Oznaka: protokoli

Analiza uzročnika bolničkih infekcija u jedinicama intenzivne njege Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu

SAŽETAK

Uvod: Bolničke, nozokomijalne infekcije predstavljaju tešku, često po život opasnu komplikaciju osnovne bolesti koja je bila razlog hospitalizacije.
Bolničke infekcije predstavljaju najčešći nus-efekat liječenja u bolnicama i prepoznate su kao veliki javno-zdravstveni problem u cijelom svijetu. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da godišnje u svijetu milioni hospitaliziranih bolesnika dobiju bar jednu bolničku infekciju u toku liječenja i da je to razlog velikog broja smrti u bolnici ali i nakon bolničkog liječenja. Posljedica su brojnih endogenih i egzogenih faktora rizika čije je praćenje neophodno u prevenciji i kontroli razvoja bolničkih infekcija. Od ukupnog broja razvijenih bolničkih infekcija 30% je moguće prevenirati primjenom protokola i preporuka za spriječavanje i suzbijanje njihove pojave.
Cilj istraživanja: Prikazati vrste izoliranih uzročnika u jedinicama intenzivne njege KCUS u periodu 01.08.2012 god. do 01.09.2013. god., utvrditi najčešće puteve njihovog prenošenja te značaj riziko-faktora za nastanak bolničkih infekcija.
Materijal i metode istraživanja: Istraživanje je retrospektivno-prospektivno, analitičko i deskriptivno sa početkom od 01.08.2012 god. do 01.09.2013. god. Istraživanjem će biti obuhvaćeni bolesnici svih dobnih skupina i oba spola hospitalizirani u jedinicama intenzivne njege Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Izvor radnog materijala će biti prijave bolničkih infekcija dostavljene Komisiji za prevenciju intrahospitalnih infekcija KCUS.
Rezultati istraživanja: Intezvna njega Klinike za pedijatriju imala je najveću incidencu 13%, potom Klinika za pastičnu hirurgiju 7%, Klinika za vaskularne bolesti 5%, Anestezija i reanimacija 2%, ostale klinike su manje ili jednako 1%. Najveći broj ispitanika sa izolovanim uzročnicima je na pedijatrijskoj int.njezi 51%, potom slijede, Klinka za anesteziju 11% i neurohiruška int.njega 10%. Ostale klinike su zastuplejne od 4-1%. Acinetobacter baumani, Seratia marscensens i Klebsiela pneumoniae dominiraju nad ostalim izolatima sa približnim udjelom od 17-15%, potom Clostridium difficilae 10%, MSSE 9%, MRSA i Enterococcus fecalis 6%, ostli uzročnici od 5-1%. Najkraća dužina hospitalizacije iznosila je 1 dan, a najduža 160 dana.
Zaključci: Intrahospitalne infekcije su prisutne i u KCUS na odjelima intezivne njege. Različita incidenca, pogotovu niska na pojedinim klinikama ukazuje na problem ne prepoznavanja IHI i ne adekvatnog prijavljivanja. Utvrdili smo da su produžena hospitalizacija i intubacija nejčešći egzogeni faktori rizika.Radi smanjenja incidence IHI neophodno je skratiti dužinu hospitalizacije i poštovanje protokola za sprečavanje horizontalnog širenja bolničkih uzročnika.

Ključne riječi: intrahospitalne infekcije, uzročnici, hospitalizacija, protokoli.

Nastavi čitati Analiza uzročnika bolničkih infekcija u jedinicama intenzivne njege Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu

Intenzivna njega u kući – prikaz slučaja

SAŽETAK

Uvod: U današnjem vremenu kada zdravstveni sektor nema osnova za dugotrajnu hospitalizaciju i brigu za pacijentima koji trebaju doživotnu njegu intenzivna njega u kući postaje novo područje kome treba posvetiti više pažnje. Intenzivna njega pred porodicu postavlja znatne izazove kako izazove za pronalaskom adekvatnih i kompetentnih osoba koje prakticiraju intenzivnu njegu, nabavku specijalne medicinske opreme i lijekova, tako i finansijska ograničenja za provedbu istih.
Cilj rada: Prikaz slučaja pacijentice S.A. sa dijagnozom: Dg. Quadriplegia (sensomotoria completa), Tracheostomia inferior facta aa II, Gastrostomia facta aa II. Pacijentica Na mehaničkoj respiratornoj podršci.
Prikaz slučaja: Aktivnosti zdravstvene intenzivne njege u kući, prevencija kućnih/nozokomijalnih infekcija, kontrola i nadzor nad vitalnim funkcijama, prevencija rizika u zdravstvenoj njezi. U radu će se prikazati holistički pristupi pacijentici, te protokoli rada u 24h njezi.
Zaključak: Intenzivnu njegu u kućnim uslovima mogu pružati isključivo dobro educirane medicinske sestre, sestre spremne za timski rad, savjesne, strpljive, odlučne, etične, te medicinske sestre koje treba da se kontinuirano educiraju.

Ključne riječi: intenzivna njega, pacijentica, mehanička ventilacija, protokoli, infekcije.

Nastavi čitati Intenzivna njega u kući – prikaz slučaja

Sigurnost pacijenta u operacionoj sali iz perspektive anestetičara

SAŽETAK

Sigurnost pacijenta u operacionoj sali,kao i cijeli njegov boravak u zdravstvenoj ustanovi, mora biti jedan od najvažnijih,a u širem smislu i najvažniji zadatak anestetičara.
Primum non nocere!Najprije ne naškoditi-stara je latinska izreka koja bi trebala uvijek biti na umu medicinskom osoblju,pa tako i anestetičaru.
Kako je to pravilo važilo u dalekoj prošlosti, tako je i u savremenoj medicini neophodno posvetiti punu pažnju pacijentu kao kompletnoj ličnosti i svesti na minimum sve moguće rizike koji bi dodatno,osim osnovne bolesti ili stanja,mogli ugroziti zdravlje, pa i život pacijenta.
Ovu tvrdnju osnažuje činjenica da je SZO/WHO 2009.g. ustanovila devet ciljeva za bezbijednost pacijenta. Rizik po pacijenta u operacionoj sali, ukoliko nisu ispoštovani protokoli,praktično predstavlja kompletno okruženje, što podrazumijeva sam operacioni trakt u smislu postojanja uslova za aseptičan rad(“čisto“ okruženje), ispravna aparatura i oprema, adekvatan i upotrebljiv materijal za rad, te najvažniji faktor-medicinsko osoblje, u našem slučaju-anestetičar.
Ukoliko imamo dobro obrazovanog, educiranog i odgovornog anestetičara u operacionoj sali, on će se potruditi da čitavo okruženje podredi sigurnosti pacijenta, a mogućnost incidenta ili pogreške u svome radu svede na najmanju moguću mjeru.
Neophodni su određeni postupci i radnje koji doprinose sigurnosti a mogu se podijeliti u tri faze: preoperativna faza, operativna faza i postoperativna faza.
Timski rad neophodan je preduslov za uspjeh operativnog tretmana,ali su odgovornosti medicinskog osoblja podijeljene i individualne-svako je odgovoran za svoj dio posla,kako moralno tako i pravno.
Postojanje protokola za sigurnost pacijenta u opreacionoj sali predstavlja sredstvo zaštite i pacijenta, ali i anestetičara. Da li ih imamo?

Ključne riječi: sigurnost pacijenta, edukacija, sigurno okruženje, protokoli, odgovornost.

Nastavi čitati Sigurnost pacijenta u operacionoj sali iz perspektive anestetičara