Spolna distribucija strukturnih aberacija kod osoba profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju

Sažetak

Uvod: Živi organizmi su na Zemlji od svog nastanka do danas izloženi utjecaju zračenja u obliku zračenja visoke energije, ultravioletne svjetlosti, vidljivog dijela svjetlosti i infracrvenih zraka. Prema karakteru, svi genotoksični agensi se mogu podijeliti na fizičke, hemijske i biološke. Jonizirajuća zračenja obuhvataju: elektromagnetne talase vrlo kratke talasne dužine (X-zraci i gama zraci) i energijom bogate čestice (alfa čestice, beta čestice, protoni, neutroni i deuteroni). Hromosomske aberacije mogu nastati u bilo kojem periodu razvoja i života čovjeka, pa razlikujemo konstitucijske i stečene aberacije. Konstitucijske su prisutne već u zigotu (naslijeđene od roditelja) ili pak nastaju tokom intrauterinog razvoja, što znači da se dijete rodi sa tom aberacijom . Stečene su nastale poslije, tokom života i uglavnom su prisutne samo u ćelijama određenih tkiva (najčešće u ćelijama tumora), a ponekad su privremene odnosno prolazne (aberacije inducirane nekim mutagenima, npr.rendgenskim zračenjem).

Cilj rada: je usporediti spolne distribucije strukturnih aberacija po spolu u dobi od 25-45 godina, utvrditi koje su najčešće strukturne hromosomske aberacije inducirane pri izlaganju jonizirajućem zračenju, te procijenit eventualne razlike u strukturnim aberacijama prema spolnoj distribuciji kod osoba profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju.

Metode istraživanja: Citogenetička istraživanja su vršena kod osoba koje su bile profesionalno izložene jonizirajućem zračenju, a koje su podložne redovnoj kontroli koja se vrši u laboratoriju Centra za humanu genetiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te Laboratoriji za citogenetiku i genotoksikologiju Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Uzorak je obuhvatao 50 ispitanika iz grupe zdravstvenih radnika od toga 22 žene i 28 muškaraca, koji su ratni i postratni period provele na području Sarajeva, te bile izložene ratnim dejstvima.

Rezultati istraživanja: Analizom limfocita periferne krvi u uzorku od 50 ispitanika koji su bili profesionalno izloženi jonizirajućem zračenju utvrđeno su kod svih ispitanika hromosomske aberacije. Kod 50 ispitanika detektovano je je ukupno 129 hromosomskih aberacija. Najučestalije su hromatični lomovi sa frekvencijom sa učestalošću 33,89% i minute 33,34%. U skupini žena, najzastupljenije hromosomske aberacije su minute sa učestalošću 32,82%, zatim hromatični lomovi 26,56%, dok kod muškaraca najzastupljenije hromosomske aberacije su hromatični lomovi 43,07%, te minute sa 33,85%. Nije zabilježena statistički značajna (P0.05) razlika u proporcijama učestalosti aberacija između skupina žena i muškaraca.

Zaključci: Rezultati analiza (broj hromosomskih aberacija indiktatora povećanog izlaganja jonizirajućem zračenju, distribucija po spolovima, itd.) ukazuju na to da se danas radi sa modernijim aparatima koji daju kvalitetniju sliku uz minimalno zračenje, te da je vjerovatno pobuđena i svijest radnika koji rade sa jonizirajućim zračenjem i koji u svom radu koriste raspoložive mogućnosti zaštite na radu.

Ključne riječi: jonizirajuća zračenja, istraživanja, hromozomske aberacije, zdravstveni radnici

Nastavi čitati Spolna distribucija strukturnih aberacija kod osoba profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju