Broj 1 – Stranica 2

Proces zdravstvene njege bolesnika sa diabetes melitusom

SAŽETAK

Proces zdravstvene njege, podrazumijeva planski i sustavan rad, kontrolu i provjeru, participaciju pojedinca i drugih relevantnih subjekata, što omogućava uspješne rezultate i razvoj svih učesnika, kroz uzajamnu razmjenu znanja, iskustva i razumijevanja.
Realizira se kroz četri faze, a to je: utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom ili procjena, planiranje zdravstvene njege, provođenje zdravstvene njege, evaluacija (vrednovanje) zdravstvene njege.
Kod bolesnika sa diabetes mellitusom proces zdravstvene njege realizira se primjenom različitih modela zdravstvene njege. Osnovu u implementaciji njege čini sestrinska dokumentacija koja je preduvjet za ispunjavanje standarda kontrole i kvaliteta zdravstvenih usluga.
U radu ćemo prikazati modele procesa zdravstvene njege kod pacijenata sa diabetes mellitusom, sestrinske dijagnoze i druge kriterije za zadovoljavanje kvalitete zdravstvene njege kako u kliničkoj sestrinskoj praksi, tako i u sestrinskoj praksi na nivu primarne zdravstvene zaštite.

Ključne riječi: proces, zdravstvena njega, diabetes mellitus, modeli

Nastavi čitati Proces zdravstvene njege bolesnika sa diabetes melitusom

Urgentna stanja u urologiji i uloga diplomirane medicinske sestre

Sažetak

U radu su izneseni podaci o pacijentima hospitaliziranim i liječenim na urološkom odjelu Klinike za kirurgiju i urologiju KB Mostar za razdoblje od 1.1.2006. – 1.1.2007. g. Prema ovim podacima obrađena su najčešća hitna stanja i razlozi hospitalizacije i liječenja ovih bolesnika. Na osnovu navedenih podataka i iznesenih rezultata, može se zaključiti da je postignuta zavidna razina medicinske skrbi i liječenja bolesnika s hitnim urološkim stanjima, bez bitnih odstupanja i razlika u literaturnim preporukama i vodičima za liječenje pacijenata s urološkim bolestima.

Ključne riječi: urgentna stanja, urologija, medicinska skrb

Nastavi čitati Urgentna stanja u urologiji i uloga diplomirane medicinske sestre

Medicinske sestre i sagorijevanje na poslu

Sažetak

Posao medicinskih sestara je veoma human jer se bavi pomaganjem ljudima u očuvanju zdravlja i zaštiti od bolesti. Medicinske sestre predstavljaju najmnogobrojniju grupu zdravstvenih radnika, pa se svi problemi koji se javljaju u zdravstvenom sistemu najprije prepozanju među njima. Jedan od problema koji se javlja među zaposlenim ljudima svih profila, pa tako i medicinskim sestrama je sagorjevanje na poslu (tzv“burnout“).
Cilj našeg rada je bio istražiti prisustvo faktora koji dovode do sagorjevanja na poslu kod zdravstvenih radnika zaposlenih u RMC „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru.
Materijal i metod rada: Istraživanje je provedeno anonimnim anketnim upitnikom koji je sadržavao 20 pitanja. Anketirano 105 sestara RMC „Dr. Safet Mujić“ Mostar od kojih su neke radile u bolničkom, a neke u vanbolničkom sektoru.
Istraživanje je provedeno u periodu od januara do septembrar 2011.god.
Rezultati rada: U istraživanju je učestvovalo 77,9% medicinskih sestara koje su zaposlene na nekom od bolničkih odjela. Više od polovine ispitanica (52%) ima preko 16 godina radnog staža. Međuljudskim odnosima je zadovoljno samo 34,6%, a odnosom sa nadređenim samo 31,7% ispitanika. Za svoj posao je motivisano samo 51% ispitanika, veliki broj nerado dolazi na posao i raduje se odlasku sa posla. Jedan od razloga za nezadovoljstvo je preopterećenost poslom što smatra 83,7%, a 71,2% smatra da ne mogu napredovati na poslu.
Dobro je što veliki broj ispitanica (85,6%) o problemima koje ima na posla ne misli van radnog vremena, ali ipak, dobar san ima samo 38,5 ispitanica, i umorno se budi njih 56,7%.
Radno mjesto bi rado mijenjalo 58,7% ispitanica.
Zaključak: Medicinske sestre zaposlene u RMC „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru su u toku svog rada izložene velikom broj faktora koji mogu uzrokovati sagorjevanje na poslu. Neophodno je proširiti istraživanja na većoj grupi medicinskih sestara, te prema dobijenim rezultatima planirati i kontinuirano provoditi mjere za smanjenje rizika od sagorjevanja na poslu.

Ključne riječi: sagorjevanje na poslu, medicinske sestre

Nastavi čitati Medicinske sestre i sagorijevanje na poslu

Zdravstvene potrebe osoba treće životne dobi u Gerontološkom Centru Sarajevo

Sažetak

Uvod: Većina novije stručne i naučne literature iz područja socijalne gerontologije usmjerena je na razmatranje i planiranje njege o starijim licima u skorijoj budućnosti. Naime, u razvijenim zemljama Europe i Amerike očekuje se nagli porast broja starijih lica, negdje između 2015. i 2030. godine. Zahtjevi za zadovoljavanjem socijalnih i zdravstvenih potreba starijih ljudi gotovo su uvijek veći od gospodarskih mogućnosti društva – koliko god ono bilo bogato. Trajni nedostatak sredstava osnovna je konstanta svake socijalne politike usmjerene rješavanju potreba starijih. U kojim pravcima bi trebalo planirati, razvijati i reformirati ključne društvene sisteme zaštite za starije, kako bi oni mogli zadovoljiti narasle potrebe starijih, a da pri tome, istovremeno, ne ugroze postignuti standard života. Zanimljivo je razmotriti kakve se promjene očekuju u populaciji budućih starijih lica. Sasvim je izvjesno da će ih biti još više, a posebno onih najstarijih, kojima su i najpotrebnije usluge njege.
Cilj rada:
Utvrditi zdravstvene potrebe lica treće životne dobi u Gerontološkom centru.
Ispitati zadovoljstvo zdravstvenom zaštitom lica treće životne dobi.
Uloga zdravstvenog radnika u zadovoljavanju životnih potreba lica treće životne dobi.
Metode rada: Istraživanje je obuhvatilo 96 štićenika Gerontološkoga centra. Za istraživanje je korišten anketni upitnik sa 20 pitanja o zdravstvenim potrebama. Istraživanje je provedeno u julu 2011.godine.
Rezultati istraživanja: Istraživanje je pokazalo da je veći broj starijih osoba zadovoljan zdravstvenim stanjem (90%), manji broj ispitanika je nezadovoljan zbog trenutnog stanja odnosno bolesti (5%). Posjećivanje ambulante po potrebi 95%. Što se tiče zdravstvene zaštite 98% je zadovoljnih. Slobodno vrijeme uz knjigu ili šetnju provodi 90% ispitanika.
Zaključak: Dobijeni rezultati istraživanja na promatranom broju starijih lica pokazuju osnovna sociodemografska stanja, porodične i zdravstvene faktore koji upućuju na vrlo širok raspon mogućih potreba za uslugama njege.
Najviše su dostupne i najpotrebnije usluge zdravstvene njege, najmanje su dostupne, iako potrebne, usluge vezane za slobodno vrijeme i aktivnosti starijih lica.

Ključne riječi: lica treće životne dobi, potrebe, njega, planiranje

Nastavi čitati Zdravstvene potrebe osoba treće životne dobi u Gerontološkom Centru Sarajevo