Sestrinska profesija u svjetlu zdravstvenog reinženjeringa

Sažetak

Uvod: Zdravstveni reinženjering je moćna metodologija promjena koja pomaže organizacijama preurediti prioritete, osigurati isplativo liječenje i povećati kvalitet njege za pacijente. Najvažniji poslovni ciljevi u današnjoj globalnoj ekonomiji su brzina, kvalitet, fleksibilnost i niska cijena. Reinženjering predstavlja radikalan redizajn poslovnih procesa radi njihovog izuzetnog poboljšanja. Reinženjering vodi ka većim poslovima koji su fokusirani na cijeli radni proces i daju ljudima mnogo više odgovornosti i autonomije. Reinženjering u procesu zdravstvene njege podrazumijeva: holistički pristup pacijentu/klijentu, samostalno sestrinsko odlučivanje u timu, savremeniji i složeniji pristup zdravstvenoj njezi, tehnološki napredak, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje procesom zdravstvene njege, intersektorijalna saradnja i multidisciplinarnost, upravljanje ekonomikom i opravdanosti usluga, osiguranje etičkih normi ponašanja.
Cilj rada: 1. Ispitati proces reinženjeringa u zdravstvenoj njezi u organizacionim jedinicama KCUS 2. Utvrditi potrebe za reinženjeringom kod menadžera zdravstvene njege.
Metode rada: Istraživanje je provedeno u 41 organizacionoj jedinici KCUS, među glavnim sestrama – tehničarima OJ, koji su menadžeri procesa zdravstvene njege.
U istraživanju je korišten anonimni anketni upitnik koji je imao 12 pitanja, a koja se odnose na uvođenje procesa promjena u zdravstvenoj njezi. Istraživanje je provedeno od septembra do oktobra 2010. godine.
Zaključak: Istraživanje je pokazalo da nove metode u zdravstvenoj njezi prate savremene trendove zdravstvenog reinženjeringa. Obrazovanje medicinskih sestara/tehničara dovelo je do unapređenja kvaliteta zdravstvene njege, te unapređenja menadžerskih funkcija unutar klinika.

Ključne riječi: sestrinstvo, reinženjering, klinike, upravljanje, zdravstvena njega

Summary

Introduction: The health reengineering is a powerful methodology of change that helps organizations to rearrange priorities, provide cost-effective treatment and improve quality of care for patients.
The most important business objectives in today’s global economy are speed, quality, flexibility and low cost. Reengineering is the radical redesign of business processes in order to achieve their dramatic improvement. Reengineering leads to more jobs that are focused on the whole working process and give people more responsibility and autonomy. Reengineering the process of health care includes: holistic approach to the patient/client, independent decision making by nurses in team, more modern and more complex approach to health care, technological advances, human resources management, management of health care, intersectorial and multidisciplinary collaboration, management and economic justification of services, insurance ethical standards of conduct.
Goal: 1) To examine the process reengineering in health care in the organizational units of the Clinical Center University of Sarajevo; 2) To determine the need among managers for reengineering of health care.Methods: The study was conducted in 41 organizational units of the Clinical Center University of Sarajevo, including the head nurses, who are the managers of the process of health care.
The study used an anonymous questionnaire with 12 questions that relate to the introduction of the changes in health care. The survey was conducted from September to October 2010.
Conclusion: Research has shown that new methods in health care follow modern trends in health care reengineering. Nursing education – technicians has led to improvement of quality of health care and improving managerial functions within the clinics.

Key words: nursing, reengineering, clinics, management, health care

Uvod

Sestrinstvo je dinamična profesija, koja uvijek pronalazi nove odgovore na promjene zdravstvenih potreba u različitim društvima. Povjerenje koje javnost poklanja medicinskim sestrama iziskuje da se kritički preispita sestrinska praksa kako bi se osiguralo da zdravstvena njega koja se prakticira postiže dobre rezultate i ne pravi štetu (princip neškodljivosti).
Razvoj i primjena prihvaćenih i odgovarajućih kulturalnih, etičkih i stručnih standarda je ključna komponenta svake od glavnih funkcija sestre, i preduslov za odgovornost sestre za vlastiti rad.
Zdravstveni reinženjering je moćna metodologija promjena koja pomaže organizacijama preurediti prioritete, osigurati isplativo liječenje i povećati kvalitet njege za pacijente.
Najvažniji poslovni ciljevi u današnjoj globalnoj ekonomiji su brzina, kvalitet, fleksibilnost i niska cijena.
Tradicionalni poslovni sistemi su inherentno nesposobni za postizanje ovih ciljeva, jer su stvoreni u saglasnosti sa dva osnovna principa: specijalizacija radnog procesa, podela rada na mnogo manjih delova i hijerarhijski menadžment – postavljanje nadzornika koji nadgleda ljude koji rade. Ovi principi su bili odgovarajući u doba industrijske revolucije, ali su danas krajnje neprikladni, jer neizbježno dovode do kašnjenja, grešaka, krutosti i visokih troškova. Reinženjering je jedini put ka poboljšanju. Reinženjering predstavlja radikalan redizajn poslovnih procesa radi njihovog poboljšanja.
Reinženjering vodi ka većim poslovima koji su fokusirani na cijeli radni proces i daju ljudima mnogo više odgovornosti i autonomije.
Reinženjering nije: automatizacija, smanjenje neaktivnih dijelova organizacije, smanjenje obima organizacije, popravke, pravljenje marginalnih promjena.
Reinženjering je: početi iz početka i odvažiti se na radikalne promjene, biti što inovativniji u postojećim procesima, sa najbitnijim proizvodima i tehnologijama.

Reinženjering u zdravstvenoj njezi

Njega bolesnika prerasla je u proces zdravstvene njege sa holističkim pristupom pacijentu.
Veća autonomija u radu medicinskih sestara – samostalna odlučivanja u sestrinskom timu.
Osposobljenost za korištenje savremene tehnike i medicinske opreme.
Edukacija medicinskih sestara (fakulteti za sestre, specijalizacije i akademska usavršavanja).
Korištenje informacionih tehnologija u procesu zdravstvene njege (elektronska sestrinska dokumentacija, korištenje interneta, kompjuterska obrada sestrinske dokumentacije).

Reinženjering u sestrinskoj praksi prvenstveno zavisi od medicinskih sestara, menadžmenta zdravstvene ustanove, resursa i politike.
Analize brojnih zdravstvenih ustanova pokazuju da su najvažnije: osobna inicijativa, kreativnost, komunikacijske vještine, analitičke vještine, intrinzična motivacija, fleksibilnost, sposobnost timskog rada i slično.

Rizici u reinženjeringu zdravstvene njege mogu biti:

Promašaj u odabiru ideja i njihovom načinu implementacije.
Preuzimanje velike odgovornosti.
Strah da će drugi odbaciti ideju.
Suočavanje sa stvarnošću – kako druge podstaknuti da prihvate novine.
Strah zbog potrebne žrtve ili nelagode.
Pretjerano angažiranje.
Mogućnost krivog izbora.
Strah zbog gubitka kontrole u radu.
Rizik da to ne može uspjeti.

Otpori u reinženjeringu zdravstvene njege mogu poticati od pojedinaca, specifičnih skupina, većine aktera/osoba koje su u sistemu.

Za postizanje uspjeha u reinženjeringu zdravstvene njege važno je biti međuovisan, provokativan, početi imajući na umu ishod.
Postati neovisan: razmišljati win win – svi dobijaju!
Prvo pokušti razumjeti, pa zatim tražiti da te razumiju.
Povezati, usklađivati.
Konstantno održavati.

Cilj rada

Utvrditi postojeće promjene u procesu implementacije zdravstvene njege u kliničkoj sestrinskoj praksi
Prikazati značaj sestrinske prakse u zdravstvenom reinženjeringu.

Metod rada

Istraživanje je bilo prospektivno. Korišten je anonimni anketni upitnik (iz ponuđenih odgovora se nije mogao utvrditi identitet ispitanika), specijalno dizajniran za navedeno istraživanje. Upitnik je prilagođen ispitanicima, tako da su ispitanici mogli odgovarati na pitanja zaokruživanjem ponuđenih odgovora.

U istraživanju je učestvovalo 40 glavnih medicinskih sestara – menadžera Organizacionih jedinica/ Klinika Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Istraživanje je provedeno od 01.11.2010. do 01.12.2010.godine.

Podaci dobiveni istraživanjem su obrađeni putem baze podataka Microsoft Excel, te su prikazani u statističkim vrijednostima putem grafikona i tabela.

Rezultati istraživanja

Grafikon 1. Spolna struktura ispitanika/ca

Najveći broj ispitanika bio je ženskog spola i to 87,5%.

Grafikon 2. Godine radnog staža ispitanika/ca

Najveći broj ispitanika imao je između 21-30 godina radnog staža, i to njih 40%.

Grafikon 3. Zadovoljstvo procesom zdravstvene njege

Procesom zdravstvene njege zadovoljan je podjednak broj ispitanika/ca 48%.

Grafikon 4. Značaj kvalitetne zdravstvene njege u procesu izliječenja bolesnika

Najveći broj ispitanika 93% odgovorio je da od kvalitetne zdravstvene njege zavisi i proces liječenja bolesnika.

Grafikon 5. Odlučivanje u zdravstvenoj njezi

Najveći broj ispitanika/ca i to 75% odgovorio je da timski donosi plan za zdravstvenu njegu.

Grafikon 6. Sestrinska dokumentacija

Da je sestrinska dokumentacija od posebnog značaja u procesu zdravstvene njege odgovorilo je 85% ispitanika/ca.

Grafikon 7. Korištenje informacijskih tehnologija

Informacione tehnologije u svakodnevnom radu sestre koriste u prosjeku do 10%, odgovorio je najveći broj ispitanika/ca i to 34%.

Grafikon 8. Evaluacija zdravstvene njege

Evaluaciju zdravstvene njege najveći broj ispitanika/ca realizira usmenim putem i to 70%.

Grafikon 9. Otpori u sestrinskoj praksi

Ispitanici/ce su navele da otpore u procesuiranju zdravstvene njege imaju ponekad i to 58%, dok se njih 43% izjasnilo da otopore nemaju nikada.

Grafikon 10. Tehnička opremljenost Klinike/Organizacione jedinice

Najveći broj ispitanika/ca i to 63% odgovorio je da njihova Klinika/OJ djelimično dobro opremljena tehničkom medicinskom opremom.
Grafikon 11. Sestrinstvo i medicinske tehnologije

Sve sestre koriste djelimično savremenu medicinsku tehnologiju koja se nalazi na Klinici odgovorilo je 65% ispitanika/ca.

Grafikon 12. Kontrola kvaliteta, protokoli i procedure

Većina ispitanika/ca navela je da u svom radu koristi pisane procedure i protokole za rad, i to 65%.
Grafikon 13. Autonomija pacijenta-pravo na odlučivanje

Ispitanici/ce su odgovorili/e da u proces zdravstvene njege aktivno uključuju pacijente, i to njih 60%.
DISKUSIJA

Istraživanje je provedeno u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, između 40 glavnih medicinskih sestara/tehničara Organizacionih jedinica i Klinika.
U istraživanju je participiralo 35 (87,5%) ispitanika ženskog spola, i 5 (12,5%) ispitanika muškog spola.

Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika/ca zadovoljno procesom zdravstvene njege i to 19 (48%), mali broj ispitanika/ca izjasnili su se da nisu zadovoljni procesom zdravstvene njege bolesnika i to 2 (5%).

Većina ispitanika navela je da kvalitetna zdravstvena njega utiče na ishod liječenja bolesnika i to 37 (93%).

Sestre o planu i procesu zdravstvene njege, uglavnom odlučuju sa kompletnim timom, tako se 75% ispitanika izjasnilo i u našem istraživanju.

Sestrinska dokumentacija je od posebnog značaja za proces zdravstvene njege bolesnika. U našem istraživanju pokazalo se da je koristi 34 (85%) ispitanika/ca.

Informacione tehnologije u sestrinstvu koristi mali broj medicinskih sestara. Naše istraživanje je pokazalo da je taj procenat od 0 do 10% i to kod 14 (35%) ispitanika/ca.

Evaluacija zdravstvene njege trebala bi da se obavlja pismeno, što nije slučaj sa rezultatom našeg istraživanja gdje se većina ispitanika/ca 28 (70%) izjasnila da evaluaciju obavila usmenim putem.

O procesu zdravstvene njege, uglavnom su ranije odlučivali ljekari pa je to slučaj i danas, tamo gdje sestre nisu napravile promjene. Sestre koje su donosile ideje i prijedloge za bolju zdravstvenu njegu vrlo često su nailazile na otpore. Naše istraživanje je pokazalo da 23 (58%) ispitanika/ca ponekad ima otpore u odlučivanju.

Sestre su uglavnom zadovoljne tehničkom opremljenosti Organizacionih jedinica i Klinika u kojima rade i to njih 25 (63%), te svi djelimično koriste savremenu medicinsku opremu u zdravstvenoj njezi 26 (65%) ispitanika/ca.

Pisane procedure i protokole u svakodnevnom radu koristi 26 (65%) ispitanika/ca, dok mali broj ne koristi 4 (10%) jer ih nema, a budući da je proces akreditacije u KCUS u fazi formiranja, izradit će se i potrebni protokoli i procedure koje će se koristiti u OJ/Klinikama, koje to još nemaju.

Zbog toga su one u ulozi da i bolesnika uključuju u proces odlučivanja o zdravstvenoj njezi. Naše istraživanje je pokazalo da 24 (60%) medicinskih sestara djelimično uključuje bolesnike u proces odlučivanja o zdravstvenoj njezi.

Zdravstvena njega doživjela je transformaciju i napredak, uzimajući u obzir edukaciju medicinskih sestara, te savremenu medicinsku opremu koja se danas koristi u zdravstvu.

Sestrinska profesija u zdravstvu ima poseban značaj, budući da bolestan čovjek treba kvalitetnu zdravstvenu njegu.

Zaključci

Reinženjering tipično dovodi do organizacije koja ima specifičan skup osobina:

Procesi su jednostavni, a ne složeni.
Aktivnosti rastu i postaju višedimenzio-nalne kako ljudi preuzimaju širi obim zadataka.
Ljudi preuzimaju više kontrole, umesto da budu kontrolisani.
Težište u okolini u kojoj je proveden reinženjering se pomjera sa pojedinca na tim.
Organizaciona strukutra se menja sa hijerarhijske na “horizontalnu”.
Ključne osobe u organizaciji su specijalisti, prije nego menadžeri.
Osnova za mjerenje doprinosa više nije aktivnost već rezultat.
Uloga menadžera se mijenja od nadzornika u vođu tima.
Ljudi u organizaciji su usmjereni da zadovolje klijente, a ne rukovodioce.
Sistem vrijednosti u organizaciji prolazi kroz duboke promjene, od zaštitničke ka proizvodnoj orijentaciji.

Literatura

Davenport T. H. Process Innovation: Reengineering Work through. 1993.
Ed osomwan J. A. Organizational Transformation and Process Reengineering, St. Lucie Press. 1996.
Jovanović P, Dubonjić R, Pokrajac S. Industrijski menadžment. Beograd. 1998.
Pokrajac S. Reinženjering i perspektiva „svetske klase proizvodnje”, „Marketing”, vol. 27. 1996.
Pokrajac S. Reinženjering. Novi početak starog poslovnog koncepta. Škola biznisa broj 1/2010.
Hammer M, Champy J. Reengineering The Corporation: A Manifesto for Business Revolution, 1993.

Odgovori