Prevencija CVI-a pravilnom prehranom

Sažetak

POZADINA: Moždani udarom (cerebrovaskularnim inzultom CVI, insultus cerebrovascularis, apoplexia cerebri, stroke, cerebrovascular accident, brain attack) podrazumijeva se sva ona oštećenja moždanih funkcija i moždanog tkiva koja su uvjetovana promjenama na krvnim žilama mozga. Jedan je od vodećih uzroka mortaliteta u svijetu i u Hrvatskoj, a predstavlja značajan javnozdravstveni i socioekonomski problem zbog visokih troškova liječenja, fizikalne rehabilitacije i invaliditeta bolesnika koji su nakon preboljenog moždanog udara često trajno radno onesposobljeni ili potpuno ovisni o tuđoj pomoći.1 Istraživanja su dokazala korelaciju nastanka cerebrovaskularnih bolesti, tjelesne neaktivnosti i nezdrave prehrane. Poznata je činjenica da zdrava i uravnotežena prehrana može biti glavi adut u borbi protiv raznih bolesti pa tako i bolesti cerebrovaskularnog sustava. Konzumiranje hrane bogate antioksidansima poput voća i povrća može znatno utjecati na morbiditeti i mortalitet. Kako bi se smanjio rizik nastanka ili ponovnog moždanog udara treba prijeći na zdrav način prehrane u kojoj prevladavaju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Ove preporuke uklapaju se u model mediteranske prehrane. Unosom 5 ili više porcija voća i povrća smanjuje se rizik za pojavu CVI-a za 30%. Osim farmakoloških metoda, važno je istaknuti da je zdrav način života najbolja prevencija, a podrazumijeva redovitu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu, niski-normalni indeks tjelesne težine, apstinencija od pušenja i konzumiranja alkohola.

CILJ RADA: Ovaj rad analizira etiologiju nastanka cerebrovaskularnih bolesti, faktore rizika i kao najvažnije prevenciju nastanka istih. Posebna pozornost će se posvetiti važnosti zdrave prehrane, normalnog indeksa tjelesne težine, apstencije od pušenja i konzumiranja alkohola.

KLJUČNE RIJEČI: cerebrovaskularne bolesti, moždani udar, TIA, prevencija hranom

Summary

Balanced diet in prevention cvi disease 

BACKGROUND: Stroke (stroke CVI, insultus cerebrovasculares, Apoplexia cerebri, stroke, cerebrovascular accident, brain attack) refers to all damages of brain functions and of brain tissue, which are conditioned by changes in blood vessels of the brain. Thestroke is one of the leading causes of mortality in the world and in Croatia as well asa significant public health and socioeconomic problem because of high costs of treatment, physical rehabilitation and a high rate of disabled patients who often stay permanently disabled or totally dependent to others after their strokes. Studies have shown a correlation between the occurrence of cerebrovascular disease, physical inactivity and an unhealthy diet. It is a known fact that a healthy and balanced diet can be a trump card in the fight against various diseases including diseases of the cerebrovascular system. Consuming foods rich in antioxidants like fruits and vegetables can then affect morbidity and mortality. To reduce the risk of recurrent stroke one should switch to a healthy diet, which consists of mostly grains, plentyof fruits and vegetables, unsaturated fats from olive oil and oily fish and low-fat dairy products. These recommendations fit into the model of the Mediterranean diet. With a dailyintakeof 5 or more servings of fruits and vegetables the riskof CVI’s is reducedby30%. In addition to pharmacological methods, it is important to point out that a healthy lifestyle is the best prevention, and it includes regular physicalactivity, healthy eating, low to normal bodymass indeks as well as abstinence from smoking and drinking alcohol.

KEYWORDS: cerebrovascular diseases, stroke, TIA, prevention dieta

Uvod

Poznato je da su cerebrovaskularne bolesti među najučestalijim oboljenjima modernog društva. Iako se moždani udar dugo povezivao isključivo sa starijom životnom dobi, praksa pokazuje da se dobna granica sve više pomiče prema mlađoj životnoj dobi. Upravo zbog toga, sve se veća važnost posvećuje zdravoj prehrani i redovnoj tjelesnoj aktivnosti kao ključu prevencije nastanka istih. Edukacija pučanstva kao i zdravstvenog osoblja predstavlja imperativ budućnosti. Mozak je najznačajniji organ u tijelu jer upravlja svim tjelesnim funkcijama te zbog toga moždani udar predstavlja hitni neurološki status. Četiri glavne krvne žile mozgu osiguravaju kisik i hranjive tvari. Ponekad međutim dotok krvi bude neadekvatan zbog začepljenja i prekida opskrbe pojedinih moždanih područja. Stanje koje nastupa naziva se cerebrovaskularni inzult. Promicanje i očuvanje zdravlja edukacijom i prevencijom nastanka CVI-a promijenit će se ukupna kvaliteta života današnjice u kojoj sve veći broj mladih obolijeva od moždanog udara. Usvajanje zdravog načina života uz mijenjanje životnih navika putem osnaženih aktivnosti i energičnih akcija svih uključenih u prevenciju cerebrovaskularnih bolesti rezultiralo bi u konačnosti i smanjenjem troškova liječenja i rehabilitacije bolesnika te troškova koji nastaju zbog većeg ili manjeg stupnja invalidnosti nastale nakon preboljenog moždanog udara.1 Kao i u svim preventivnim postupcima, za što kvalitetnije zbrinjavanje određenog problema, važan je individualan pristup kako bi se osigurala što veća kvaliteta života, a problem otklonio u što kraćem periodu. Čak i male promjene u prehrambenim navikama mogu uvelike pridonijeti poboljšanju općeg stanja organizma.

Etiologija

Uobičajena je podjela moždanog udara na ishemijski i hemoragijski moždani udar. Ishemijski moždani udar uzrokovan je prekidom u dotoku krvi, dok hemoragijski moždani udar ili moždano krvarenje najčešće nastaje zbog hipertenzivnog oštećenja stijenke krvne žile, puknuća krvne žile ili zbog abnormalne strukture žila. Najčešći razlozi koji dovode do oslabljene opskrbe mozga krvlju su agregacije tromba odnosno opstrukcija krvne žile lokalno formiranim krvnim ugruškom, zatim embolija koja vrši opstrukciju ugruškom nastalim negdje drugdje u tijelu, sistemska hipoperfuzija tijekom koje je smanjen opće protok krvi te duboka venska tromboza.

Rizični čimbenici

Pripadnost nebjelačkoj etičnoj skupini, muški spol, starija dob i pozitivna obiteljska anamneza nepromijenivi su čimbenici rizika moždanog udara.3 Neki od čimbenika na koje se može djelovati su: hipertenzija, fibrilacija pretkomora, bolesti srca, šećerne bolesti, pušenje cigareta, nepravilna prehrana, pretilost, asimptomatska stenoza karotida, manjak fizičke aktivnosti, hormonska nadomjesna terapija, štetna upotreba alkohola i opojnih droga, hiperkoagulabilnost, primjena oralnih kontraceptiva. Uzimajući u obzir faktor spola uočeno je da je učestalost moždanog udara veća je kod muškaraca nego žena (1,3 : 1), ali je ishemijski moždani udar češći kod muškaraca u generativnoj životnoj dobi, a subarahnoidalna hemoragija češća kod žena. Što se tiče dobi, nakon šezdesete godine života rizik za nastanak moždanog udara raste za otprilike 10% sa svakim sljedećim desetljećem starosti. Crnci imaju veći rizik od nastanka moždanog udara od ostalih, jer imaju veći rizik od nastanka hipertenzije, dijabetesa i gojaznosti. Također je uočen češći nastanka moždanog udara u obitelji gdje je već netko imao moždani udar.

Prevencija

Cilj prevencije obuhvaća dva pristupa: tzv. “pristup visokom riziku” – otkrivanje i liječenje osoba u visokom riziku i “masovni ili populacijski pristup” – npr.smanjivanje unosa soli u želji da se smanji arterijski tlak u čitavoj populaciji.

Prepoznavanjem i modificiranjem čimbenika rizika moguće je spriječiti nastanak moždanog udara. Preventivni postupci uobičajeno se dijele na primarne i sekundarne. Valja istaknuti da je primarna prevencija orijentirana prema čitavoj populaciji, a sekundarna ponajviše prema pojedincu te zahtijeva individualni pristup i liječenje. Ovaj članak daje naglasak na primarnu prevenciju.

Primarna prevencija provodi se u prevenciji moždanog udara odnosno smanjenja rizika za njegov nastanak kod osoba koje ga nisu preboljele. Provodi se otklanjanje rizičnih faktora uz pomoć liječnika ili edukacija kako bi osoba sama na njih utjecala. Izuzetno važne intervencije odnose se između ostalog na pravilnu prehranu, kontrolu tjelesne težine, prestanak pušenja, prestanak korištenja opijata, umjerena konzumacija alkoholnih pića, liječenje i kontrola dijabetesa te masnoća u krvi. Zdravom prehranom možemo ublažiti, ali i ukloniti čimbenike rizika za cerebrovaskularnu bolest poput visokog tlaka, povišenih lipida u krvi, šećerne bolesti i prekomjerne tjelesne težine odnosno gojaznosti.

Regulacija soli u prehrani i stresa u svakodnevnom životu je još jedan čimbenik koji je čvrsto povezan s visokim tlakom, a sekundarno s rizikom od nastanka moždanog udara.

Bolesnici sa šećernom bolešću imaju 2 – 3 puta veću vjerojatnost razvoja moždanog udara, a oni obično imaju i hipertenziju i hiperlipidemiju. Kao i kod hipertenzije, liječenje, a tako i smanjenje rizika od moždanog udara, provodi se dijetetskim mjerama i ako je potrebno lijekovima. Oboljeli od šećerne bolesti imaju strogo određeni protokol prehrane s malo masti, bez šećera, odnosno s umjetnim zaslađivačima, a obroci su obično podijeljeni u 5-6 obroka.

Krvni lipidi predstavljaju veliku opasnost za nastanak CVI-a što dokazuje visoka razina kolesterola koja je u obrnutoj korelaciji s (ishemijskim) moždanim udarom. Dokazano je da smanjene masnoća u krvi smanjuju rizik od moždanog udara za oko 15%. Kad su analizirani samo ishemijske moždane udare koji su pet puta češći od onih hemoragijskih, razjasnilo se da je povećana koncentracija kolesterola u krvi uistinu važan čimbenik rizika za tu vrstu moždanih udara dok su oni hemoragijski, čini se, povezani čak sa sniženom koncentracijom kolesterola.2 Ukupni kolesterol morao bi biti manji od 5mmol/L, a LDL kolesterol manji od 3mmol/L. Povišene vrijednosti lipida u krvi dovode do taloženja istih na stijenkama krvnih žila što sekundarno sužava krvne žile i na taj način smanjuju dotok krvi s hranjivim tvarima i kisikom. Klinička ispitivanja su pokazala da se statinom mogu prevenirati cerebrovaskularni događaji i smrtnost.

Poznata je činjenica da povećane količine masnoća, soli i šećera u prehrani povećavaju rizik za nastanak moždanog udara. Postoje snažni dokazi da je sadašnja konzumacija kuhinjske soli jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na porast arterijskog tlaka, a time i rizik od nastanka cerebrovaskularnih bolesti.3 Kao što postoje namirnice koje povećavaju rizik nastanka CVI-a, isto tako postoje namirnice koje smanjuju pojavnost istih.

Opće smjernica nalažu da je voće i povrće potrebno jesti u najmanje pet porcija dnevno, odnosno da je potrebno da sačinjavaju trećinu svakodnevne prehrane. Škrobna hrana treba činiti trećinu prehrane. Punomasne mliječne proizvode; mlijeko, vrhnje, sir kao i masno meso i mesne prerađevine potrebno je izbjegavati. Preporučena dnevna doza unosa soli je 6g ili žličica dnevno što uključuje i skrivene soli koje se nalaze u pojedinoj gotovoj ili prerađenoj hrani. Potrebno je svakodnevno unositi proteine koji se nalaze u ribi, grahu, grašku, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama. Prehrana usklađena s energetskim potrebama organizma, što znači unos u skladu s potrošnjom održava zdravlje i sprječava razvoj srčane bolesti, moždanog udara, visokog tlaka i pretilosti.4

Prehrambeni sastav namirnica

Namirnice se sastoje od nutrijenata, tj.tvari koje naš organizam koristi kako bi se održao na životu, a dijelimo ih na energetske i neenergetske.

Protein. Proteini se nalaze u mesu, ribi, grah i mahunarke i mliječni proizvodi poput mlijeka, sira i jaja. Kako bi se smanjio unos masti potrebno je jesti nemasno krto meso i meso peradi bez kože te nemasni sir. Jedenje bilo koje vrste ribe najmanje jednom mjesečno smanjuje rizik od nastanka moždanog udara. Plavu ribu bi valjalo jesti 1-2 dnevno. Grah i mahunarke su dobra alternativa jer sadrže topiva vlakna koja snižavaju kolesterol, ali i minerale i vitamine.

Ugljikohidrati. Riječ je o energetskim nutrijentima sačinjenim od kisika, ugljika i vodika. Predstavljaju glavni izvor energije našem organizmu, a mišićima služi kao glavno „pogonsko gorivo“. Unosom ugljikohidrata razina glukoze u krvi raste, istraživanja pokazuju da se dugoročni uspjeh u održavanju tjelesne težine može postići kada je glikemijski indeks niži. Neki ugljikohidrati mogu jako povisiti razinu glukoze i dosegnuti visok glikemijski vrh.Hrana niskog glikemijskog indeksa uključuje ribu, jaja, meso, povrće, salatu, pojedino voće i orašaste plodove- Visoki glikemijski indeks ima hrana poput krumpira, tjestenine, slatkiša i nekih voćnih sokova.

Vlakna. Voće i povrće sadrže vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola. Jabuke, mahune i grašak du dobri izvori vlakana. Većina vlakana je pohranjena u kori voća pa bi se po mogućnosti trebala i ona jesti. Namirnice bogate vlaknima pomažu u kontroli tjelesne težine i pomažu osjećaju sitosti duži vremenski period.

Vitamin C. Najnovija istraživanja objavljena u Journal of Neuroscience potvrđuju da je živčanim stanicama oka i mozga izuzetno potreban vitamin C. Živčanim stanicama u oku i mozgu potreban je vitamin C, otkrili su znanstvenici s jednog sveučilišta u Oregonu, a objavio je Journal of Neuroscience. Najbolja se iskoristivost vitamina C postiže u dozi od 200 – 400 mg. Kada je organizam lišen vitamina C, on se u mozgu zadržava dulje nego drugdje, što sugerira da je mozak organ u kojemu je njegova prisutnost najvažnija.

Magnezij. Istraživanja finskih znanstvenika dokazuju da muškarci koji unose više magnezija u organizam imaju manji rizik od nastanka moždanog udara. Smatra se da magnezijevi pozitivni učinci u kontroli, odnosno snižavanju visokog krvnog tlaka što je jedan od osnovnih čimbenika za pojavu moždanog udara.

Folna kiselina sudjeluje u sintezi crvenih krvnih zrnaca te u sintezi esencijalnih aminokiselina. Uočeno je da je niska koncentracija folne kiseline u krvi čimbenik rizika od ishemijskog moždanog udara.5 Brojna istraživanja povezala su visoke koncentracije homocisteina u krvi s razvojem cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti. Folnu kiselinu nalazimo u šparogi, cikli, brokuli, avokadu, leći, grašku, kelju pupčaru, puretini, zelju, špinatu, narančama, sjemenkama soje, a zaštitni učinak pokazuje u dnevnoj dozi od 400 µg.

Masti. Unos prevelikih količina masti može podići razinu kolesterola i time povećati rizik za nastanak moždanog udara. Unos masti potrebno je ograničiti na 30% dnevne kalorijske vrijednosti. Previše zasićenih kiselina može povećati tjelesnu težinu što sekundarno može dovesti do razvoja raznih bolesti kao što je dijabetes tipa 2, srčane bolesti i moždani udar. Međutim, nisu sve masnoće loše. Neke od njih su nam prijeko potrebne jer su vrijedna izbor energije i pomažu tijelu u apsorbiranju određenih hranjivih tvari. Nezasićene masti koje se uglavnom nalaze u ribi i biljnoj hrani ili pak orašastim plodovima i sjemenkama izuzetno su važne našem organizmu. Omega 3 masne kiseline se nalaze u sjemenkama, ali im je najbolji izvor u plavoj ribi poput lososa ili skuše. Osobito su važne u prevenciji nastanka CVI-a jer sprječavaju nastanak krvnih ugrušaka, snižavaju kolesterol i krvni tlak.

Danas je poznato da su povišene vrijednosti LDL kolesterola u krvi povezane s povećanim rizikom od bolesti žila te da snižavanje tih vrijednosti umanjuje taj rizik.6. Tzv.loše masti tj zasićene masti se nalaze u mliječnim proizvodima i crvenom mesu, punomasnom maslacu, vrhnju i siru. Palmino i kokosovo ulje te kokosovo vrhnje također sadrže velike količine zasićenih masti. Trans masti su izrađene od djelomično obrađenih ulja i također povećavaju razinu kolesterola. One se nalaze u procesiranoj hrani kao što je margarin, kolači i keksi. Previše zasićenih i trans masti mogu uzrokovati stvaranje plaka ili ateroma, posljedično aterosklerozu što povećava rizik za nastanak moždanog udara

Kolesterol. Riječ je o vrsti masnoće koja se prirodno nalazi u krvi, a uglavnom se proizvodi u jetri. Međutim, kolesterol se također apsorbira iz hrane koju jedemo kao što je crveno meso, sir i maslac visoke masnoće te jaja. Namirnice koje sadrže zasićene i trans masti sadrže i dodatni kolesterol tj. trigliceride. Višak ove masti se pohranjuje u masno tkivo. Kolesterol se transportira tijelom pomoću lipoproteina. LDH (lipoprotein niske gustoće) u velikim količinama se taloži u arterijama što sužava njihov lumen i povećava rizik za nastanak moždanog udara. HDL( lipoprotein visoke gustoće) je vrsta dobrog kolesterola koja pomaže ukloniti višak kolesterola iz krvotoka i vraća ga u jetru.

Najčešći uzrok pojave kolesterola je jedenje hrane bogate zasićenim kiselinama, ali postoje i drugi uzroci kao što su pušenje, pijenje prekomjerne količine alkohola, prekomjerna tjelesna težina te genetsko nasljeđe. 1 od 500 ljudi ima obiteljsku kolesterolemiju što povećava rizika za nastanak moždanog udara.

Proizvodi koji snižavaju kolesterol: Biljni steroli prirodno se nalaze u širokom rasponu namirnica poput biljnih ulja, oraha, sjemenki, žitaricama od cjelovitog zrna, voću i povrću. Preporučuje se povremena konzumacija lignje, hobotnice, školjaka i rakova. Sterole može također pronaći u proizvodima kao što su margarin i jogurt. Znanstvena istraživanja ukazuju na to da jede 2 g biljni steroli svaki dan može smanjiti LDL (loš kolesterol) za 6%.

Savjeti za snižavanje kolesterola: smanjiti namirnice bogate zasićenim masnoćama kao što su punomasno mlijeko, sir, vrhnje, jogurt i maslac, zatim masno meso i mesne proizvode, kekse i kolače, namirnice bogate kokosovim i palminim uljem. Preporuke za povećan unos namirnica bogatim vlaknima koji se nalaze u zobi, grahu, grašku, mahunarkama, orašastim plodovima, voću i povrću, riba: losos, skuša, sardine, pastrmka, srdele ili svježa tuna hranu. Hranu pripremati korištenjem biljnih ulja; maslinovog, suncokretovog, bućinog, sezamovog, repičinog.

Namirnice i zamjenske namirnice

Voće i povrće. Prema rezultatima objavljenima u časopisu Stroke, rizik od pojave moždanog udara smanjuje se 32 % sa svakih 200 grama voća dnevno, odnosno 11% za svakih 200 grama povrća dnevno. Stručnjaci preporučuju svježe voće i sokove od svježeg voća zato što tvornički sokovi sadrže prevelike količine šećera.

Šumsko voće sadržava velike količine vitamina C, koji djeluje kao snažan antioksidans. Redovita konzumacija voća i povrća zadovoljava potrebu za vlaknima, mikro i makronutrijentima. Osim što snižava krvni tlak, prehrana bogata ovim namirnicama pozitivno utječe na masno tkivo, smanjuje veličinu struka, razinu kolesterola i upalu. Preporučuje se dnevni unos četiri do pet obroka voća i povrća. Jedna porcija u prosijeku bi trebala težiti 80 grama. Za voće, to je primjerice jedna jabuka ili dvije šljive, pregršt bobica ili jedna žlica suhog voća. Za povrće, dovoljne su tri žlice sirovog, kuhanog ili u limenci povrća. Zeleno povrće obiluje vitaminom E, koji kao snažan antioksidans pozitivno utječe na moždanu funkciju. Voće i povrće sadrži niz antioksidanse kao što su vitamini A, C i E, te beta-karoten. Antioksidansi sprječavaju oštećenja arterija što može dovesti do CVI-a. Unosom voća i povrća možemo povećati razinu kalija u organizmu čime se sekundarno smanjuje visina krvnog tlaka koji dovodi do CVI-a. Krumpir, špinat i banane su bogat izvor kalija. Nadomjestci kalija moraju se uzimati uz strogi nadzor liječnika jer mogu biti štetni, osobito za starije, ukoliko se ne uzimaju u odgovarajućim dozama. Preporučeno je jesti pet puta dnevno. Slatku hranu i slatka pića potrebno je zamijeniti grickanjem suhog voća. Voće i povrće bi trebalo biti što šarenije kao bi dobili veći raspon vitamina i minerala. Konzervirano voće u soku je zdravije nego sirup. Zeleno lisnato povrće kao što je brokula, kupus, špinat ili prokulica sadrže velike količine razine antioksidansa i pružaju veliku zaštitu mogućeg nastanka moždanog udara. Agrumi i njihovi sokovi imaju isti učinak.

Citrusno voće. Istraživač i profesor nutricionistike Sveučilišta East Anglia u Norwhicu, Aedin Cassidy, potvrdio je da namirnice s flavonoidima poboljšavaju krvožilnu funkciju i imaju protuupalni učinak. Flavonoidi su pronađeni u citrusnom voću, povrću, tamnoj čokoladi i crvenom vinu. Citrusno voće bolji učinak ima u ženskoj populaciji što dokazuje podatak da žene koje su unosile unosile najviše flavonola iz citrusnog voća imaju 19 posto niži rizik od ishemijskog udara, izazvanog začepljenjem krvnih žila, nego žene koje su uzimale najmanje tog sastojka. U istraživanju flavonoli su ponajviše potjecali iz naranče i narančina soka (82 %) te grejpa i grejpova soka (14%).

Rajčica i češnjak. Rajčica sadrži antioksidans zvan likopen čiji je povoljan učinak uočen u suzbijanju pojave moždanog udara. Iako nas o važnosti voća i povrća za zdravlje uče od malih nogu, čini se da su njihove prednosti još veće. Prema najnovijem istraživanju, rajčica smanjuje rizik od moždanog udara, ali povoljno djeluje i na krvožilni sustavi i srce. Bogata je karotenom, provitaminom A i likopenom, koji ima antikarcinogeno svojstvo. Češnjak ima različita ljekovita svojstva. Osim što snižava krvni tlak, češnjak sprječava zgrušavanje krvi, snižava kolesterol u krvi, a rabi se i kod srčanih oboljenja.

Riba. Nedvojbena je činjenica da konzumiranje veće količine ribe djeluje pozitivno na cijeli organizam. Istraživanja dr.Ka He i njegovih suradnika sa sveučilišta Northewstern u Chicagu potvrđuju činjenicu da riba smanjuje opasnost pojave moždanog udara ako se konzumira barem jednom tjedno. Upozorili su da se rezultati ne odnose i na proizvode koji sadrže riblje ulje. Plava riba sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina korisnih za održavanje zdravog mozga i protočnosti krvnih žila. Uz ribu se preporučuje konzumacija maslinovog ulja.

Šećer. Mnoge namirnice i pića sadrže puno šećera. O štetnosti šećera već se dugo govori. Ako se konzumiraju u količinama većim nego što je potrebno našem organizmu, pohranjuju se kao mast što povećava rizik za nastanak CVI-a. Poznato je da opterećenje organizma šećerom povećava razinu šećera i krvi i inzulina, koji s vremenom može rezultirati nepodnošenjem glukoze, inzulinskom rezistencijom i upalom. Sve to dovodi do ateroskleroze i tromboze, što su rizični čimbenici nastanka moždanog udara. Sve to posljedično dovodi do povišene razine triglicerida u krvi, smanjene razine HDL-a u krvi, abdominalne pretilosti, šećerne bolesti i povišenog krvnog tlaka. Hrana koja sadrži velike količine šećera su gazirana pića, kolači i keksi, čokolade, džem i marmelada, šećerom obložene žitarice. Preporučljivo je da se troši manje od 60g šećera dnevno odnosno manje od 12 žličica šećera. Uzmimo za primjer da jedna limenka gaziranog pića može sadržavati do 8 žličica šećera.

Sol. Sol sadrži natrij koji pomaže održati ravnotežu tjelesnih tekućina. On je esencijalan sastojak u zdravoj prehrani i nužan je za održavanje zdravlja. Konzumacija velikih količina soli iziskuje pohranu većih količina tekućina u tijelu što podiže krvni tlak. Visoki krvni tlak je najveći faktor za nastanak moždanog udara. To uzrokuje otvrdnuće i zadebljanje stijenki krvnih žila, što povećava rizik za nastanak krvnog ugruška. Visok unos natrija je značajno i neovisno povezan s povećanim rizikom od moždanog udara i sveukupnog mortaliteta kod pretilih.7 Visok krvni tlak povećava pritisak na stijenke krvnih žila što povećava rizik pucanja krvne žile i krvarenja u mozgu. Smanjenjem količine soli u prehrani dovodi do snižavanja krvnog tlaka i rizika od moždanog udara. Preporučena dnevna doza unosa soli iznos 6 grama soli na dan. Velika količina skrivenih soli nalazi se i do 75% u namirnicama poput kruha, gotovih konzerva, gotovih juha, dimljenoj ribi i zapečenom grahu, čipsa, slanina i kobasica i drugih gotovih jela. Umjesto solju, jela začiniti češnjakom, čilijem, ljekovitim biljem ili limunom. U Hrvatskoj je donesena Deklaracija o programu redukcije unosa kuhinjske soli 2006.g., a od 2007. imamo nacionalni program. Prošle godine je pozornost bila usmjerena na unos soli izvan doma.8

Zeleni čaj. Istraživanja su pokazala da pet šalica zelenog čaja dnevno smanjuje rizik od bolesti krvnih žila mozga. Djelotvoran je za detoksikaciju organizma, jača imunitet te prevenira maligne bolesti. Zeleni čaj dokazano smanjuje rizik od bolesti krvnih žila mozga, jer sadrži visok udio polifenola koji ima iznimno snažno antioksidativno djelovanje te prevenira stvaranje krvnih ugrušaka. Ističe se tvar katehin EGCG koji potiče razgradnju masti i pomažu snižavanju kolesterola.

Mediteranska prehrana. Uočeno je da Mediteranska prehrana ima povoljan učinak na zdravlje i razvoj mozga, kao i na uklanjanje poteškoća vezanih s pamćenjem i nastankom moždanih udara. Znanstvenici i nutricionisti diljem svijeta ne mogu pobjeći od činjenice da su namirnice mediteranskog podneblja one koje organizam vraćaju u stanje ravnoteže. U istraživanju predstavljenom na 62. godišnjem skupu Američke akademije za neurologiju, pokazalo se da ljudi koji se drže mediteranske dijete trpe manje oštećenja moždanog tkiva. Mediteranska dijeta uključuje visoku količinu povrća, voća, mahunarki, žitarica, riba i jednostruko nezasićenih masnih kiselina, a male količine zasićenih masnih kiselina, mliječnih proizvoda i mesa.

Cjelovite žitarice. Cjelovite žitarice igraju važnu ulogu u sprječavanju moždanog udara te bi trebale činiti trećinu prehrane. Smatraju se funkcionalnom hranom jer sadrže antioksidanse, prehrambena vlakna, fitoestrogene, vitamine i minerale. Škrobna hrana cjelovitog zrna kao što je riža, žitarice, krumpiri i kruh sadrže više vitamina i minerala nego rafinirano bijelo brašno ili bijela riža. Sačinjavaju veliki izvor vlakana, vitamina i minerala poput B.vitamina, B6, B12 i folne kiseline. Bijeli kruh, bijelu rižu i slatke žitarice koje se nalaze u keksima, kolačima i tjesteninama potrebno je zamijeniti cjelovitim žitaricama, smeđom rižom, integralnom tjesteninom. Zob pomaže u snižavanju kolesterola i tako smanjuje rizik od nastanka moždano udara.

Orašasti plodovi bogati su omega 3-kiselinama, vitaminima i mineralima. Dnevno se ne preporučuje više od šalice orašastih plodova, jer su bogati mastima. Jedenjem orašastih plodova barem 5 puta tjedno, biološku starost možemo smanjiti za 1,5 godinu.9

Alkoholna pića treba umjereno konzumirati. Iako izgleda da konzumiranje manjih količina alkohola možda čak smanjuje rizik od ishemijskog moždanog udara, pijenje većih količina alkohola nedvojbeno povećava rizik od moždanog udara, a osobito od hemoragijskog.9 Preporučuje se dvije čaše crnog vina na dan jer sprečava stvaranje ugrušaka u krvi i smanjuje rizik od moždanog udara.  Kao bi se smanjio rizik od nastanka moždanog udara, treba prestati pušiti i što više izbjegavati stres. U svakodnevnom životu važan je i mali predah nakon ručka kako bi srce skupilo energiju i mozak opskrbilo krvlju na adekvatan način. Pušači imaju značajno veći broj leukocita u usporedbi s nepušačima, što se dovodi u s kardiovaskularnim incidentima.10 Dokazana je smanjena agregacija tromba već nakon dva tjedna od prestanka pušenja.

Stručnjaci vjeruju da je to zato što uzimanje različitih antioksidansa u hrani osigurava njihov istovremeni zajednički “rad” na zaštiti organizma na mnogo snažniji način od pojedinačne jače doze u tabletama.

Preporuke za snižavanje tjelesne težine hranom:

  • jesti dobro izbalansirane obroke visokim udjelom povrća, salata, škroba cjelovitih zrna, voća sa što manjom količinom soli, masti i šećera
  • jesti najmanje pet porcija voća i povrća dnevno
  • izbjegavati brzu hranu ili ju konzumirati samo povremeno
  • odabrati proizvode s niskim postotkom masti
  • crveno meso zamijeniti nemasnom piletinom i puretinom bez kože
  • provjeriti uvio masnoće u namirnicu
  • izbjegavati prženje hrane, radije pariti, pirjati ili kuhati
  • jesti samo onoliko koliko je zaista potrebno jer se višak kalorija pohranjuje kao mast
  • za pomoć kontroliranja hrane koristiti manje tanjure
  • piti razumnom i držati se ograničenja u konzumiranju alkohola
  • razgovarati s liječnikom, medicinskom sestrom ili nutricionistom prije početka bilo kakve nove dijete.

Zaključak

Cerebrovaskularni inzult predstavlja glavni uzrok smrtnosti diljem svijeta i zato se sve veća važnost pridodaje prevenciji. Nastaje zbog mnogobrojnih prijetećih i upozoravajućih stanja koja se „tiho“ ušuljaju još u mladosti te godinama postepeno oštećuju stijenke krvnih žila. Upravo zbog toga prevencija ima dugoročni protektivni učinak. Statistike pokazuju da moždani udar sve češće javlja u mlađoj populaciji što iziskuje edukaciju mladih još u školskim ustanovama. Prevencija cerebrovaskularnih bolesti ima mnogo veći značaj nego liječenje i rehabilitacija. Multidisciplinarni i specifičan pristup nužno je potreban kako u stvaranju i promociji zdravog življenja tako i u rehabilitaciji bolesnika s preboljenim moždanim udarom. Rezultati brojnih istraživanja dokazali su povoljan učinak antioksidansa, prvenstveno biljnih sterola, vitamina i minerala, na zdravlje krvožilnog sustava

Budući da je krajnji cilj prevencije svakako poboljšanje kvalitete života, može se zaključiti da je ona neizostavna dugoročna investicija. Zaključno je da je osnovni preduvjet za postizanje uspjeha u prevenciji CVI-a unaprjeđenje i očuvanje zdravlja te se svi moramo aktivno uključiti u samu organizaciju i provođenje iste.

Raznolika, umjerena i zdrava prehrana snižava krvni tlak i uklanja ostale rizične čimbenike koji povećavaju mogućnost nastanka cerebrovaskularnih bolesti. Grčki filozof i liječnik Hipokrat zaslužan je za širenje ideje o upotrebi zdravih namirnica, umjesto lijekova. O tome govori njegova poznata izreka: „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”. Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.

Literatura

  1. Larry B. Goldstein, Peter M. Rothwell. Advances in Prevention and Health Services Delivery 2009. Stroke. 2010.
  2. Gatchev O, Rastam L, Lindberg G et al. Subarachnoid hemorrhage, cerebal hemorrhage and serum cholesterol concentration in men and women. Ann Epidemiol (1993);3:403-9.
  3. Morović S, Demarin V. Konzumacija soli hranom i cerebrovaskularne bolesti. Acta medica Croatica – 64 (2010), 2; 123-128.
  4. Demarin V. Prehrana u prevenciji cerebrovaskularnih bolesti: Prevencija moždanog udara. Medix – 7 (2001), 37/38; 86-88.
  5. Giles W, Kittner S, Anda R, Croft J, Casper M. Serum folate and risk for ischaemic stroke. Stroke 1995.
  6. Podobnik-Šarkanji S., Demarin V. Hiperlipidemija kao čimbenik rizika cerebrovaskularnih bolesti. U: Lipidi 6, Lek, 1996.
  7. He J, Ogden L, Vupputuri S, Bazzano La, Loria C, Whelton Pk. Dietary sodium intake and subsequent risk of cardiovascular disease in overweight adults. Jama, 1999.
  8. Jelaković B, Kaić-Rak A, Miličić D, Premužić V, Skupnjak B, Reiner Ž. Less salt – more health. Coratian action on salt and health (CRASH). Lijec Vjesn 2009; 131:87-92.
  9. Reiner Ž. Prehrana u prevenciji moždanog udara: Prevencija moždanog udara, Medicus–10 (2001), 1;41-47.
  10. Demarin V. i suradnici. Mozak koji traje. Zagreb: Naklada Zadro, 2004.