Oznaka: sestrinstvo

Sestrinska profesionalna autonomija unutar zdravstvenog tima

Sažetak

CILJ:Utvrditi da li postoje razlike u stavovima medicinskih sestara, ljekara, magistranata sestrinstva i pacijenata o sestrinskoj profesionalnoj autonomiji unutar zdravstvenog tima.

METODE: Deskriptivna analitička studija je provedena među medicinskim sestrama i ljekarima zaposlenim u tri javne zdravstvene ustanove, te među studentima master studija sestrinstva i među bolničkim i vanbolničkim pacijentima. Za istraživanje je bio formiran anonimni anketni upitnik. Korištena je metoda skupovnog slučajnog uzorkovanja, te su ispitanici podijeljeni u četiri grupe: medicinske sestre, ljekari, studenti master studija sestrinstva i pacijenti. Ispitanici su odabrani metodom jednostavnog slučajnog uzorkovanja. Istraživanje je obuhvatilo 180 ispitanika, po 50 ispitanika iz grupa medicinskih sestara, ljekara i pacijenata, te 30 studenata master studija sestrinstva.

REZULTATI: Od 180 ispitanika, 67 (37,2%) su bili muškarci; najviše ispitanika je bilo iz dobne skupine 41-60 godina, 76 (42,2%). Devet (18%) medicinskih sestara, 14 (28%) ljekara, te 3 (10%) magistranata sestrinstva rade na rukovodećem radnom mjestu. Od ukupnog broja, 39 (78%) medicinskih sestara, 35 (70%) ljekara, 24 (80%) magistranata sestrinstva, te 42 (84%) pacijenata izjavili su da medicinske sestre nemaju slobodu u donošenju odluka u svom radu. Razlike u stavovima između grupa ispitanika bile su statistički signifikantne obzirom na ljekarske upute kao apsolutni autoritet nad sestrinskim djelokrugom rada (p<0,005), kao i mogućnost da medicinske sestre budu na rukovodećim mjestima u zdravstvenim ustanovama i ministarstvima zdravstva (p<0,005).

ZAKLJUČAK: Ustanovljena je različitost u stavovima medicinskih sestara, studenata master studija sestrinstva i ljekara prema sestrinskoj profesionalnoj autonomiji. Suprotno mišljenju ljekara i pacijenata, medicinske sestre smatraju da nemaju profesionalnu autonomiju unutar zdravstvenog tima.

KLJUČNE RIJEČI: sestrinstvo, profesionalna autonomija, sestrinsko upravljanje Nastavi čitati Sestrinska profesionalna autonomija unutar zdravstvenog tima

Značaj standarda za zdravstvenu njegu u jedinicama za intenzivno liječenje

SAŽETAK

Uvod: Zdravstvena njega pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja je holistička. Ona podrazumjeva niz standardiziranih postupaka koje se vrše u cilju ranog prepoznavanja komplikacija osnovne bolesti, procedura koje se izvode u cilju bržeg ozdravljenja pacijenta.Intenzivna njega je više od nadziranja stanja bolesnika i životne potpore jer intenzivna njega uključuje i druge faktore (zakonske odredbe, etičke norme, raspoložive gospodarske mogućnosti i drugo). U jednici intenzivne njege bolesnik mora biti u središtu pažnje, njega mora biti pružena na vrijeme, njega mora biti sigurna, njega mora biti učinkovita, osoblje mora biti osposobljeno za svoj rad, njega mora biti pravična. Sestrinski standardi su validne definicije dogovorenog i prihvatljivog kvaliteta sestrinske njege na određenom random mjestu ili kontekstu kojima se prosuđuje i evaluira sadašnja sestrinska praksa. Donošenje sestrinskih standard često se opisuje kao drugi korak procesa definisanja i mjerenja kvaliteta sestrinstva. Standardi djeluju kao smjernice ili ciljevi prema kojima određujemo da li ili ne sestrinske aktivnosti ispunjavaju predhodno određen nivo kvaliteta.

Ciljevi rada: Ispitati postojanje standarda u zdravstvenoj njezi, a koji su primjenjivi za pacijente u jedinicama intenzivne njege i terapijeKliničkog centraUniverziteta u Sarajevu; Utvrditi postojanje pisanih protokola i procedura koji se odnose na process zdravstvene njege u JIL; Ispitati zadovoljstvo medicinskih sestara i tehničara postojećim standardima za zdravstvenu njegu u JIL; Utvrditi značaj postojanja standarda u zdravstvenoj njezi i njihov uticaj na krajnji ishod njege pacijenata u JIL.

Hipoteze: Radne hipoteze: U jedinicama intenzivne njege i terapije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu nisu uspostavljeni jasni standardi i kriteriji za zdravstvenu njegu; Postojanje standard za zdravstvenu njegu ima uticaj na zadovoljstvo radnim aktivnostima i radnom sredinom kod medicinskih sestara i tehničara; U jedinicama intenzivne njege i terapije Kliničkog centraUniverziteta u Sarajevu ne postoje pisane procedure i protokoli za zdravstvenu njegu; Postojanje pisanih procedura i protokola za zdravstvenu njegu u jednicama znatno utiče na krajnji ishod zdravstvene njege pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja u KCUS. Nulte hipoteze: Negiraju radne hipoteze

Ispitanici i metode istraživanja: Studija je obuhvatila medicinske sestre-tehničare koji učestvuju u procesu zdravstvene njege pacijenata hospitaliziranih u jedinicama intenzivnog liječenja internističkog tipa u KCUS. Istraživanje je provedeno na uzorku 55 medicinskih sestara-tehničara koje rade u jedinicama intenzivne njege i terapije. Za istraživanje je korišten modifikovani anketni upitnik Evropske federacije medicinskih sestara za kritično oboljele pacijente (EffCNa). Istraživanje je retrospektivno deskriptivna studija i provedeno je pu periodu od 01.05.2014. do 01.06.2014. godine.

Zaključci: Istraživanjem su se dobili podaci koji ukazuju na postojeće probleme u zdravstvenoj njezi zbog nepostojanja jasnih kriterija i standarda koji utiču na kvalitet zdravstvene njege pacijenata u JIL. Očekivano je da postoji nezadovoljstvo medicinskih sestara i tehničara koji sudjeluju u procesu zdravstvene njege u JIL, zbog nedostatka jasnih smjernica i protokola.

Ključne riječi: standardi, JIL, sestrinstvo, zdravstvena njega

Nastavi čitati Značaj standarda za zdravstvenu njegu u jedinicama za intenzivno liječenje

Minimalne potrebe za edukacijom medicinskih sestara tehničara za rad u jedinicama intenzivnog liječenja

SAŽETAK

Intenzivno liječenje je multidisciplinarno i multiprofesionalno te predstavlja najvišu razinu medicinske njege. Izvodi se u posebnim radnim jedinicama, posebnim metodama i postupcima (koje izvode visoko školovani zdravstveni djelatnici), posebnom opremom i lijekovima. Specijalistička edukacija medicinskih sestara je potkrijepljena definicijom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sestrinstva u intenzivnoj njezi: „Medicinska sestra koja radi u intenzivnoj njezi mora uspješno završiti specijastičku edukaciju iz oblasti sestrinske njege kritično oboljelih, koja se nadograđuje na opću edukaciju“. Ova dodatna edukacija će omogućiti medicinskoj sestri da: zadovolji kompleksne potrebe kritično oboljelih pacijenata, stekne dobro razvijenu bazu znanja, pokaže specijalističke vještine u dimenzijama tehnologije i njege, razvije ekspertizu da donosi razumne i brze kliničke odluke, prepozna i nosi se sa etičkim pitanjima u takvom okruženju. Kao odgovor na strategiju SZO Europska federacija  medicinskih sestara za kritično oboljele (EffCNA) je iznijela stavove da bi istakli važnost specijalističkog treninga iz oblasti intenzivne njege, tako da medicinske sestre mogu da vode servise bazirane na protokolima i preuzmu veću odogovornost.

Minimum standarda edukacije za medicinske sestre bitan da bi se povećala standardizacija u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL) kao ključni element koji vodi ka pacijentovoj sigurnosti, smanjila stopa neželjenih događaja, te prevenirala pojava profesionalnog sagorijevanja medicinskih sestara i tehničara. U oblasti edukacije sestara opisuju se dva nivoa edukacije: kao prvo, minimalan nivo koji je neophodan da bi se dozvolio ulazak novoj sestri u JIL da bi pružila sigurnu i adekvatnu njegu pacijentu unutar tri mjeseca od početka rada na JIL, te drugo, minimalan nivo koji je potreban za prepoznavanje sestre kao specijaliste u intenzivnoj njezi. SZO/WHO predlaže da takva spacijalistička edukacija treba početi nakon 2 godine rada medicinske sestre u JIL. Početnicima u JIL trening se može pružiti u obliku koncetrovanih blokova edukacije u početku rada u JIL ili kao program treninga koji se pruža u kraćim vremenskim intervalima tokom dužeg vremenskog perioda. Pored ekonomske koristi, drugi tip pristupa omogućava mogućnost učenja uz bolesničku postelju. Nedostatak je oklijevanje u uvođenju edukacijskih programa kada oni postanu niski prioritet kako se obim posla povećava. Diferencijacija kompetenci i demarkacija svakog od ovih nivoa rada nadalje komplikuje šta je osnovno za koga, te do kojeg nivoa ih treba podučavati.

Osnovne vještine se mogu podijeliti na: operacione aspekte prakse npr. prijem i otpust,  zdravlje i sigurnost, pravna i etička pitanja; osnovna znanja o dobivanju informacija u praksi, npr. biopsihosojalne nauke; terapeutski aspekti njege, npr. tehnološka podrška, intervencije u njezi, farmakologija, psihosocijalna podrška pacijentu i rodbini, te efikasan timski rad (npr. komunikacijske vještine, interprofesionalna saradnja).

Ključne riječi: sestrinstvo, edukacija, JIL, specijalizacija, preporuke, SZO Nastavi čitati Minimalne potrebe za edukacijom medicinskih sestara tehničara za rad u jedinicama intenzivnog liječenja

Obrazovanje medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj

SAŽETAK

Sestrinstvo je profesija koja sustavno prati razvoj medicine. Medicinskim sestrama kao i svim zdravstvenim djelatnicima nameće se stalna obaveza dodatnog usavršavanja. Profesionalizacija sestrinstva, koje je tijekom godina svog razvoja postalo znanost, dovela je do promjena u sustavu obrazovanja.

U želji što bržeg ostvarenja prilagodbi potrebnih radi usklađenja sa modernim sestrinstvom stvorila se potreba za podizanjem razine obrazovanja. Usklađenost i suradnja na nacionalnoj razini sa jedne strane, ali i međunarodna angažiranost i jaki argumenti europskog sestrnstva s druge strane rezultirali su donošenjem zakonske regulative ( Zakon o sestrinstvu) i osnivanjem Hrvatske komore medicinskih sestara. Slijedom donošenja zakonske regulative sesttrinstvu u Hrvatskoj postalo je regulirana profesija čime podliježe direktivama Europske komisije.

Kao država kandidat za članstvo u Europskoj uniji Hrvatska veleučilišta su se aktivno prilagođavala Bolonjskoj deklaraciji. Rezultat prilagodbe Bolonjskom procesu je trogodišnji studij sestrinstva s mogućnošću stjecanja bachalauereta sestrintva te prvi diplomski specijalistički stručni  studiji pa kasnije i sveučilišni diplomski studiji.

Kroz ovaj rad prikazat će se retrospektivan slijed razvoja sestrinskog obrazovanja u Rupublici Hrvatskoj te potrebne aktivnosti za poboljšanjem sustava obrazovanja.

Ključne riječi: sestrinstvo, obrazovanje, Hrvatska Nastavi čitati Obrazovanje medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj