anamneze kao i redovno pozivati zdravu populaciju na preventivne preglede kako bi se oni što ranije otkrili i zajedničkim snagama sa njihovim nosiocem, u što većoj mjeri otklonili.

Kao jednu od mjera prevencije potrebno je koristiti preporuke American Cancer Society za ranu dijagnostiku kod žena bez simptoma;

Žene preko 40.godina trebalo bi da obave mamografski pregled jednom godišnje,
žene u 20. i 30. godina trebalo bi da klinički pregled obave jednom u 3 godine, a žene preko 40.godina da taj pregled obave jednom godišnje.

Samopregled dojki treba započeti još u 20-im godinama, podrazumjeva se obuka i obavezno javljanje svom ljekaru u slučaju bilo kakve promjene na dojkama uočene samopregledom.
Žene sa visokim rizikom je potrebno da urade NMR ili mamografiju jednom godišnje. Žene sa srednjim rizikom je potrebno da konsultuju svog ljekara o učestalosti kontrolisanja NMR-om i mamografijom, a žene sa niskim rizikom nije preporučljivo izlagati ovim metodama bez izričite potrebe.

Zaključci

  1. Kvalitet života ispitanica u našen istraživanju, kod kojih je dijagnostikovan CA dojke, te koje su operisane i završile hemoterapiju ili radijaciju, je znatno snižen u odnosu na kontrolnu grupu, zdravih ispitanica. Rezultati pokazuju da postojeće oboljenje znatno utiče na psihološko i socijalno funkcionisanje ispitanica.
  2. U našem istraživanju se pokazalo da su vrijednosti skora za funkcionalnu skalu kod ispitanica sa karcinomom dojke u svim dobnim skupinama znatno niže u odnosu na zdrave ispitanice uz statistički značajnu razliku. Niski rezultati ukazuju na manjkavo fizičko, mentalno, socijalno, emocionalno i funkcionalno blagostanje. Između dvije ispitivane grupe, na skali tjelesnog funkcionisanja statistički je značajna razlika U=1333,0 p<0005, za nivo energije/umora, statistički je značajna razlika U=907 p<0005, na skali socijalnog djelovanja statistički je značajna razlika U=1296,0 p<00005, na skali općeg zdravlja, statistički je značajna razlika U=1655,0 p<00005, na skali ograničenja zbog emocionalnih problema, statistički je značajna razlika U=1884,0 p<0,0005, na skali emocionalnog blagostanja, statistički je značajna razlika U=1031,0 p<00005, na skali bola statistički je značajna razlika U=1884,0 p<00005, na skali fizičkog zdravlja statistički je značajna razlika U=1884,0 p<00005 i na skali mentalnog zdravlja statistički značajna razlika U=1884,0 p<00005.

Zavisnost fizičkog od mentalnog zdravlja, kao i mentalnog od fizičkog zdravlja kod ispitanica sa CA dojke, su jake korelacije i mogu se predvidjeti jednačinama regresione prave:

Fizičko zdravlje (bodova) = 18,46 + mentalno zdravlje (bodova) x 0,706.

Mentalno zdravlje (bodova) = 6,402 + fizičko zdravlje (bodova) x 0,977.

  1. Na osnovu dobijenih rezultata našim istraživanjem, potvrdili smo radnu hipotezu da se kod pacijentica poslije liječenja karcinoma dojke javljaju značajni funkcionalni, fizički, emocionalni, socijalni i kognitivni problemi, pa je kvalitet života ovih osoba, nakon liječenja karcinoma dojke znatno promijenjen u odnosu na period prije dijagnosticiranja bolesti.

Literatura

  1. Istraživanje riziko-raktora nezaraznih bolesti. Zavod za Javno zdravstvo FBiH. Sarajevo – Mostar 2002.
  2. Statistički godišnjak Zavoda za javno zdravstvo FBiH 2011-2012., Sarajevo 2012.
  3. Statistički godišnjak. Godina 1, broj 3. Federalni zavod za statistiku Sarajevo, 2001.
  4. Raljević E, Dilić M, Čerkez F. Prevencija Kardio-vaskularnih bolesti sa modificiranim preporukama European Society of Cardiology. Udruženje kardiologa BiH, Sarajevo 2003.
  5. WHO. Health for all targets. The health policy for Europe. Geneva, 1991.
  6. World Health Organization. Key facts and Global burden of cancer. Geneve, 2008.
  7. Statistički godišnjak Zavoda za javno zdravstvo FBiH 2010-2011., Sarajevo 2011.
  8. World Health Organization. GLOBOCAN 2008. Section of Cancer Information. Geneve, 2010. IARC CancerBase No. 10 [Internet]. [Online]. 2011.
  9. Gavrić Ţ. Incidenca malignih tumora u Republici Srpskoj. Zbornik radova I međunarodni kongres ekologija, zdravlje, rad, sport. Banja Luka. 2006; 244-248.Pike M.C, Henderson B.E, Casagrande J.T et al. Oral contraceptive use and early abortion as risk factors for breast cancer in young women, Br.J. Cancer. 1981; 43;72-76.
  10. Jardines L, Haffty B.G, Theriault R.L. Early Breast Cancer.In Cancer Management Pazdur R.,ed PRR Huntington N.Y.1996; 21-40.
  11. Babić N,Vilendečić R, Inić M, Novaković P.Tumori ženskih polnih organa i dojke-priručnik za žene. Podgorica. 2002;120-121.
  12. Brown ML, Lipscomb J, Snyder C. The burden of illness of cancer: economic cost and quality of life. Annu Rev Public Health. 2001;22:91–113.
  13. Taillefer MC, Dupuis G, Roberge MA, Lemay S. Health-Related Quality of Life Models: Systematic Review of the Literature. Soc Indic Res 2003; 64 (2): 293-323.
  14. Koller M, Lorenz W. Quality of life: a deconstruction for clinicians. J R Soc Med 2002; 95(10): 481-8.
  15. Naess S. Subjective Approach to Quality of Life. Feminist Economics 1999; 5(2):115-8.
  16. Raphael D. Defining Quality of Life: Eleven Debates Concerning Its Measurement In: Renwick R, Brown I, Nagler M, editors. Quality of Life in Health Promotion and Rehabilitation: Conceptual Approaches, Issues, and Applications. Thousand Oaks: Sage;1996
  17. Schalock RL, editor. Quality of Life. Vol I. Conceptu-alization and measurement. Washington: American Association on Mental Retardation; 1996.
  18. Diener E, Suh E. Measuring Quality of Life: Economic, Social and Subjective Indicators. Social Indicators Research 1997;40(1-2):189-216.
  19. Vuletić G. i aut. Kvaliteta života i zdravlje. Hrvatska zaklada za znanost. Osijek, 2011.
  20. Ilić I, Milić I, AranĎelović M. Procena kvaliteta ţivota- sadašnji pristupi. Acta Medica Medianae 2010;49(4):52-60.
  21. Birim O, Bogers AJ, Kappetein AP. Cost effectiveness of coronary revascularisation. EuroIntervention. 2010;5(7):763-7.
  22. Paterson C. Quality of life measures. Br J Gen Pract. 2010; 60(570):53.
  23. World Health Report: life in the 21st century-a vision for all. Geneva: WHO. 1993.
  24. Shipper H, et al. Quality of life assessment in clinical trials. New York: Raven Press. 1990.
  25. Keszei AP, Novak M, Streiner DL. Introduction to health measurement scales. J Psychosom Res. 2010;68(4):319-23.
  26. WHOQOL Group. Study protocol for the World Health Organization project to develop a quality of life Health Organization project to develop a quality of life assesment instrument (WHOQOL).Qual life Res. 1993;2:153-159.
  27. Monteiro Grillo I, Marques Vidal P, Jorge M. Psychosocial effect of mastectomy versus conservative surgery in patients with early breast cancer. Clin Transl Oncol. 2005;7:499–503.
  28. Cummins, R.A. Personal income and subjective well-being: A review. Journal of Happiness Studies. 2000; 1: 133-158.
  29. Cummins, R.A. The second approximation to an international standard for life satisfaction. Social Indicators Research. 1998; 43: 307-334.
  30. Newsom J. T, Schulz R. Social support as a mediator in the relation between functional status and quality of life in older adults. Psychology and Agin.1996; 11(1):34‐44.
  31. Knack J.M, Waldrip A.M, Jensen‐Campbell L.A. Social support. U R.F. Baumeister i K.D. Vohs (Ur.), Encyclopedia of social psychology. Thousands Oaks: SAGE Publications. 2007.
  32. Lewis J.A, Manne S.L, DuHamel K.N, Johnson Vickburg S.M, Bovbjerg D.A, Currie V,Winkel G, Redd W.H. Social Support, Intrusive Thoughts, and Quality of Life in Breast Cancer Survivors. Journal of Behavioral Medicine. 2001; 24(3): 231‐245.
  33. Friedland J, Renwick R, Mccoll M. Coping and social support as determinants of quality of life in HIV/AIDS. AIDS Care. 1996; 8(1):15‐32.
  34. Donald Sherbourne C, Meredith L.S, Rogers W, Ware J.E. (1992). Social support and stressful life events: age differences in their effects on health‐related quality of life among the chronically ill. Quality of Life Research. 1992; 1(4): 235‐246.
  35. Hengelson V.S. Social support and quality of life. Quality of Life Research. 2003; 12 (1): 25‐31.
  36. Forsyth D. R. Group Dynamics. (5th edition). Belmont, CA: Wadsworth/Cengage. 2010.
  37. Dankić K. Emocionalna kontrola i zdravlje. Psihologijske teme. 2004; 13: 19‐32.
  38. Hudek‐Kneţević J, Kardum I. Stres i tjelesno zdravlje.Jastrebarsko:Naklada Slap. 2006.
  39. Berry J.W.Acculturative stress. In P.T.P. Wong i L.C.J. Wong (Ur.), Handbook of Multicultural Perspectives on Stress and Coping, New York: Springer Science + Business Media. 2006; 287‐298.
  40. Matheny K.B., Tovar B.E.R, Curlette W.L.Perceived stress, coping resources and life satisfaction among US and Mexican college students: a cross‐cultural study.Anales de psicologia. 2008; 24(1); 49‐57.
  41. Deniz M. Relationships among coping with stress, life satisfaction, decision‐ making styles and decision self‐esteem: an investigation with Turkish university students.2006.( http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3852/)
  42. National Comprehensive Cancer Network (NCCN) Distres Managment, Clinical Practice Guidelines in Oncology, DIS-2. 2007.
  43. Fallowfield L. Quality of life: a new perspective for cancer patients. Nat Rev Cancer. 2002;2:873–9. [ PubMed]
  44. Brown LF, Kroenke K. Cancer related fatigue and its associations with depression and anxiety: a systematic review. Psychosomatics. 2009;50:440–7. [ PubMed]
  45. Burgess C, Cornelius V, Love S, Graham J, Richards M, Ramirez A. Depression and anxiety in women with early breast cancer: five year observational cohort study. BMJ. 2005;26:330-702.
  46. Ferrell BR, Grant M, Funk B, Garcia N, Otis-Green S, Schaffner ML. Quality of life in breast cancer. Cancer Pract. 1996;4(6):331-40.
  47. Engel J, Kerr J, Schlesinger-Raab A, Sauer H, Hölzel D. Quality of life following breast conserving therapy or mastectomy: results of a 5-year prospective study. Breast J. 2004;10(3):223-31.
  48. Victorson D, Cella D, Wagner L, Kramer L, Smith ML. Measuring quality of life in cancer survivors. In: Feuerstein M, editor. Handbook of cancer survivorship. New York: Springer. 2007;79–110.
  49. Stanton AL, Revenson TA, Tennen H. Health psychology: psychological adjustment to chronic disease. Annu Rev Psychol. 2007; 58:565–92.
  50. Coleman MP, Quaresma M, Berrino F., the CONCORD Working Group Cancer survival in five continents: a worldwide population-based study (CONCORD) Lancet Oncol. 2008;9:730–756.
  51. Berrino F, De Angelis R, Sant M., the EUROCARE Working Group Survival for eight major cancers and all cancers combined for European adults diagnosed in 1995– 99: results of the EUROCARE-4 study. Lancet Oncol. 2007; 8:773–783.
  52. Berrino F, Sant M, Verdecchia A, editors. Survival of cancer patients in Europe: the EUROCARE study (IARC Scientific Publications number 132) International Agency for Research on Cancer; Lyon: 1995.
  53. Berrino F, Capocaccia R, Estève J, editors. Survival of cancer patients in Europe: the EUROCARE-2 study (IARC Scientific Publications number 151) International Agency for Research on Cancer; Lyon. 1999.
  54. Janni W, Rjosk D, Dimpfl TH, Haertl K, Strobl B, Hepp F, Hanke A, Bergauer F, Sommer H. Quality of life influenced by primary surgical treatment for stage I-III breast cancer-long-term follow-up of a matched-pair analysis. Ann Surg Oncol.2001;8(6):542- 8
  55. Sant M, Aareleid T, Berrino F. EUROCARE-3: survival of cancer patients diagnosed 1990–94 results and commentary. Ann Oncol. 2003;14( 5):61–118.
  56. Quality of life of breast cancer survivors influenced by functional limitations. E-cancer News, 2010.
  57. Worden JW, Weisman AD, The fallacy in postmastectomy depression. Am J Med Sci. 1977;273:169-75.
  58. Goldwyn RM. Breast reconstruction after mastectomy. N Engl J Med. 1987;317: 1711-4.
  59. Rowland JH, Holland JC, Chaglassian T, Kinne D. Psychological response to breast reconstruction. Expectations for and impact on postmastectomy functioning. Psychosomatics. 1993; 34: 241-50.
  60. Patrick D, Erickson P. Health Status and Health Policy: Quality of Life in Health Care Evaluation and Resource Allocation. New York: Oxford University Press. 1993.
  61. Ganz PA, Kwan L, Stanton AL, et al. Quality of life at the end of primary treatment of breast cancer: first results from the moving beyond cancer randomized trial. J Natl Cancer Inst. 2004; 3;96(5):376–87.
  62. Aaronson NK, Ahmedzai S, Bergman B, Bullinger M, Cull A, Duez NJ, Filiberti A, Flechtner H, Fleishman SB, de Haes JCJM, Kaasa S, Klee MC, Osoba D, Razavi D, Rofe PB, Schraub S, Sneeuw KCA, Sullivan M, Takeda F.The European Organization for Research and Treatment of Cancer QLQ-C30: A quality-of-life instrument for use in international clinical trials in oncology. Journal of the National Cancer Institute. 1993; 85: 365-376.
  63. Fayers PM, Aaronson NK, Bjordal K, Groenvold M, Curran D, Bottomley A. On behalf of the EORTC Quality of Life Group. The EORTC QLQ-C30 Scoring Manual (3rd Edition). Published by: European Organization for Research and Treatment of Cancer, Brussels. 2001.
  64. Brkljević-Žagrović.M.,Husić S.studija- Izmjenjeni tjelesni izgled žene nakon mastektomije zbog karcinoma dojke uzrokuje poremećaj kvaliteta života.Medicina 2010; vol.46,No.1,p.80-95
  65. Valentić Z. i saradnici – Kakva je percepcija socijalne podrške i kvalitete života bolesnica oboljelih od karcinoma dojke u ordinacijama obiteljske medicine. Zbornik – XVII – kongres – Zadar – 2010.pdf www huom.org/attachments/.
  66. Bortas N.,bacc,physioth.–Fizioterapija u profesionalnoj aktivnosti žena operiranih zbog tumora dojke…/ Fizioterapeutski-časopis https://sr.scribd.com/doc/..
  67. Eastem Mediterranean Health Jurnal.Effect of different modalities of treatment on the quality of life of breast cancer patients in Egypt.1997.http://search.who.int/search?ie= utf&&site=default_collection&client=WHOproxystylesheet=WHO&qutput=hml_no_dtd&oe=utf&&q=life+after+mastectomy.Ožujak 2008.
  68. Cantarero-Villanueva I, Fernadez-Lao C, Fernandez-DF-Las-Penas C, Diaz Rodriguez L, Sanchez-Cantalejo E,Arroyo-Morales M.Associations among musculoskeletal impairments, depression,body image and fatigue in breast cancer survivors within the first yuar after treatment.Eur J.Cancer Care (engl) 2011;20(5):632-9.
  69. Holzner B,Kemmler M, Moschen R, Schweigkofler H,Dunser,M,Quality cancer patients –Not enough attention for long-term survivors?Psychosomatics 2001;42:117-23.
  70. Buolitene G,Veseliunas J,Ostapenko V.Quality of life of Lithuanian women with early stage breast cancer.BMC Public Health 2007;10:223-31.
  71. Medeiros MC,Veiga DF,Sabino Neto M, Abla LE, JulianoY,Ferreira LM,Depression and conservative surgery for breast cancer. Clinics (Sao Paulo) 2010;65(12):1291-4.
  72. Gumus AB, Cam O, Malak AT. Relationships between psychosocial adjustment and hopelessness in women with breast cancer.Asian Pac J Cancer Prev.2011;12/2):433-8.
  73. Cazin K.-Kvaliteta života bolesnica poslije operacije karcinoma dojke – Sestrinski glasnik Vol.18. No1. travanj SG/NJ 2013;18:19-32 DOI:1011608/sgnj/2013.18.007.
  74. Ussher JM, Perz J,Gilbert E.Changes to Sexual Well-Beingand Intimacy After Breast Cancer. Cancer Nurs 2012;4 [ Epub abead of print].
  75. Al-Naggar RA,Nagi NM, Almuasli M. Quality of Life among Breast Cancer Patients in Yemen.Asian Pac J. Cancer Prev. 2011;12(9):2335-41.
  76. Reed E, Simmonds P, Haviland J,Corner J, Quality of Life and Experience of Care in Women With Metastatic Breast Cancer:A Cross-Sectional Survey. J Pain Symptom Manage: 2011;15[ Epub abead of print].
  77. American Cancer Society. Detailed Guide: Breast Cancer. 2009.URL:Accessed September 22, 2009; www.cancer.org/docroot/CRI/CRI 2_3x.asp?dt=5.