uzročnici – Rauché

Sažetak

UVOD: Bolnička(nozokomijalna,intrahospitalna,kućna) infekcija je infekcija nastala kod bolesnika i osoblja u bolnici ili nekoj zdravstvenoj ustanovi.

CILJ RADA: bio je istraživanje bolničkih bakterijskih sojeva infekcije /kolonizacije kod pacijenata hospitaliziranih u jedinicama intenzivne njege hirurškog i internističkog tipa u KCU Sarajevo.

METODE RADA: Istraživanje je bilo deskriptivno retrospektivna analiza već postojećih podataka u periodu od dvije godine od 01.01.2012.-31.12.2013..Istraživanjem je obuhvaćeno 174 bolesnika hospitalizirani u Jedinicama intenzivne njege internih i hirurških odjela/klinika Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

REZULTATI RADA: Od 174 ispitanika 152/174 ili 87,4% su bolničke infekcije koje su klinički i mikrobiološki dokazane i 22/174 ili 12% kolonizata.Incidenca bolničkih infekcija u internističkim intenzivnim njegama je 12,3% a u hirurškim 13%.

Izolovani uzročnici:MRSA S.aureus 41(24%),Acinetobacter baumannii MDR 35(20%,Klebsiella pneumoniae ESBL 24(14%),Serratia marcensens ESBL 20(11%),Clostridium difficilae 16(9%),Staphylococcus epidermis 8(6%) Pseudomonas aeruginosa 6(3%),Enterococcus fecalis 6(3%), Enterobacter cloace ESBL 5(3%),Eschrichia coli ESBL 3(2%), Influenza H1N1 3(2%),Pseudomonas mantophilia3(2%), Clostridium freundi ESBL 4 (2%).

ZAKLJUČAK: Problem infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom mora se shvatiti kao globalni problem koji ne poznaje državne granice.Borbi protiv infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom treba pristupiti dugoročno i multidisciplinarno, prateći dinamiku mjenjanja mikroorganizama te nove mogućnosti i saznanja o primjeni postojećih ili eventualno novih metoda prevencije i kontrole.

KLJUČNE RIJEČI: bolničke infekcije,uzročnici,rizični faktori,preventivno medicinska zaštita Nastavi čitati Istraživanje bolničkih bakterijskih sojeva infekcije / kolonizacije kod pacijenata hospitaliziranih u jedinicama intenzivne njege hirurškog i internističkog tipa u UKC Sarajevo

SAŽETAK

Uvod: Bolničke, nozokomijalne infekcije predstavljaju tešku, često po život opasnu komplikaciju osnovne bolesti koja je bila razlog hospitalizacije.
Bolničke infekcije predstavljaju najčešći nus-efekat liječenja u bolnicama i prepoznate su kao veliki javno-zdravstveni problem u cijelom svijetu. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da godišnje u svijetu milioni hospitaliziranih bolesnika dobiju bar jednu bolničku infekciju u toku liječenja i da je to razlog velikog broja smrti u bolnici ali i nakon bolničkog liječenja. Posljedica su brojnih endogenih i egzogenih faktora rizika čije je praćenje neophodno u prevenciji i kontroli razvoja bolničkih infekcija. Od ukupnog broja razvijenih bolničkih infekcija 30% je moguće prevenirati primjenom protokola i preporuka za spriječavanje i suzbijanje njihove pojave.
Cilj istraživanja: Prikazati vrste izoliranih uzročnika u jedinicama intenzivne njege KCUS u periodu 01.08.2012 god. do 01.09.2013. god., utvrditi najčešće puteve njihovog prenošenja te značaj riziko-faktora za nastanak bolničkih infekcija.
Materijal i metode istraživanja: Istraživanje je retrospektivno-prospektivno, analitičko i deskriptivno sa početkom od 01.08.2012 god. do 01.09.2013. god. Istraživanjem će biti obuhvaćeni bolesnici svih dobnih skupina i oba spola hospitalizirani u jedinicama intenzivne njege Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Izvor radnog materijala će biti prijave bolničkih infekcija dostavljene Komisiji za prevenciju intrahospitalnih infekcija KCUS.
Rezultati istraživanja: Intezvna njega Klinike za pedijatriju imala je najveću incidencu 13%, potom Klinika za pastičnu hirurgiju 7%, Klinika za vaskularne bolesti 5%, Anestezija i reanimacija 2%, ostale klinike su manje ili jednako 1%. Najveći broj ispitanika sa izolovanim uzročnicima je na pedijatrijskoj int.njezi 51%, potom slijede, Klinka za anesteziju 11% i neurohiruška int.njega 10%. Ostale klinike su zastuplejne od 4-1%. Acinetobacter baumani, Seratia marscensens i Klebsiela pneumoniae dominiraju nad ostalim izolatima sa približnim udjelom od 17-15%, potom Clostridium difficilae 10%, MSSE 9%, MRSA i Enterococcus fecalis 6%, ostli uzročnici od 5-1%. Najkraća dužina hospitalizacije iznosila je 1 dan, a najduža 160 dana.
Zaključci: Intrahospitalne infekcije su prisutne i u KCUS na odjelima intezivne njege. Različita incidenca, pogotovu niska na pojedinim klinikama ukazuje na problem ne prepoznavanja IHI i ne adekvatnog prijavljivanja. Utvrdili smo da su produžena hospitalizacija i intubacija nejčešći egzogeni faktori rizika.Radi smanjenja incidence IHI neophodno je skratiti dužinu hospitalizacije i poštovanje protokola za sprečavanje horizontalnog širenja bolničkih uzročnika.

Ključne riječi: intrahospitalne infekcije, uzročnici, hospitalizacija, protokoli.

Nastavi čitati Analiza uzročnika bolničkih infekcija u jedinicama intenzivne njege Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu