Prisustvo depresije kod pacijenata sa multiplom sklerozom procijenjeno Beck-ovom skalom

Sažetak

UVOD: Multipla skleroza (MS) je hronična, autoimuna bolest, nejasne etiologije, klinički nepredvidljivog toka. Depresija je najčešći psihijatrijski poremećaj koji se susreće u bolesnika s multiplom sklerozom sa prevalencom od približno 50%. Imunomodulatorna terapija pokazuje blagotvoran učinak na tok MS, ali pojedini imunomodulatori mogu signifikantno dovesti do veće pojavnosti komorbidno prisutne depresije. Upravo zbog toga je značajno istražiti ovaj odnos, te u terapiji odabrati imunomodulatorni lijek koji će u najmanjoj mjeri dovesti do razvoja depresije.

HIPOTEZA: Depresivni poremećaji su često komorbiditetno prisutni uz MS, značajno češće kod žena i pacijenata na imunomodulatornoj terapiji.

Ciljevi rada: Evaluirati prisustvo depresivnih poremećaja kod pacijenata sa MS, ovisno o spolu i dobu oboljelih, ispitati komorbiditet depresivnog poremećaja ovisno o terapiji: Betaferon® ,Enkorten® naspram kontrolne grupe i utvrditi prisustvo suicidalnih nakana kod oboljelih od MS u odnosu na spol i vrstu terapije.

ISPITANICI I METODE: Ispitivanje je rađeno na Neurološkoj klinici KCUS-a. Ispitivanjem je obuhvaćeno 90 pacijenata sa dijagnozom MS, od toga je 30 ispitanika bilo na terapiji sa Betaferonom®, 30 pacijenata je obrađeno u sklopu kliničke studije rađene na Enkortenu® 2006. godine na KUC u Sarajevu i 30 pacijenata bez imunomodulirajuće terapije. Prilikom uzimanja podataka korišten je Beckov upitnik za ispitivanje prisustva depresije (BDI).

REZULTATI: Na osnovu našeg istraživanja, utvrdili smo da su žene značajno češće oboljevale od MS (2:1) u odnosu na muškarce, ispitanici su bili dominatno srednje životne dobi sa prosjekom starosti od 42,16 godina i SD=8,3 kod Enkortena® i 34,16 godina i SD=12,73 kod Betaferona® i 38,4 i SD= 11,8.

Na osnovu BDI skora imamo da je kod Betaferona® manji ukupni skor (10,83), međutim na osnovu BDI skale imamo da je na Betaferonu® više ispitanika patilo od nekog oblika depresivnog poremećaja, odnosno 19 (63,34%) ispitanika, za razliku od pacijenata na Enkortenu® gdje je bilo njih 13 (43,34%) i 12 (40%) u kontrolnoj grupi sa nekim oblikom depresivnog poremećaja. Treba naglasiti važnu činjenicu da je kod Betaferona® svega 3,33% ispitanika imalo tešku depresiju, za razliku od kontrolne skupine sa 10% i Enkortena® gdje je bilo 6,7% sa teškom depresijom . Kod sve tri grupe ispitanika imamo da su žene (kod Enkortena® 47,37% , kod Betaferona® 65% i u kontrolnoj skupini 37,4% više patile od depresije, nego ispitanici muškog spola.

Kod Enkortena® nije bilo ispitanika sa suicidalnim mislima za razliku od Betaferona® gdje je bilo 2 ispitanika i 4 ispitanika u kontrolnoj grupi, dok je jedan ispitanik imao ozbiljne suicidalne nakane.

ZAKLJUČCI: Naše ispitivanje je pokazalo da žene značajno češće oboljevale od multiple skleroze (2:1) u odnosu na muškarce, te da je depresija značajno prisutnija kod pacijenata sa MS koji su bili na terapiji Betaferonom®, u odnosu na pacijente koji su tretirani sa Enkortenom®. Češća je pojava depresije kod ženskog spola nezavisno od terapije. Rezultati naše studije pokazuju, da se Betaferon® mora koristiti sa oprezom zbog moguće pojave depresije i suicidalnog rizika. Suicidalni rizik je značajno češći kod pacijenata sa MS koji su na imunomodulatornoj terapiji, te je skriniranje depresije, edukacija pacijenata i članova obitelji, kao i provođenje objektivnih testova u domenu rada diplomirane medicinske sestre koja radi u Savjetovalištu za demijelinizirajuća oboljenja.

KLJUČNE RIJEČI: multipla skleroza, depresija, Beckova skala depresivnosti Nastavi čitati Prisustvo depresije kod pacijenata sa multiplom sklerozom procijenjeno Beck-ovom skalom

Procjena učestalosti komplikacija u njezi i rehabilitaciji pacijenata sa multiplom sklerozom

SAŽETAK

Multipla skleroza je hronična inflamatorna, nezarazna, autoimuna, multifokalna demijelinizirajuća bolest centralnog nervnog sistema. Jedno od glavnih obilježja jeste visok stepen varijabilnosti u konačnom ishodu između bolesnika, sa spektrom bolesti koja varira od benignog čak i asimptomatskog pa do malignih slučajeva.
Utvrditi spolnu i starosnu strukturu pacijenata. Utvrditi vrijednosti EDSS-a kod pacijenata sa multiplom sklerozom prije i nakon rehabilitacije. Utvrditi vrijednost Barthel indexa. Utvrditi učestalost i strukturu komplikacija na početku i na kraju terapije. Procijeniti koliko postojanje komplikacija utiče na rezultate rehabilitacije ASŽ
U istraživanje je uključeno 49 pacijenata koji su u periodu 2012.2013. i 6 mjeseci 2014. godine bili hospitalizirani na Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.
UKC-a Sarajevo oboljeli su od multiple skleroze.
Provedena je retrospektivna studija. Izvor podataka su historije bolesti pacijenata sa multiplom sklerozom na Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Pacijenti su analizirani u odnosu na dob, spol, prijem sa prethodnog liječenja, broj hospitalizacija, težinu kliničke slike, dužinu trajanja hospitalizacije, EDSS, ordiniranu terapiju i Barthel-index pri prijemu i otpustu.
U našem istraživanju omjer žena i muškaraca je 34:15, što odgovara podatku da multipla skleroza prevladava kod žena. Prosječna dob pacijenata iznosi 43,51 godine uz standardnu devijaciju od 12,43 godina. Većina pacijenata je primljena sa Klinike za neurologiju. Što se tiče broja hospitalizacija, manji broj je povratnika na fizikalnu terapiju. U analizi kliničke slike pacijenata došlo se do zaključka da skoro polovina pacijenata koristi pomagala prilikom kretanja. Hospitalizacija je dugotrajna i zahtijeva izdvajanje znatnih sredstava. Valoriziran je napredak u rehabilitaciji, koji je objektiviziran EDSS i Barthel-indexom, pri čemu je uočen vidan napredak u prevenciji komplikacija.
U toku izrade rada došlo se do sljedećih zaključaka: pacijenti sa multiplom sklerozom su češći bili ž. spola u odnosu na m. spol. Vrijednost EDSS-a kod pacijenata sa multiplom sklerozom su bile niže pri otpustu u odnosu na prijem. U aktinostima svakodnevnog života pacijenti su bili samostalniji nakon rehabilitacije.

Ključne riječi: multipla skleroza, fizikalna terapija, rehabilitacija Nastavi čitati Procjena učestalosti komplikacija u njezi i rehabilitaciji pacijenata sa multiplom sklerozom