Medicinske sestre i sagorijevanje na poslu

Sažetak

Posao medicinskih sestara je veoma human jer se bavi pomaganjem ljudima u očuvanju zdravlja i zaštiti od bolesti. Medicinske sestre predstavljaju najmnogobrojniju grupu zdravstvenih radnika, pa se svi problemi koji se javljaju u zdravstvenom sistemu najprije prepozanju među njima. Jedan od problema koji se javlja među zaposlenim ljudima svih profila, pa tako i medicinskim sestrama je sagorjevanje na poslu (tzv“burnout“).
Cilj našeg rada je bio istražiti prisustvo faktora koji dovode do sagorjevanja na poslu kod zdravstvenih radnika zaposlenih u RMC „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru.
Materijal i metod rada: Istraživanje je provedeno anonimnim anketnim upitnikom koji je sadržavao 20 pitanja. Anketirano 105 sestara RMC „Dr. Safet Mujić“ Mostar od kojih su neke radile u bolničkom, a neke u vanbolničkom sektoru.
Istraživanje je provedeno u periodu od januara do septembrar 2011.god.
Rezultati rada: U istraživanju je učestvovalo 77,9% medicinskih sestara koje su zaposlene na nekom od bolničkih odjela. Više od polovine ispitanica (52%) ima preko 16 godina radnog staža. Međuljudskim odnosima je zadovoljno samo 34,6%, a odnosom sa nadređenim samo 31,7% ispitanika. Za svoj posao je motivisano samo 51% ispitanika, veliki broj nerado dolazi na posao i raduje se odlasku sa posla. Jedan od razloga za nezadovoljstvo je preopterećenost poslom što smatra 83,7%, a 71,2% smatra da ne mogu napredovati na poslu.
Dobro je što veliki broj ispitanica (85,6%) o problemima koje ima na posla ne misli van radnog vremena, ali ipak, dobar san ima samo 38,5 ispitanica, i umorno se budi njih 56,7%.
Radno mjesto bi rado mijenjalo 58,7% ispitanica.
Zaključak: Medicinske sestre zaposlene u RMC „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru su u toku svog rada izložene velikom broj faktora koji mogu uzrokovati sagorjevanje na poslu. Neophodno je proširiti istraživanja na većoj grupi medicinskih sestara, te prema dobijenim rezultatima planirati i kontinuirano provoditi mjere za smanjenje rizika od sagorjevanja na poslu.

Ključne riječi: sagorjevanje na poslu, medicinske sestre

Summary

Nurse’s profession is very humane because it deals with helping people in the preservation of health and protection from disease. Nurses are most numerous group of health professionals and all problems that arise in the health system are recognized first among them. One problem that occurs among the employed people of all backgrounds including nurses is professional burnout.
The goal of our study was to investigate the presence of factors that lead to professional burnout of health professionals at the Regional Medical Center (RMC) “Dr Safet Mujic” in Mostar.
Material and methods: The study was conducted by anonymous questionnaire containing 20 questions. Survey included 105 nurses from RMC “Dr Safet Mujic” Mostar, some of which work in the hospital, and some in the outpatient sector.
The study was conducted from January to September 2011.
Results: The sample comprised of 77.9% nurses who were previously employed at a hospital department. More than half of a respondent (52%) has over 16 years of service. With personal relationships among colleagues were satisfied only 34.6%, and with relationship with a senior staff only 31.7% of respondents. For their work is motivated only 51% of respondents, many are reluctant to come to work and looking forward to going home. One of the reasons for dissatisfaction is the excessive work load which is considered by83.7% respondents, and 71.2% considered that they can progress at work.
It is good that a large number of respondents (85.6%) about professional problems does not think outside of working hours, but still, good sleep have only 38.5 respondents and tired on waking in the morning is 56.7%.
58.7% of respondents would like to change their work position.
Conclusion: Nurses working in the RMC “Dr Safet Mujic” in Mostar, in the course of their work are exposed to a large number of factors that can cause professional burnout. It is necessary to extend the research to a larger group of nurses, and according to the results to plan and implement measures to reduce the risk of professional burnout.

Keywords: professional burnout, nurses

Uvod

Opće je poznato da je jedan od najhumanijih poslova na svijetu posao medicinske sestre koja pomaže drugim ljudima da sačuvaju najveću moguću vrijednost – zdravlje, ili da se oporave od oboljenja.
Medicinske sestre imaju ogromnu ulogu u društvu jer utiču na stvaranje pozitivnih navika vezanih za zdravlje. Njihova uloga u zdravstvenom sistemu je također veoma velika jer čine najveći procenat zdravstvenih radnika i dio su svakog tima.(1)
Da bi svoj posao mogli obavljati korektno, medicinske sestra moraju biti emocionalno zrele i stabilne osobe koje mogu razumjeti ljudske patnje i nositi se sa njima. Trebaju se znati postaviti i adekvatno funkcionisati u hitnim stanjima, pravično reagovati u rješavanju mnogih etičkih dilema.
Izvršavanje svih ovih poslova i radnih zadataka dovodi do fizičkog, ali i intelektualnog iscrpljivanja koje se iz dana u dan produbljuje. Posljednjih godina se koristi termin „burn-out“ ili sindrom sagorijevanja za označavanje niza tjelesnih i mentalnih simptoma iscrpljenosti koji se najčešće javljaju kao odloženi odgovor na hronične emocionalne i inerpesonalne stresne događaje na radnom mjestu.
O ovom fenomenu se prvo počelo govoriti u visoko industrijalizovanim zemlja, a sada je ovo nezaobilazna tema širom svijeta.(2,3,4,5)
Preduslov za kvalitetno obavljanje poslova i radnih zadataka svih, pa tako i medicinskih sestara, je pozitivna atmosfera na radnom mjestu koja ne sputava, nego podstiče na rad i produbljuje kolegijalne odnose.
Našim istraživanjem smo željeli saznati u kakvom radnom okruženju rade medicinske sestre u RMC „Dr. Safet Mujić“ Mostar, te kakva je njihovo zadovoljstvo radom.

Ciljevi rada

Istražiti starosnu strukturu i godine radnog staža medicinskih sestara zaposlenih u RMC „Dr Safet Mujić“ Mostar sa aspekta povezanosti sa sagorjevanjem na poslu
Istražiti stavove medicinskih sestara o opterećenosti na poslu, odnosima sa kolegama i sa nadređenim
Istražiti postojanje simptoma koji ukazuju na sagorjevanje ( kvalitet sna, zadovoljstvo poslom, opterećenost poslom i u slobodno vrijeme, želja za promjenom radnog mjesta)

Materijal i metode rada

Istraživanje je provedeno anonimnim anketnim upitnikom koji je sadržavao 20 pitanja. Anketirano 105 sestara RMC „Dr. Safet Mujić“ Mostar od kojih su neke radile u bolničkom, a neke u vanbolničkom sektoru. Istraživanje je provedeno u periodu od januara do septembrar 2011. godine.

Svi dobijeni odgovori su ubačeni u kompjuter i statistički analizirani. Rezultati istraživanja su prikazani tabelarno i grafički.

Rezultati rada

Ispitivani uzorak činile su medicinske sestre koje rade i u bolničkim odjelima i u ambulantama. Među ispitanicama je bilo 77,9% zaposlenih u bolničkom sektoru, dok je 22,1% zaposlenih u ambulantama.

Medicinske sestre su bile različitih dobnih skupina, i prosječna starost je 41,4 godine, s tim što je najmlađa ispitanica imala 25 godina, a najstarija 60 godina.

U ukupnoj strukturi najveći procent su činile sestre u dobnoj skupini od 31 do 40 godina života, sa 36,5%, a najmanji udio u ukupnoj strukturi je otpadao na sestre starosne dobi od 20 do 30 godina koje su činile samo 15,4%. strukture. (Grafikon 1.)

Grafikon 1. Dobna struktura ispitanica

Naše ispitanice se bitno razlikuju po radnom iskustvu, odnosno godinama radnog staža. Najveći broj anketiranih medicinskih sestara ima dug radni staž. Tako preko 16 godina radnog staža ima 52% ispitanica. U ovoj strukturi su, sa podjednakim učešćem od 26% ispitanice sa stažom od 16 do 20 godina i sa više od 20 godina.

Procenat mladih sestara, odnosno sestara sa kratkim radnim stažom, do pet godina iznosi 15,4%, dok je najmanji udio u ukupnoj strukturi sestara sa dužinom radnog staža od 6 do 10 godina i iznosi 11,5%. (Grafikon 2.)

Grafikon 2. Struktura ispitanica po godinama radnog staža

Jedan od rizika za evetualno sagorjevanje na poslu je preopterećenost na radnom mjestu.
Naše ispitanice su veoma nezadovoljne brojem medicinskih sestara koje rade na njihovim odjelima, što je navelo 83,7% ispitanica. One smatraju da broj medicinskih sestara nije prilagođen obimu posla, te da su zbog toga preopterećene.

Radna atmosfera je bitan faktor koji utiče na sagorjevanje, a najvažniji aspekt radne atmosfere su ljudi, odnosno međuljudski odnosi.
Iako najveći broj naših ispitanica ima dug radni staž, ipak nisu uspjele izgraditi kvalitetne međuljudske odnose. Svojim radnim okruženjem je zadovoljno samo 34,6% ispitanica, dok ostale ne dijele njihovo mišljenje.
Interesantno je istaći da se najveći procenat ispitanica, njih 39,4% nije želio decidno izjasniti o ovom pitanju već su odgovorile sa „onako“. Ovakav odgovor se nikako ne može uzeti kao potvrdan, ali istovremeno može indirektno ukazivati da kod ispitanica ne postoji želja da se o ovom pitanju iskreno izjašnjavaju. (Grafikon 3.)

Grafikon 3. Zadovoljstvo međuljudskim odnosima na odjelu

Ipak, većina ispitivanih (79,8% ) se druži sa svojim radnim kolegama.

Kao poseban segment međuljudskih odnosa smo ispitivali odnos sa nadređenim osobama. I ovdje je situacija veoma slična, ali malo lošija jer je odnosom sa nadređenim zadovoljno samo 31,7%, ispitanica.
Interesantno je da je i na ovo pitanje odgovor „onako“ bio najčešći. Tako je odgovorilo 41,3% ispitanica. (Grafikon 4.)

Grafikon 4. Zadovoljstvo odnosom sa nadređenim

Mogućnost napredovanja je jedan od značajnih motivacijskih faktora i istovremeno jedan od faktora koji doprinose smanjenju sagorjevanja na poslu.
Na pitanje da li misle da mogu napredovati u poslu, gotovo 2/3 ispitanica, odnosno 71,2% se izjasnilo negativno, odnosno smatra da im se u toku rada neće pružiti šansa za napredovanje što svakako izaziva dozu nezadovoljstva.

Veliki broj ispitanica (54,8%) radi svoj posao onako kako one smatraju da je dobro, bez ikakvih uzora u tome.

Za obavljanje radnih zadataka nije motivirano 51% naših ispitanika.

Opterećenje i sagorjevanje na poslu se odražavaju na kompletnu ličnost i na sve aktivnosti, kako na poslu, tako i nakon posla.
Zbog toga smo željeli saznati da li su i naše ispitanice van radnog vremena opterećene problemima sa posla. Prema dobijenim odgovorima čak 85,6% ispitanica uspjeva odvojiti poslovni od privatnog života i o problemima sa posla ne razmišlja kod kuće. Interesantno je da većina ispitanica (77,9% ) nakon odlaska sa posla i ne misli o pacijentima.
Poznato je da je jedan od znakova preopterećenosti i poremećaj sna, što je evidentno i kod 61, 5% naših ispitanica, odnosno samo 38,5 % je navelo da dobro spava.
Nakon spavanja 56,7% ispitanica ustaje umorno.

Grafikon 5. Kvalitet sna

Jedno od pitanja u anketi je bilo da li se ispitanice osjećaju loše zbog posla, na što je polovina odgovorila potvrdno.

Daljim ispitivanjima smo saznali da veliki broj naših ispitanica, čak 65,4% nerado ide na posao, a kad već dođu na posao 73,1% sa nestrpljenjem očekuju kad će završiti radno vrijeme.

Naše ispitanice su imale potpuno drugačiju predstavu o poslu koji će obavljati prije zaposlenja, u odnosu na svoj stav sada. Prvobitno mišljenje je promijenilo čak 75% ispitanica.

Svoje potpuno nezadovoljstvo poslom iskazuju željom da mijenjaju radno mjesto, što bi željelo 58,7% naših ispitanika.

Diskusija

Sagorjevanje na poslu je postao veliki problem u svim zemljama svijeta i gotovo svim profesijama. Među zdravstvenim radnicima se naročito mnogo govori o sagorjevanju na poslu medicinskih sestara.

Ovakva vrsta istraživanja je prva na navedenom području, te se može smatrati pilot-istraživanjem i inicijalnim snimanjem stanja u oblasti sagorjevanja na poslu među medicinskim sestrama.

Mada su ovom problemu izložene medicinske sestre na svim radnim mjestima, ipak su neka mjesta posebno izložena sagorjevanju. Među posebno ugroženim grupama medicinskih sestara su one koje rade u bolnicama.(2,3,4)
U našem istraživanju smo imali većinu, 77,9%, ispitanica koje rade u bolnici, te se rezultati istraživanja mogu smatrati odgovarajući za medicinske sestre zaposlene u bolnicama.
Ipak, unutar bolničkog sektora sva radna mjesta nemaju istu težinu o pitanju sagorjevanja na poslu, pa se „najkritičnijim“ smatraju: intenzivna njega, onkologija i neonatološki odjeli.(5,6,7,8,9)

Najveći procenat naših ispitanica su srednje životne dobi, starosti od 31 do 40 godina i sa radnim iskustvom dužim od 16 godina. Prema istraživanju Laschingera i saradnika najvećim pritiscima na poslu su izložene medicinske sestre koje se tek zapošljavaju.(10)
U našem istraživanju je sa radnim iskustvom manjim od 5 godina bilo je 15,4% ispitanica. Kako je u našoj zemlji zapošljavanje veliki problem, često su medicinske sestre dugo nezaposlene i prvo zapošljavanje dolazi u zrelim godinama. U međuvremenu, dok traje nezaposlenost, mnoge naučene stvari se zaborave, a i uvode se stalno nove tehnike i tehnologije što im pri zapošljavanju stvara dodatni strah od nemogućnosti adekvatnog odgovora na zahtjeve radnog mjesta.
Ovom u prilog ide i istraživanje koje je provedeno u Kini, a koje pokazuju da je statistički značajno češće sagorjevanje na poslu kod mladih, ali i slabije edukovanih medicinskih sestara.(4,11)
U našem istraživanju smo došli do poraznih informacija da gotovo 2/3 ispitanica, odnosno 71,2% smatra da ne mogu napredovati u poslu, odnosno smatra da im se za to neće pružiti šansa što kod njih izaziva nezadovoljstvo.
Ipak, samo 54,8% ispitanica misle da svoj posao obavaljaju dobro, odnosno svjesne su da trebaju dodatna znanja i vještine kako bi u potpunosti odgovorile zahtjevima na radnom mjestu. Vjerovatno je ovo jedan od razloga što preko polovina ispitanica nije motivirana za posao.
Jedan od velikih problema na koji ukazuju ispitivane medicinske sestre je propterećenost na poslu, što smatra njih 83,7%.
Do sličnih podataka se došlo i istraživanjima u Hrvatskoj koja su provele autorice Kopačević i Protkrić.(1)
Istraživanje koje je provedeno u Kini ukazuje da veliki uticaj na sagorjevanje na poslu ima i dužina rada, odnosno da opterećujuće djeluje radno vrijeme duže od 10 sati dnevno. Imajući u vidu da većina naših ispitanica radi u tzv. turnusima, odnosno po 12 sati, ova vrsta rizika je prisutna.(12)
Na sagorjevanje na poslu veliki uticaj ima radno okruženje. U našem istraživanju je međuljudskim odnosima na odjelu zadovoljno samo 34,6%, što je nezadovoljavajuće. Situacija je još gora kad se govori o odnosu sa nadređenim, čime je zadovoljno samo 31,7% ispitanica.
Istraživanja različitih autora su ukazala na neophodnost stvaranja pozitivne radne „klime“ kao osnovnog preduslova za kvalitetan rad medicinskih sestara.(13,14,15)
Radni stres i sagorjevanje na poslu utiču na kvalitet života, što se vidi i po našim rezultatima, a o čemu govore i autori iz Kine.(16)

Svi navedeni rezultati, kako citiranih autora, tako i naši, ukazuju na neophodnost poboljšanja uslova u kojim rade medicinske sestre. Među najvažnijim mjerama koje dokazano mogu dovesti do poboljšanja su: smanjenje prekovremenog rada, smanjenje neplaćenih prekovremenih sati i stvaranje boljih radnih uslova.(17)
Primjena ovih mjera bi značajno doprinijela poboljšanju kvaliteta života medicinskih sestara.

Zaključak

Medicinske sestre zaposlene u RMC „Dr Safet Mujić“ u Mostaru procjenju svoje radno okruženje veoma pogodnim za nastanak stresa i sagorjevanje na poslu. Kako je naša studija prva ove vrste, provedena na malom uzorku, za donošenje pouzdanijih zaključaka i planiranje mjera za prevenciju i smanjenje sagorjevanja na poslu neophodno je provesti dodatne, iscrpnije studije.

Literatura

Kopačević L, Protrkić R. Motivacija, kreativnost i sestrinjstvo, Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Vol 4, broj 14, 7.4.2008
Huidek-Knežević J, Kalebić Maglica B, Krapić N, Burn out medicinskih sestara u bolnicama, Croatian Med J.2011; 52:538-49)
Kovacs M, Kovacs E, Hegedus K Emocionalni rad i sagorijevanje:presječno istraživanje među medicinskim sestrama i liječnicima u Mađarskoj, Croatian Med J.2010; 17:53 ;
Wu S, Zhu W, Wang Z, Wang M, Lan Y: Relationship between burnout and occupational stress among nurses in China, J Adv Nurs, 2007 Aug; 59(3): 233-9, Epub 2007, Jun 21;
Piers RD, Azoulay E et all: Perceptions of appropriateness of care among European and Israeli intensive care unit nurses and physicians, JAMA, 2011, Dec 28:306(24): 2694-703
Van Srvellen G, Leake B. Burn- out hospital nurses: a comparison of acquired immunodeficiency syndrome, oncology, general medical and intensive care unit nurse samples, J Prof Nurs. 1993. Maj-Jun; 9(3):169-77.
Le Gall JR, Azoulay E, Embriaco N, Poncet MC, Pochard F: Burn out syndrome among critical care workers. Bull Acad Natl Med, 2011, Feb; 195(2):389-97;
Braithwaite M Nurse burneout and stress in the NICU, Adv Neonatal Care 2008, Dec; 8(6):343-7
Piers RD, Azoulay E et all: Perceptions of appropriateness of care among European and Israeli intensive care unit nurses and physicians, JAMA, 2011, Dec 28:306(24): 2694-703
Laschinger HK, Grau AL, Finegan J, Wilk P. New graduate nurses’experiences of bullying and burnout in hospital settings, J Adv Nurs, 2010 Dec; 66(12): 2732-42
Lu H, While AE, Barriball KL Job satisfaction among nurses: a literature review Int J Nurs Stud. 2005 Feb; 42(2):211-27
Wu SY, LiHY, Tian J, Zhu W, Li J, Wang XR Health related quality of life and its main related factors among nurses in China Ind Health, 2011; 49(2): 158-65
Laschinger HK, Wong CA, Greco P The impact of staff nurse empowerment on person-job fit and work engagement/burnout. Nurs Adm Q 2006 Oct-Dec; 30(4): 358-67
Bartram T, Joiner TA, Stanton P Factors affecting the job stress and job satisfaction of Australian nurses:implications for recruitment and retention Contemp Nurse, 2004 Oct; 17(3): 293-304
Erenstein CF, McCaffrey R How healthcare work environments inflence nurse retention Holist Nurs Pract. 2007 Nov-Dec; 21(6):303-7
Wu SY, LiHY, Wang XR, Yang SJ, Qiu H: A comparison of the work stress on burnout and quality of life between female nurses and female doctors.
Zeytinouglu IU, Denton M, Davies S, Baumann A, Blythe J, Boos L: Retaining nurses in their employing hospitals and in the profession: effect of job preference, unpaid overtime, importance of earnings and stress, Health Policy, 2006 Nov; 79(1):57-7

Odgovori