Učestalost riziko faktora za nastanak osteoporoze žena u postmenopauzalnoj dobi

Sažetak

UVOD: Osteoporoza je najčešće metaboličko oboljenje koštanog tkiva, koja se karakteriše poremećenom čvrstinom kosti. Prevalenca osteoporoze raste sa starenjem, to je bolest srednje i starije životne dobi. Žene u Evropi češće oboljevaju nego muškarci. U Evropi, Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama osteoporoza pogađa više od 75 miliona ljudi. Uzrokom je više od 2,3 miliona fraktura godišnje u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. U Sjedinjenim Američkim Državama svaka druga žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina dožive osteoporotsku frakturu. U BiH očekivani broj pacijenata sa osteoporozom je oko 162 000. Među brojnim faktorima koji mogu imati ulogu u nastanku osteoporoze posebno se izdvajaju starija životna dob, menopauza i različiti faktori stila života kao što su: pušenje, alkohol, smanjena fizička aktivnost,niska tjelesna masa(gojaznost) nizak stepen izlaganja sunčevoj svjetlosti i nedovoljan unos kalcijuma.

MATERIJALI I METODE: Istraživanje je deskriptivna, presječna studija. Na početku istraživanja sve ispitanice su detaljno upoznate sa planom i procedurom istraživanja nakon čega su dale pismenu saglasnost o dobrovoljnom učešću u studiji. U ovom istraživanju je učestvovalo 100 pacijenata Klinike za nuklearnu medicinu UKCS-a ženskog pola koje se nalaze u periodu menopauze, koje su uradile denzitometrijsko mjerenje gustine kostiju i javili se na daljnji tretman u kabinet za osteoporozu Klinike za nuklearnu medicinu UKCS-a. U našem istraživanju je korišten epidemiološki metod istraživanja pomoću anketnog upitnika pripremljenog od strane Klinike za nuklearnu medicinu UKCS-a i nalaza dvoenergetske absorpciometrije X – zracima (DEXA).

REZULTATI: U studiju je bilo uključeno ukupno 100 žena u postmenopauzi. Prosječna dob ispitanica uključenih u studiju je iznosila 58,6±8,7 g. Izmjerenim vrijednostima mineralne gustine kosti i vrijednosti T-skora, utvrdili smo da je 61% žena u postmenopauzi imalo osteoporozu, dok je 39% žena uključenih u studiju imalo očuvanu koštanu masu. Ispitujući stepen tjelesne uhranjenosti,utvrđeno je da su pacijentice sa osteoporozom imale značajno niže vrijednosti indeksa tjelesne mase u odnosu na pacijentice sa očuvanom koštanom masom. U grupi sa osteoporozom 63,9% ispitanica je izjavilo da puše, dok je 36,1% ispitanica iz kontrolne grupe izjavilo da svakodnevno puši. Ispitanice iz kontrolne i osteoporoza grupe imale su nizak prosječni dnevni unos mlijeka. U osteoporoza grupi 78,7% ispitanica je izjavilo da jedina tjelesna aktivnost koju obavlja je šetnja, dok je taj procenat u kontrolnoj grupi iznosio 86,8%. U studiji nije utvrđena statistički značajna razlika u zastupljenosti pozitivne porodične anamneze u grupi ispitanica sa osteoporozom (78,7%) u odnosu na kontrolnu grupu ispitanica (82,1%). U osteoporoza grupi prosječna dužina trajanja postmenopauzalnog perioda je iznosila 13,7±9,8 godina, dok je u kontrolnoj grupi prosječna dužina trajanja postmenopauzalnog perioda bila statistički značajno niža i iznosila je 9,4 ±7,5 godina.

ZAKLJUČAK: Signifikantno najznačajniji promjenjivi riziko faktor za nastanak osteoporoze jeste pušenje, potom nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnosti i nepravilan režim ishrane. Dužina trajanja postmenopauzalnog perioda ne utiče na nastanak osteoporoze, dok dužina trajanja fertiliteta ima značajan uticaj na sprečavanje nastanka osteoporoze. Kako bi se prevenirao nastanak osteoporoze potrebno je izraditi nove strategije za promotivno preventivne aktivnosti koje se odnose na sprečavanje rizika za nastanak osteoporoze (uspostaviti dobru komunikaciju između pacijenta i terapeuta čime se znatno može uticati na korekciju promjenjivih riziko faktora za nastanak osteoporoze).

Summary

INTRODUCTION: Osteoporosis is the most common metabolic disease of bone tissue, which is characterized by an abnormal bone density. The prevalence of osteoporosis increases with age, it is a disease of middle-aged and elderly population. Women in Europe are more prone to the osteoporosis than men. In Europe, Japan and the United States, osteoporosis affects more than 75 million people. Osteoporosis cause more than 2.3 million fractures annually in Europe and the United States. In the United States, one of two women and one of five men over 50 years have osteoporotic fracture. In Bosnia and Herzegovina, the expected number of patients with osteoporosis is about 162 000. Among the many factors that may play a role in the development of osteoporosis are especially prominent older age, menopause and various lifestyle factors such as smoking, alcohol, physical inactivity, low body weight (obesity), low level of exposure to sunlight and insufficient calcium intake.

MATERIALS AND METHODS: The study was descriptive, cross-sectional. At the beginning of the study all the subjects are minutely familiar with the plan and the procedure of the study and they gave a written approval of voluntary participation in the study. This study included 100 female patients of the Clinic of Nuclear Medicine University Clinical Center of Sarajevo who are in menopause. Patients have done mineral density measurement of bone density and reported on further treatment in the Cabinet for Osteoporosis Clinic of Nuclear Medicine UKCS. We used epidemiological methods of research using a questionnaire prepared by the Department of Nuclear Medicine UKCS and dual energy absorptiometry findings X-ray (DEXA) in our study.

RESULTS: The study included a total of 100 postmenopausal women. The average age of the respondents included in the study was 58.6 ± 8.7 years. We found with measured values of bone mineral density and with the value of the T-score that 61% of postmenopausal women have osteoporosis, while 39% of women included in the study had preserved bone mass. In examining the level of physical nourishment we found patients with osteoporosis had significantly lower body mass index compared to patients with preserved bone mass. Respondents from osteoporosis group (63.9%) said they smoke, while 36.1% of the patients from the control grup said they smoke on a daily basis. The subjects from the control group and osteoporosis group had low average daily intake of milk and milk products. In osteoporosis group, 78.7% of respondents said the only physical activity they perform is the walk, while the patients from control group walk in 86.8% of cases. In this study there were no significant difference in the prevalence of positive family history in the group of women with osteoporosis (78.7%) compared to the women from control group (82.1%). In osteoporosis group average duration of postmenopausal period was 13.7 ± 9.8 years, while in the control group the average duration of postmenopausal period was significantly lower and amounted to 9.4 ± 7.5 years.

CONCLUSION: Significantly the most important modifying risk factor for osteoporosis is smoking, then insufficient physical activity and improper diet. The duration of postmenopausal period do not affect the onset of osteoporosis, while the length of fertility has a significant impact on the prevention of osteoporosis. In order to prevent osteoporosis it is necessary to develop new strategies for the promotion of preventive activities related to the prevention of the risk factors for osteoporosis (establish good communication between patient and therapist which can significantly affect the correction of changing risk factors for osteoporosis).

Uvod

Osteoporoza je najčešće metaboličko oboljenje koštanog tkiva, koja se karakteriše poremećenom čvrstinom kosti.

Kliničke, socijalne i ekonomske posljedice osteoporoze proizilaze iz povezanosti ove bolesti sa frakturama. Fraktura kuka je najozbiljnija posljedica osteoporoze i značajno doprinosi morbiditetu i mortalitetu. Vertebralne frakture obično privuku kliničku pažnju tek pošto bitno snize kvalitet života.

Troškovi tretmana osteoporoze i osteoporotske frakture su znatni. Pravovremeno otkrivanje bolesti, prije nastanka frakture, omogućuje intervenciju koja zahtjeva znatno manje materijalne troškove.

Široko subdijagnosticirana i subtretirana, jer je uglavnom asimptomatska i često sa drugim bolestima preklapajuća, osteoporoza poprima odlike tihe epidemije i postaje globalni zdravstveni problem.

I pored toga osteoporoza je često neprepoznata i dijagnosticira se tek po nastanku fraktura. Identifikacija rizika i dijagnoza bolesti prije prve frakture ciljevi su prevencije i tretmana ove česte bolesti.

Stoga je važno podići svijest kod medicinskih profesionalaca i javnosti o značaju osteoporoze kako bi se reducirale kliničke, socijalne i ekonomske posljedice izazvane ovim zdravstvenim problemom.

Pad nivoa estrogena nakon menopauze je povezan sa ubrzanim tempom koštanog gubitka (postmenopauzalna osteoporoza). Precizan mehanizam kojim pad estrogena dovodi do gubitka kosti ostaje nepoznat, mada postoje pretpostavke da kost postaje osjetljivija na uticaj paratireoidnog hormona i time sklonija koštanoj resorpciji. Gubitak koštane mase je posljedica neravnoteže između razgradnje i izgradnje kosti u jedinici pregradnje kosti.

Estrogen je od vitalnog značaja u podržavanju procesa kalcifikacije kosti, posebno trabekularne kosti. (1)

Osteoporoza je sistemska skeletna bolest koju karakteriše smanjenje koštane mase, propadanje mikroarhitekture koštanog tkiva, što za posljedicu ima povećanje fragilnosti kosti.(2)

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) uspostavila je sljedeće četiri dijagnostičke kategorije bazirane na mineralnoj gustini kosti (3):

  • Normalno: vrijednosti mineralne gustine kosti unutar 1 SD od prosječne vrijednosti za mlade odrasle osobe.
  • Niska koštana masa (osteopenia): vrijednosti mineralne gustine kosti između -1 SD i -2,5 SD od prosječne vrijednosti za mlade odrasle osobe.
  • Osteoporoza: vrijednosti mineralne gustine kosti 2,5 SD ili više ispod prosječne vrijednosti za mlade odrasle osobe.
  • Teška osteoporoza: vrijednosti mineralne gustine kosti više od 2,5 SD ispod prosječne vrijednosti za mlade odrasle osobe uz prisustvo jedne ili više fragilnih fraktura.

Ovi dijagnostički kriterijumi postavljeni su na osnovu mjerenja mineralne gustine kosti pomoću Dual Energy X Ray Absorptiometry (DEXA) na kuku ili kičmi kod svih osoba.

Prevalenca osteoporoze raste sa starenjem, to je bolest srednje i starije životne dobi. Žene u Evropi češće oboljevaju nego muškarci.

U Evropi, Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama osteoporoza pogađa više od 75 miliona ljudi. Uzrokom je više od 2,3 miliona fraktura godišnje u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. (5)

Mnogi nasljedni i stečeni faktori povećavaju rizik od nastanka osteoporoze.

Žene predstavljaju osamdeset posto oboljelih od osteoporoze. Osteoporoza pogađa gotovo polovicu svih žena starijih od 50 i 90% žena starijih od 75 godina. Ispitivanjem je otkriveno da je povećani rizik od prijeloma kuka kod starijih žena povezan s manjom tjelesnom težinom, obujmom bokova, mišićnom masom i drugim tjelesnim mjerama. Rana postmenopauza ili ona do koje dolazi uslijed kirurškog odstranjenja jajnika predstavlja povećani rizik. Gubitak koštanog tkiva zabilježen je i kod mlađih žena koje nemaju mjesečnicu tri mjeseca ili duže, žena s anoreksijom i nekih sportašica. Dodatno su ugrožene i žene koje nisu rađale. Paradoksalno je da trudnoća i dojenje ne povećavaju rizik iako se kalcij pojačano troši. (4, 5, 15, 16, 17, 18, 20)

Među brojnim faktorima koji mogu imati ulogu u nastanku osteoporoze posebno se izdvajaju starija životna dob, menopauza i različiti faktori stila života kao što su: pušenje, alkohol, smanjena fizička aktivnost,niska tjelesna masa(gojaznost) nizak stepen izlaganja sunčevoj svjetlosti i nedovoljan unos kalcijuma.

Žene imaju dvostruko veći rizik za nastanak fraktura kuka nego muškarci, iako među crncima i nekim azijskim populacijama je incidenca jednaka među spolovima. Kod ženskog spola posebno se ističu frakture kralježaka, gdje je odnos žene: muškarci = 8:1. (19)

Populacija žena u ranoj postmenopauzi ima poseban rizik za frakture kralježaka, koje su inače rijetkost kod srednjovječnih muškaraca.

Postmenopauzalna osteoporoza (TIP I) nastaje kod žena 8-10 godina nakon menopauze, u nekim slučajevima i ranije. Frakture se javljaju u području spužvastih kostiju, obično na distalnoj podlaktici i kralješcima. Sve bolesnice sa tim tipom osteoporoze imaju nizak nivo estrogena u krvi (4,5,9).

Nakon menopauze povećava se urinarna ekskrecija kalcija i postoji manjak inhibicije paratireoidnog hormona na koštanu resorpciju, što vodi povećanom koštanom gubitku.

Čini se da je ovo direktno povezano sa smanjenjem nivoa estrogena. Upotreba estrogena može sačuvati mineralni sadržaj kosti (5)

Ciljevi rada

  • Utvrditi zastupljenost faktora rizika za nastanak osteoporoze kod žena u postmenopauzalnom periodu
  • Ispitati dužinu menopauze, reproduktivnog perioda, pušačkog staža i gojaznosti
  • Ispitati stepen fizičke aktivnosti i prehrambene navike
  • Prikazati komparaciju pozitivne anamneze za faktore rizika kod osteoporoze sa nalazima denzitometrije

Materijal i metode rada

Metode istraživanja

Istraživanje je deskriptivna, presječna studija. Na početku istraživanja sve ispitanice su detaljno upoznate sa planom i procedurom istraživanja nakon čega su dale pismenu saglasnost o dobrovoljnom učešću u studiji (Prilog 1.-Informirani pristanak).

Ispitanici (Istraživački uzorak)

U ovom istraživanju je učestvovalo 100 pacijenata Klinike za nuklearnu medicinu UKCS-a ženskog pola koje se nalaze u periodu menopauze,koje su uradile denzitometrijsko mjerenje gustine kostiju i javili se na dalji tretman u kabinet za osteoporozu Klinike za nuklearnu medicinu UKCS-a.

Kriterijumi za uključenje u studiju

  • Pacijentice u periodu menopauze
  • Pacijentice koje su imale nalaz denzitometrije
  • Dobrovoljni pristanak na istraživanje(prilog 1)

Kriterijumi za isključenje iz studije

  • Pacijentice koje nisu u menopauzi
  • Pacijentice koje nisu uradile denzitometrijsko snimanje gustine kostiju
  • Nepristanak na istraživanje

Metode rada

U našem istraživanju je korišten epidemiološki metod istraživanja pomoću anketnog upitnika pripremljenog od strane Klinike za nuklearnu medicinu UKCS-a i nalaza dvoenergetske absorpciometrije X – zracima (DEXA).

Korišteni upitnik se sastojao od dva dijela, prvog koji se odnosi na lične podatke i stil života koji popunjava ispitanica, te drugi dio koji popunjava medicinska sestra, a odnosi se na prisustvo riziko faktora za osteoporozu i simptomatologiju oboljenja. Svi relevantni anamnestički podaci vezani za dob, stil života uključujući navike konzumiranja duhana, alkohola, nivoa tjelesne aktivnosti, ranija i sadašnja oboljenja te poseban osvrt na postmenopauzalni status i uzimanje lijekova su uneseni u upitnik . (Prilog 2.)

Osim anketnog upitinika korišteni su i rezultati denzitometrijskog testa koji su poslužili kao komparacija podacima dobivenim u anketnom upitniku.

Nalaz DEXA koji se odnosio na vrijednost mineralne gustine kostiju (BMD, Bone mass densitometry-gustina koštane mase) je rađen na Institutu za Radiologiju.

Statistička analiza

Svi rezultati su analizirani u statističkom programu SPSS, verzija 16. Dobiveni rezultati su analizirani t-testom za poređenje među ispitanim grupama, neparametrijskim testovima (Mann-Whitney test) ukoliko se utvrdi nepravilna distribucija varijabli. Stepen korelacije je ispitan koristeći koeficijent korelacije po Pearsonu ili Spearmanu. U konačnici su primjenjeni odgovarajući modeli regresionih analiza za utvrđivanje neovisne povezanosti varijabli. Vrijednost p<0,05 je se smatrana statistički signifikantnom.

Rezultati

U studiju je bilo uključeno ukupno 100 žena u postmenopauzi. Prosječna dob ispitanica uključenih u studiju je iznosila 58,6±8,7 g.

Nakon selekcije pacijenata u grupe u odnosu na postojanje osteoporoze, što je procjenjeno izmjerenim vrijednostima mineralne gustine kosti i vrijednosti T-skora, utvrdili smo da je 61,0% žena u postmenopauzi imalo osteoporozu, dok je 39% žena uključenih u studiju imalo očuvanu koštanu masu (Grafikon 1).

51

Grafikon 1. Distibucija žena u postmenopauzi u odnosu na postojanje osteoporoze

Prosječne vrijednosti T-skora u nivou lumbalnog dijela kičme i u nivou kuka su prikazane u Tabeli 1. i bile su u rasponu osteopenije. Pozitivna porodična anamneza na prisustvo lomova i osteoporoze je utvrđena kod 20% ispitanica.

Prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase (BMI) je bila u rasponu prekomjerne tjelesne težine i iznosila je 27,1±4,5 kg/m2. Analizirajući stepen uhranjenosti prema dobivenim vrijednostima indeksa tjelesne mase uočili smo da su 64 ispitanice (64,0%) imale vrijednosti BMI iznad 25,0 kg/m2. U odnosu na ispitanice uključene u studiju, 37% je imalo prekomjernu tjelesnu težinu, dok je 27% bilo pretilo. Kod 36% ispitanica utvrđen je normalan stepen uhranjenosti (Grafikon 2). Nije utvrđena statistički značajna razlika u zastupljenosti pretilosti u odnosu na normalnu uhranjenost kod ispitanica u postmenopauzi (p>0,05).

11

Grafikon 2. Distribucija ispitanica u postmenopauzi u odnosu na vrijednosti indeksa tjelesne mase.

Analizirajući navike konzumiranja duhana utvrđeno je da čak 53,5% ispitanica svakodnevno konzumira duhan, dok je 40,4% izjavilo da nikada nisu konzumirale duhan (Grafikon 3). Kod ispitanica koje puše prosječan broj cigareta je iznosio 17,9±7,5.

21

Grafikon 3. Distribucija ispitanica u postmenopauzi u odnosu na navike konzumiranja duhana

Ispitujući dijetetske navike kod ispitanica uključenih u studiju utvrdili smo da 81,0% nema poseban režim ishrane, 13,0% ispitanica je bilo na nemasnoj dijeti, a 5,0% na dijabetičnoj dijeti (Tabela 2). Ispitujući navike konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda utvrdili smo da čak 44,4% ispitaica u postmenopauzi konzumira prosječno manje od ½ šolje mlijeka dnevno (Grafikon 4).

31

Grafikon 4. Distribucija ispitanica u postmenopauzi u odnosu na dnevne navike konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda

Ispitujući pokretljivost kod ispitanica uključenih u studiju, 96,0% je izjavilo samostalnu pokretljivost, dok je samo 2,0% odnosno 1,0% izjavilo da se kreće uz pomoću štapa ili uz pomoć druge osobe.

Ispitujući nivo fizičke aktivnosti kod ispitanica uključenih u studiju 81,8% je izjavilo da šeta, dok je samo 3,0% izjavilo da se bavi umjerenom tjelovježbom (Grafikon 5). Kod ispitanica koje su izjavile da šetaju, prosječno vrijeme šetnje je iznosilo 108,6±46,5 minuta sedmično.

41

Grafikon 5. Distribucija ispitanica u postmenopauzi u odnosu na nivo fizičke aktivnosti

Analizirajući faktore vezane za reproduktivnu dob utvrđeno je da je prosječna dužina reproduktivnog perioda iznosila 32,8±5,9 godina i prosječna dužina postmenopauze 12,0±8,8 godina (Tabela 4). Prosječan broj trudnoća je iznosio 3,2±2,3, prosječan broj pobačaja 1,55±1,9 i prosječan broj djece 1,8±1,2.

Mineralna gustina kosti kod ispitanica u postmenopauzi sa osteoporozom i sa očuvanom koštanom masom

Ispitanice u postmenopauzi su dalje bile podijeljene na osnovu izmjerenih vrijednosti mineralne gustine kosti i preračunatog T-skora. Prosječne vrijednosti T-skora u nivou kuka su iznosile -0,21±0,86 u kontrolnoj grupi i -1,9±0,84 u grupi sa osteoporozom, što je bila statistički značajna razlika (p<0,001)(Tabela ). Također, prosječne vrijednosti T-skora u nivou lumbalnog dijela kičme su bile značajno niže u grupi sa osteoporozom (-2,97±0,7) u odnosu na kontrolnu grupu ispitanica (-0,75±1,2)(p<0,001)(Tabela ).

Analizirajući dob kod ispitanica u odnosu na prisustvo osteoporoze utvrđeno je da se prosječna dob kod pacijentica sa osteoporozom nije statistički značajno razlikovala u odnosu na prosječnu dob ispitanica sa očuvanom koštanom masom (Grafikon 6).

61Grafikon 6. Prosječna dob ispitanica sa i bez osteoporoze

Stepen uhranjenosti kod ispitanica u postmenopauzi sa osteoporozom i sa očuvanom koštanom masom

Ispitujući stepen tjelesne uhranjenosti među grupama utvrđeno je da su pacijentice sa osteoporozom imale značajno niže vrijednosti indeksa tjelesne mase (25,65±4,1) u odnosu na pacijentice sa očuvanom koštanom masom (29,24±4,4)(p<0,001)(Grafikon 7). Također, prosječne vrijednosti BMI su u obje ispitivane grupe bile u rasponu prekomjerne tjelesne težine.

71

Grafikon 7. Prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase kod ispitanica sa i bez osteoporoze

Distribucija pacijentica u kontrolnoj i u grupi sa osteoporozom u odnosu na stepen uhranjenosti je prikazana na Grafikonu 8. Utvrđena je statistički značajno veća zastupljenost pretilih ispitanica u kontrolnoj grupi u odnosu na grupu pacijentica sa osteoporozom i statistčki značajno veća zastupljenost normalno uhranjenih pacijentica sa osteoporozom u odnosu na kontrolnu grupu ispitanica (X2=11,9; p=0,003)(Grafikon 8).

81

Grafikon 8. Distribucija ispitanica sa i bez osteoporoze prema stepenu uhranjenosti

Konzumiranje duhana kod ispitanica u postmenopauzi sa osteoporozom i sa očuvanom koštanom masom

Distribucija pacijentica u kontrolnoj i u grupi sa osteoporozom u odnosu na navike konzumiranja duhana prikazana je na Grafikonu 9. Utvrđeno je da je statistički značajno veći broj pacijentica sa osteoporozom koje konzumiraju duhan svakodnevno. U grupi sa osteoporozom 63,9% ispitanica je izjavilo da puše, što je statistički značajno veća prevalenca u odnosu na kontrolnu grupu ispitanica u kojoj je samo 36,8% ispitanica izjavilo da svakodnevno puši (X2=7,9; p=0,02)(Grafikon 9 ).

91

Grafikon 9. Distribucija ispitanica sa i bez osteoporoze prema navici konzumiranja duhana

Prehrambene navike kod ispitanica u postmenopauzi sa osteoporozom i sa očuvanom koštanom masom

Ispitujući režim ishrane kod postmenopauzalnih ispitanica utvrđeno je da najveći broj ispitanica nema poseban režim ishrane, u kontrolnoj grupi 68,4% i 90,2% u osteoporoza grupi (Tabela 6). Također, ispitujući navike konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda nije utvrđena statistički značajna razlika u konzumaciji mliječnih proizvoda među grupama. Međutim u obje grupe ispitanica prosječan dnevni unos mlijeka je bio nizak; u grupi sa osteoporozom 47,5% ispitanica konzumira manje od ½ šoljice mlijeka dnevno, dok je taj procenat u kontrolnoj grupi iznosio 39,5% (Grafikon 10).

101

Grafikon 10. Distribucija ispitanica sa i bez osteoporoze prema navici konzumiranja mlijeka

Nivo tjelesne aktivnosti kod ispitanica u postmenopauzi sa osteoporozom i sa očuvanom koštanom masom

Samostalna pokretljivost je utvrđena kod 94,7% ispitanica u kontrolnoj i kod 98,4% ispitanica u osteporoza grupi (Tabela 7).

U istraživanju nije utvrđena statistički značajna razlika u nivou tjelesne aktivnosti između kontrolne i osteporoza grupe (p=NS)(Grafikon 11). U osteoporoza grupi 78,7% ispitanica je izjavilo da jedina tjelesna aktivnost koju obavlja je šetnja, dok je taj procenat u kontrolnoj grupi iznosio 86,8%, ali razlika nije bila značajna (p=NS, Grafikon 11). Umjerena tjelovježba je registrirana u izrazito malom procentu, od svih 100 ispitanica u postmenopauzi, samo 3 je raportiralo umjerenu tjelovježbu. Navedene 3 ispitanice su imale osteporozu, te je procenat ispitanica koje se bave umjerenom tjelovježbom u osteoporoza grupi iznosio 4,9% (Grafikon 11).

111

Grafikon 11. Distribucija ispitanica sa i bez osteoporoze prema nivou tjelesne aktivnosti

Ispitujući prosječno trajanje šetnje utvrđeno je da je prosječna dužina šetnje tokom sedmice u kontrolnoj grupi ispitanica (121,2±37,1 min/sedmično) bila statistički značajno duža u odnosu na prosječno trajanje šetnje u grupi sa osteoporozom (101,1±50,0 min/sedmično) (p<0,05)(Grafikon 12).

121

Grafikon 12. Prosječno trajanje šetnje kod ispitanica sa i bez osteoporoze

Pozitivna porodična anamneza kod ispitanica u postmenopauzi sa osteoporozom i sa očuvanom koštanom masom

U studiji nije utvrđena statistički značajna razlika u zastupljenosti pozitivne porodične anamneze u grupi ispitanica sa osteoporozom (78,7%) u odnosu na kontrolnu grupu ispitanica (82,1%)(p=NS; Grafikon 12).

131

Grafikon 12. Pozitivna porodična anamneza kod ispitanica u odnosu na prisustvo osteoporoze

Karakteristike reproduktivne dobi kod ispitanica u postmenopauzi sa osteoporozom i sa očuvanom koštanom masom

Ispitujući prosječno trajanje postmenopauzalnog perioda kod ispitanica utvrđena je statistički značajna razlika u prosječnom trajanju postmenopuze među ispitivanim grupama. U osteoporoza grupi prosječna dužina trajanja postmenopauzalnog perioda je iznosila 13,7±9,8 godina, dok je u kontrolnoj grupi prosječna dužina trajanja postmenopauzalnog perioda bila statistički značajno niža i iznosila je 9,4 ±7,5 godina (p=0,018; Grafikon 13).

141

Grafikon 13. Dužina trajanja postmenopauzalnog perioda kod ispitanica sa osteoporozom i sa očuvanom koštanom masom

Međutim, ispitujući dužinu trajanja reproduktivnog perioda među grupama, nije utvrđena statistički značajna razlika u prosječnoj dužini trajanja reproduktivnog perioda gdje je u osteoporoza grupi prosječno trajao 32,05±6,4 godina, dok je u kontrolnoj grupi prosječno trajao 34,03±4,5 godina (p=NS)(Grafikon 14).

151

Grafikon 14. Dužina trajanja reproduktivnog perioda kod ispitanica sa osteoporozom i sa očuvanom koštanom masom

Diskusija

Od ukupnog broja ispitanica (100), njih 61 (61%) je imalo osteoporozu, dok je 39 (39%) imalo urednu koštanu gustinu. Osteoporoza je prema podacima studije “Osteoporosis in the European Union: Medical Management, Epidemiology and Economic Burden” od strane Hernlunda i saradnika u zemljama Europske Unije zastupljena kod 20% žena postmenopauzalne dobi (oko 25 miliona). Ova razlika u inicidenci osteoporoze može se pripisati različitim preventivnim pristupima. (23)

Ispitujući stepen tjelesne uhranjenosti među grupama utvrđeno je da su pacijentice sa osteoporozom imale normalne, prekomjerne do pretile vrijednosti indeksa tjelesne mase u odnosu na pacijentice sa očuvanom koštanom masom. Prema rezultatima studije “Is Obesity Protective for Osteoporosis? Evaluation of Bone Mineral Density in Individuals with high Body Mass Index” italijanskih naučnika sa Sveučilišta u Rimu, postmenopauzalne pretile žene imale su smanjenu koštanu gustinu za razliku od žena sa normalnim indeksom tjelesne mase. (24)

Analizirajući uticaj konzumiranja duhana na razvoj osteoporoze utvrđen je statistički značajno veći broj pacijentica sa osteoporozom koje konzumiraju duhan svakodnevno 63,9% u odnosu na pacijentice koje nisu pušači (36,1%). Ovi rezultati koreliraju sa rezultatima studije “The Smoking Patterns of Women in their Forties: Their Relationship to later Osteoporosis” od strane Brook i saradnika. (25)

Ispitujući režim ishrane kod postmenopauzalnih ispitanica utvrđeno je da najveći broj ispitanica nema poseban režim ishrane, u kontrolnoj grupi 68,4% i 90,2% u osteoporoza grupi. Također, ispitujući navike konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda nije utvrđena statistički značajna razlika u konzumaciji mliječnih proizvoda među grupama. Međutim u obje grupe ispitanica prosječan dnevni unos mlijeka je bio nizak; u grupi sa osteoporozom 47,5% ispitanica konzumira manje od ½ šoljice mlijeka dnevno, dok je taj procenat u kontrolnoj grupi iznosio 39,5%. “The Epidemiology and Management of Postmenopausal Osteoporosis: a Viewpoint from Brazil” studija provedena u martu 2015. godine ukazuje da postmenopauzalne žene u Brazilu također imaju nizak dnevni unos kalcijuma (manje od 400 mg dnevno) što pogoduje razvoju osteoporoze. (26)

Ispitujući prosječno trajanje šetnje utvrđeno je da je prosječna dužina šetnje tokom sedmice bila veća kod pacijentica u kontrolnoj grupi u odnosu na osteoporoza grupu. Rezultati u potpunosti koreliraju sa rezultatima studije “Impact of Dietary Habits and Physical Activity on Bone Health among 40 to 60 Year Old Females at Risk of Osteoporosis in India” u kojoj je dokazano da se incidenca osteoporoze drastično smanjuje zdravom ishranom i adekvatnom fizičkom aktivnošću. (27)

Ispitujući pozitivnu porodičnu anamnezu kod ispitanica u postmenopauzi nije utvrđena značajna razlika između pacijentica u osteoporoza i kontrolna grupa, dok studija japanskih naučnika sa Univerziteta u Tokiju “Recent Genetic Discoveries in Osteoporosis, Sarcopenia and Obesity” ističe da genetska predispozcija za razvoj osteoporoze dolazi do izražaja samo uz prisustvo faktora rizika. (28)

Ispitujući prosječno trajanje postmenopauzalnog perioda došlo se do zaključka da je osteoporoza grupa imala značajno duži period u odnosu na kontrolnu grupu, dok nije uočena značajna razlika između ove dvije grupe prilikom ispitivanja prosječne dužine trajanja reproduktivnog perioda. Rezultati najnovije svjetske studije provedene u Univerzitetskoj bolnici Ankara “Effect of Reproductive History, Lactation, First Pregnancy Age and Dietary Habits on Bone Mineral Density in Natural Postmenopausal Women” nisu u korelaciji sa našim, jer prema novim saznanjima duže trajanje fertiliteta prevenira pojavu osteoporoze, dok trajanje postmenopauzalnog perioda nema značajniji uticaj na razvoj osteoporoze. (29)

Zaključci

  1. Rani nastup menopauze, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, smanjen unos kalcijuma značajno utiču na nastanak osteoporoze, dok indeks tjelesne mase niže vrijednosti ili u rangu nižem od fizioloških vrijednosti nema statistički signifikantan uticaj na razvoj osteoporoze u našem istraživanju.
  2. Pacijentice sa osteoporozom su imale normalne, prekomjerne do pretile vrijednosti indeksa tjelesne mase, većinom su dugogodišnji aktivni pušači, nedovoljno se bave tjelesnom aktivnosti, dnevni unos kalcijuma im je nedovoljan da bi se spriječio nastanak osteoporoze.
  3. Pozitivna porodična anamneza kod ispitanica u postmenopauzi nije utvrđena, jer ispitanice nisu bile upoznate sa porodičnom anamnezom (ranije nisu rađena savremena ispitivanja za otkrivanje osteoporoze).
  4. Signifikantno najznačajniji promjenjivi riziko faktor za nastanak osteoporoze jeste pušenje, potom nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnosti i nepravilan režim ishrane.
  5. Dužina trajanja postmenopauzalnog perioda ne utiče na nastanak osteoporoze, dok dužina trajanja fertiliteta ima značajan uticaj na sprečavanje nastanka osteoporoze.
  6. Kako bi se prevenirao nastanak osteoporoze potrebno je izraditi nove strategije za promotivno preventivne aktivnosti koje se odnose na sprečavanje rizika za nastanak osteoporoze (uspostaviti dobru komunikaciju između pacijenta i terapeuta čime se znatno može uticati na korekciju promjenjivih riziko faktora za nastanak osteoporoze).

Literatura

  1. Vrhovac B., Francetić J, Jakšić B., Labar B., Vucelić B., Interna medicina, medicinska biblioteka, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
  2. Kapetanović A, Kučukalić-Selimović E, Basarić M, Bašić M. Osteoporoza aktivno protiv bolesti, Des; Sarajevo 2009, 9-11.
  3. World Health Organisation. Prevention and Management of Osteoporosis. WHO Technical Report Series 921; 2003.
  4. Kučukalić-Selimović E. Osteoporoza. Dijagnostika, prevencija i liječenje. Institut za naučnoistraživački rad i razvoj KCUS; Sarajevo 2008,; 24.
  5. Marcus R, Feldman D, Nelson D, Rosen C. Osteoporosis, 3rd edition, Elsevier, inc., 2008 61-62.
  6. Marcus R, Feldman D, Nelson D, Rosen C. Osteoporosis, 3rd edition, Elsevier, inc., 2008 27-28.
  7. Reid IR. Relationships between Fat and Bone. Osteoporos Int, 2008,; 19(5): 595-606.
  8. Genaro PS, Pereira GA, Pinheiro MM, Szejnfeld VL, Martini LA. Influence of Body Composition on Bone Mass in Postmenopausal Osteoporotic Women. Arch Gerontol Geriatr, 2010,; 51(3): 295-8.
  9. Kapetanović A., Avdić D., Marković K., Teskeredžić A., Basarić M., Lokmić E. Faktori rizika za osteoporozu kod žena u postmenopauzi. .Treći kongres fizijatara i Prva ISPO BiH sa Međunarodnim učešćem, Tuzla, Oktobar 2010: 105:45
  10. National Institutes of Health, Osteoporosis and Related Bone Diseases National Resource Center. Smoking and Bone Health. Bethesda: National Institutes of Health; 2012.
  11. National Institutes of Health, Osteoporosis and Related Bone Diseases National Resource Center. What People Recovering from Alcoholism Need to Know About Osteoporosis. Bethesda: National Institutes of Health; 2012.
  12. National Institutes of Health, Osteoporosis and Related Bone Diseases National Resource Center. Exercise for Your Bone Health. Bethesda: National Institutes of Health; 2012.
  13. National Osteoporosis Foundation. Medicines that May Cause Bone Loss. Washington DC: National Osteoporosis Foundation; 2014.
  14. Boot AM, de Ridder MA, van der Sluis IM, van Slobbe I, Krenning EP, de Muinck Keizer-Schrama SM. Peak Bone Mineral Density, lean Body Mass and Fractures. Bone, 2010,; 46(2): 336-341.
  15. Zhao LJ, Liu YJ, Liu PY, Hamilton J, Recker RR, Deng HW. Relationship of Obesity with Osteoporosis. J Clin Endocrinol Metab, 2007,; 92(5): 1640-6.
  16. Zhao LJ, Jiang H., Papasian CJ, Maulik D, Drees B, Hamilton J, Deng HW. Correlation of Obesity and Osteoporosis: Effect of Fat Mass on the Determination of Osteoporosis. J Bone Miner Res, 2008,; 23(1): 17–29.
  17. Kawai M, Devlin MJ, Rosen CJ. Fat Targets for Skeletal Health. Nat Rev Rheumatol, 2009,; 5(7): 365-72.
  18. Di Monaco M, Vallero F, Di Monaco R, Tappero R, Cavanna A. Skeletal Muscle Mass, Fat Mass, and Hip Bone Mineral Density in Elderly Women with Hip Fracture. J Bone Miner Metab, 2007,; 25(4): 237-242.
  19. Barbeau P, Johnson MH, Howe CA, Allison J, Davis CL, Gutin B, Lemmon CR. Ten Months of Exercise Improves General and Visceral Adiposity, Bone, and Fitness in Black Girls. Obesity (Silver Spring), 2007,; 15(8): 2077-2085.
  20. Sayers A, Tobias JH. Fat Mass Exerts a greater Effect on Cortical Bone Mass in Girls than Boys. J Clin Endocrinol Metab, 2010,; 95(2): 699-706.
  21. Petzel M. Action of Leptin on Bone and its Relationship to Menopause. Biomed Pap Med Fac Univ Palacky Olomouc Czech Repub, 2007,; 151(2):195–199.
  22. Vrhovac B., Francetić J, Jakšić B., Labar B., Vucelić B., Interna medicina, medicinska biblioteka, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
  23. Hernlund E, Svedbom A, Ivergård M, Compston J, Cooper C, Stenmark J, McCloskey EV,  Jönsson B, Kanis JA. Osteoporosis in the European Union: Medical Management, Epidemiology and Economic Burden. Arch Osteoporos 2013,: 8:136.
  24. Greco EA, Fornari R, Rossi F, Santiemma V, Prossomariti G, Annoscia C, Aversa A, Brama M, Marini M, Donini LM, Spera G, Lenzi A, Lubrano C, Migliaccio S. Is Obesity Protective for Osteoporosis? Evaluation of Bone Mineral Density in Individuals with high Body Mass Index. The International Journal of Clinical Practice, 2010,: 64(6): 817-820.
  25. Brook JS, Balka EB, Zhang C. The Smoking Patterns of Women in their Forties: Their Relationship to later Osteoporosis. Psychological Reports, 2012;; 110(2): 351-362.
  26. Baccaro LF, Marques Conde D, Costa-Paiva L, Pinto-Neto AM. The Epidemiology and Management of Postmenopausal Osteoporosis: a Viewpoint from Brazil. Clinical Interventions in Aging, 2015,: 10: 583–591.
  27. Munshi R, Kochhar A, Garg V. Impact of Dietary Habits and Physical Activity on Bone Health among 40 to 60 Year Old Females at Risk of Osteoporosis in India. Ecology of Food and Nutrition, 2015,; 17: 1-23.
  28. Urano T, Inoue S. Recent Genetic Discoveries in Osteoporosis, Sarcopenia and Obesity. Endocrine Journal, 2015,; 1: 1-10.
  29. Cavkaytar S, Seval MM, Atak Z, Findik RB, Ture S, Kokanali D. Effect of Reproductive History, Lactation, First Pregnancy Age and Dietary Habits on Bone Mineral Density in Natural Postmenopausal Women. Aging Clinical and Experimental Research, 2015,; 27(142): 1-2.