Oznaka: moždani udar

Mastikoterapija i bioetičke perspektive u liječenju pacijenata nakon moždanog udara

Sažetak

UVOD: Moždani udar predstavlja jedno od najčešćih oboljenja moždanih struktura, čime rezultira smanjena mogućnost kretanja, smetnje u koordinaciji pokreta i hoda. Moždani udar je treći uzrok smrtnosti u svijetu, a prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Najčešće se pojavljuje u srednjoj i starijoj životnoj dobi te uzrokuje značajna privremena i trajna onesposobljenja oboljele osobe. Usprkos napretku u zbrinjavanju bolesnika s moždanim udarom, bolesnici nakon preboljelog moždanog udara vrlo često imaju teška oštećenja i funkcionalna ograničenja kretanja i percepcije.

Postoje razni oblici liječenja: farmakoterapija, kirurško liječenje, edukativni programi koji su primarno usmjereni prema bolesniku i njegovoj obitelji te funkcionalno liječenje. Od svih oblika funkcionalnog liječenja koje obuhvaća različite modalitete fizikalnih postupaka značajno mjesto pripada i prirodnim ljekovitim činiteljima.

Neframakološko liječenje je sastavni dio kompleksnog liječenja bolesnika nakon moždanog udara gdje nefarmakološki postupci uključuju veliki broj modaliteta među kojima prirodni ljekoviti činitelji imaju značajnu ulogu. Naftalan je zemno mineralno ulje dobiveno destilacijom naftenske nafte, iz koje se izdvajaju sterani, spojevi slični steroidnim hormonima i provitaminu D, pročišćeni i sigurni za primjenu.

Naftalanoterapija je metoda primjene specifičnog malo poznatog prirodnog faktora u medicini. U svijetu su poznata dva nalazišta naftenske nafte od kojih je jedno u Ivanić Gradu, a drugo je gradić Naftalan u Azerbejdžanu. U radu su opisani načini djelovanja te vrste aplikacija naftalanoterapije, sa posebnim osvrtom na liječenje bolesnika nakon moždanog udara. U ovom istraživanju se koristila „mastika“, kruti pripravak naftalana. Mastikoterapija postiže specifične efekte u rehabilitaciji bolesnika nakon moždanog udara.

CILJ RADA: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj mastikoterapije na funkcionalni status i smanjenje boli kod pacijenata nakon moždanog udara, kroz dva tjedna provođenja terapije.

METODE: Za provjeru uspješnosti mastikoterapije kod ispitanika koristila se vizualno analogna skala za bol i indeks za funkcionalno mjerenje neovisnosti. Rezultati su evaluirani FIM indeksom i VAS skalom.

REZULTATI I ZAKLJUČCI: Većini ispitanika liječenje naftalanom smanjilo je bolove u zglobovima te je poboljšana pokretljivost zahvaćenih zglobova. Uzorak ispitanika je bio relativno mali, tako da ne možemo govoriti o znanstvenoj relevantnosti dobivenih rezultata. Međutim, mišljenja smo kako se navedena mastikoterapija u korelaciji s drugim pristupima pacijentu, o kojima govore i medicinska etika i različiti etički kodeksi, te u okviru govora o palijativnoj skrbi i pristupu bolesniku, može u budućnosti donositi značajne doprinose u oporavku, ne samo osoba koje su imale moždani udar, nego i kod osoba s drugim vrstama oštećenja i oboljenja, a kod kojih se koristi neka od terapija koje provodi lječilište Naftalan.

KLJUČNE RIJEČI: moždani udar, naftalanoterapija, mastikoterapija, bol, etika, bioetika, perspektive Nastavi čitati Mastikoterapija i bioetičke perspektive u liječenju pacijenata nakon moždanog udara

Prevencija CVI-a pravilnom prehranom

Sažetak

POZADINA: Moždani udarom (cerebrovaskularnim inzultom CVI, insultus cerebrovascularis, apoplexia cerebri, stroke, cerebrovascular accident, brain attack) podrazumijeva se sva ona oštećenja moždanih funkcija i moždanog tkiva koja su uvjetovana promjenama na krvnim žilama mozga. Jedan je od vodećih uzroka mortaliteta u svijetu i u Hrvatskoj, a predstavlja značajan javnozdravstveni i socioekonomski problem zbog visokih troškova liječenja, fizikalne rehabilitacije i invaliditeta bolesnika koji su nakon preboljenog moždanog udara često trajno radno onesposobljeni ili potpuno ovisni o tuđoj pomoći.1 Istraživanja su dokazala korelaciju nastanka cerebrovaskularnih bolesti, tjelesne neaktivnosti i nezdrave prehrane. Poznata je činjenica da zdrava i uravnotežena prehrana može biti glavi adut u borbi protiv raznih bolesti pa tako i bolesti cerebrovaskularnog sustava. Konzumiranje hrane bogate antioksidansima poput voća i povrća može znatno utjecati na morbiditeti i mortalitet. Kako bi se smanjio rizik nastanka ili ponovnog moždanog udara treba prijeći na zdrav način prehrane u kojoj prevladavaju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Ove preporuke uklapaju se u model mediteranske prehrane. Unosom 5 ili više porcija voća i povrća smanjuje se rizik za pojavu CVI-a za 30%. Osim farmakoloških metoda, važno je istaknuti da je zdrav način života najbolja prevencija, a podrazumijeva redovitu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu, niski-normalni indeks tjelesne težine, apstinencija od pušenja i konzumiranja alkohola.

CILJ RADA: Ovaj rad analizira etiologiju nastanka cerebrovaskularnih bolesti, faktore rizika i kao najvažnije prevenciju nastanka istih. Posebna pozornost će se posvetiti važnosti zdrave prehrane, normalnog indeksa tjelesne težine, apstencije od pušenja i konzumiranja alkohola.

KLJUČNE RIJEČI: cerebrovaskularne bolesti, moždani udar, TIA, prevencija hranom Nastavi čitati Prevencija CVI-a pravilnom prehranom

Postupci, prevencija i liječenje akutnog infarkta miokarda na klinici za kardiologiju klinike u Skopje u periodu 2012-2014.

Procedures, prevention and treatment of acute myocardial inarkt period of 2012-2014, the cardiology clinic in Skopje

Summary

INTRODUCTION: Acute myocardial infarction is an acute coronary ischemia leading to myocardial  necrosis.This disease is widespread in the world and as such is still a hot topic for processing. The benefit of its wide distribution and the fact that heart diseases are still the leading cause of death worldwide. 40% to 50% of deaths are due to heart disease. Macedonian practice shows that heart disease is present in a high percentage. Up to 60% of all deaths are attributed to this kind of disease. Survival in developed countries today is 95%.

PURPOSE: reduction of the clinical problem, the pathophysiological mechanism (decline of tissue, atherosclerosis), reduction of the symptoms (pain, dyspnea), complications (sudden death, thromboembolism, arrhythmia, heart failure progression) or new cardiovascular event, reducing the dependence of other people, increased efficiency, increased self-esteem.

MATERIALS AND METHODS: research activity is made using a statistically data JZUU Cardiology Clinic for three years and 2012. 2013. and 2014.

RESULTS: showed that the number of patients with coronary disease or acute myocardial infarction in emergency reviewed clinic- grow, and inversely proportional to age.

DISCUSSION: In 2012, there were 16,138 inspections in emergency clinic, of which 616 patients with MI.In 2013 performed 17 177 examinations of which 846 patients with me.In 2014 performed 19 423 examinations of which 1124 patients with MI. The patient with acute coronary disease or AIM (Acute Coronary Syndromes) is a medical emergency and require coordinated and efficient service from all members of the multidisciplinary team, especially on the initial assessment and treatment of these patients. In recent years there has been a real improvement of services for patients with coronary disease. Challenges remain for maximizing infrastructures and forces between them in order to deliver the best possible care to all who would benefit. The main objective is to reduce morbidity and mortality, and improvement in life expectancy, which in the course of life will have reduced exposure to risk factors related to lifestyle.

Key words: Acute coronary syndromes, stroke, coronary disease

Sažetak

UVOD: Infarkt miokarda je najteži oblik akutne ishemijske bolesti srca. U procesu nastaje potpuno začepljenje koronarne arterije što dovodi do nekroze miokarda zbog nedostatka krvi i hranljivih materija bogatih kiseonikom.

CILJ: ovog rada je utvrditi procedure za definiranje akutnog infarkta miokarda, različite faktore uzroka, sprečavanje i podizanje svijesti o faktorima rizika kod svakog pojedinca i borbi za smanjenje ili eliminaciju faktora rizika koi će biti opisani,,mozni komplikacii i najvažnije pravovremena dijagnoza i pravovremeno liječenje i sprovodzenje terapije.

MATERIJALI I METODE: Za istražovanje su korišteni statistički podaci JZUU Klinike za kardiologiju. Istraživanje je provedeno u period od tri godine i to: a 2012. 2013. i 2014. godine.

REZULTATI: pokazuju da je broj pacijenata sa koronarnom bolesti ili akutnim infarktom miokarda u stalnom porastu.

DISKUSIJA: U 2012. godini, obavljeno je 16.138 hitnih pregleda, od kojih je 616 pacijenata sa infarktom miokarda. U 2013 obavljeno 17. 177 pregleda od kojih 846 pacijenata sa infarktom miokarda, dok je u 2014 obavljeno 19. 423 pregleda od kojih 1124 pacijenata sa infarktom miokarda. Pacijent sa akutnom koronarnom bolesti ili AIM (akutnim koronarnim sindromom) je hitan slučaj i zahtijeva koordiniranu i kvalitetnu uslugu od svih članova multidisciplinarnog tima, posebno kada je u pitanju inicijalna procjena i liječenje ovih bolesnika.

ZAKLJUČAK: Cilj je smanjiti morbiditet i mortalitet, omogućiti poboljšanje životnog vijeka, te uticati na smanjenje faktorima rizika koji utiču na kvalitet života.

KLJUČNE RIJEČI: akutni koronarni sindrom, stemi, moždani udar, koronarna bolest.

Nastavi čitati Postupci, prevencija i liječenje akutnog infarkta miokarda na klinici za kardiologiju klinike u Skopje u periodu 2012-2014.

Fizikalni tretman u medicinskoj rehabilitaciji pacijenata nakon moždanog udara

Sažetak

Uvod: Kao bolest moždani udar opisuje se još od vremena Hipokrata. Moždani udar je često oboljenje sa značajnim mortalitetom (treći je uzrok smrtnosti) i teškim posljedicama na fizičkom i psihičkom planu (oko polovine preživjelih bolesnika sa moždanim udarom, a po nekim statistikama i preko toga, ima zaostale neurološke ili psihološke sekvele). Incidenca se u Evropi kreće od 2-4 promila, u nekim zemljama i do 8 promila, a smrtnost od iste se kreće oko 25%.
Cilj istraživanja:
Utvrditi funkcionalnu onesposobljenost kod pacijenata sa cerebrovaskularnim inzultom.
Utvrditi uspiješnost fizikalne terapije kod osoba sa hemiparezom.
Utvrditi strukturu pacijenata po zanimanju, spolu i funkcionalnoj onesposobljenosti.
Metode istraživanja: Uzorak istraživanja je bilo 70 pacijenata kod kojih je dijagnostički utvrđen cerebrovaskularni inzult. Istraživanje je sprovedeno retrospektivno za period od 01.01.2000. god. do 31.12.2006. god. u PZU Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju- „PRAXIS“ Sarajevo. Do istraživačkih podataka došlo se uvidom u ambulantne protokole i historije bolesti.
Rezultati istraživanja: Istraživanje pokazuje da nakon provedenog fizikalnog tretmana teško pokretan uz tuđu pomoć nije bio niko od pacijenata, teško pokretno uz pomoć pomagala je bilo 7 (10,0%) pacijenata, samostalno pokretno bez pomagala je bilo 15 (21,42%) pacijenata, dobar funkcionalni status uz minimalne sekvele je imalo 48 (68,57%) pacijenata, uredan funkcionalni status nije imao niko od pacijenta.
Zaključak: Podatci nakon provedenog istraživanja ukazuju na to da je primjena fizikalnog tretmana kod pacijenata sa oduzetošću ekstremiteta poslije cerebrovaskularnog inzulta pokazala značajnu uspiješnost. Istraživanja su pokazala da se teorija i praksa u večem dijelu poklapaju i da pravilno i pravovremeno proveden fizikalni tretman kao i drugi aspekti rehabilitacije pozitivno utiču na pacijente poslije moždanog udara.

Ključne riječi: fizikalni tretman, rehabilitacija, moždani udar

Nastavi čitati Fizikalni tretman u medicinskoj rehabilitaciji pacijenata nakon moždanog udara