Rauche časopis: Broj 2-3

Zdravstvena njega centralnog venskog katatera

Sažetak

Primjena centralnog venskog katetera, zbog lakšeg pristupa krvožilnom sistemu i hemodinamskog monitoriranja bolesnika, važna je tema savremene medicine.

Centralni venski kateter od iznimne je važnosti za pacijente kojima je potrebno dugotrajno liječenje. Za razliku od perifernog, centralni venski pristup podrazumijeva postavljanje katetera u veliku venu, najčešće na vratu ili u grudnom košu. Vrh tako postavljenoga katetera nalazi se u desnoj pretklijetki srca. Ovakav pristup omogućava često uzimanje uzoraka krvi za dijagnostičke pretrage, kao i primjenu citostatika, krvnih pripravaka, velikih količina tekućine, hranjivih tvari, antibiotika i drugih lijekova.

Postoji nekoliko vrsta centralnih venskih katetera. Primarno se dijele na katetere za kratkotrajnu i dugotrajnu primjenu. Dugotrajni centralni venski kateteri se nadalje dijele na one koji se postavljaju putem periferne vene (PICC, engl. peripherally inserted central catheter), vanjske katetere koji mogu biti tunelirani ili netunelirani te unutarnje, odnosno implantirane katetere.
Primjena centralnog venskog katetara nosi i rizike od lokalnih i sistemski infektivnih komplikacija, kao što su lokalna infekcija na mjestu gdje je postavljen kateter, sepsa, septički tromboflebitis, endokarditis i druge metastatske infekcije.

Ključne riječi: Centralni venski kateter, primjena, uloga medicinske sestre-tehničara

Nastavi čitati Zdravstvena njega centralnog venskog katatera

Učestalost kožnih malignoma u kabinetu za dermatoskopiju klinike za kožne i spolne bolesti

Sažetak

Uvod: Epidemiološke studije o učestalosti malignih tumora kože pokazuju da se broj oboljelih razlikuje prema geografskom položaju. Tako je u području Australije i Novog Zelanda 10 puta više pacijenata nego u Evropi, što je u izravnoj vezi s oštećenjem ozonskog zaštitnog omotača koji filtrira UV zračenje. Maligni melanom čini približno 2-3% svih malignih tumora kože i uzrokuje 1-2% ukupnog mortaliteta od malignih bolesti.
Cilj rada:
Utvrditi zastupljenost kožnih malignoma tj. epitelioma i melanoma u Kabinetu za dermatoskopiju Klinike za kožne i spolne bolesti
Odrediti distribuciju kožnih malignoma prema spolnoj i dobnoj zastupljenosti, te zanimanju pacijenta
Utvrditi distribuciju kožnih malignoma prema mjestu anatomske lokalizacije primarnog sijela tumora
Utvrditi kretanje i relativni odnos kožnih epitelioma i melanoma za posmatrani period
Metode rada: Istraživanje je obuhvatilo 402 pacijenta. Studija je provedana kao retrospektivna, deskriptivna, ciljana i otvorena. Obuhvaćen je period od 2007.-2010. godine i uključeni su svi pacijenti Kabineta za dermatoskopiju Klinike za kožne i spolne bolesti kod kojih je sumnja na malignom uspostavljena inspekcijom kože u cijelosti, a potom i dermatoskopskim pregledom ciljane lezije načinjenim digitalnim dermatoskopom MoleMax II. U istraživanju je korištena medicinska dokumentacija Klinike za kožne i spolne bolesti, tj. radni protokoli Kabineta za dermatoskopiju.
Rezultati istraživanja: Istraživanje je pokazalo da je broj oboljelih od bazocelularnog, spinocelularnog i malignog melanoma kože prema dobnoj zastupljenosti pokazuje da je najveći broj pacijenata tokom promatranih godina istraživanja pripadao dobnoj skupini >70 godina, češće kod muškaraca nego kod žena, što je procentualno prikazano s 53,9% kod muškaraca, i 46,1% kod žena (12). U provedenoj studiji po godinama, može se ustanoviti da je evidentirano ukupno 3 pacijenta oboljela od malignog melanoma za period od 2007. – 2010. godine. U 2008. godini evidentirana su 2 pacijenta ili 2,8%, a u 2009. godini evidentiran je 1 pacijent ili 0,8% pacijenta.
Zaključak: Najučestaliji kožni malignom je bazocelularni tumor kože s 96,3% pacijenata, potom spinocelularni s 3% pacijenata, a najmanja učestalost otpada na maligni melanom, s 0,8%. Broj oboljelih muškaraca sa 53,9% (217) je veći od broja oboljelih žena sa 46,1% (185) tj: rotio M:F= 1,1:1. Najopterećenija dobna skupina je preko sedamdeset godina starosti sa 46,3%, a zapažen je kontinuiran porast oboljelih s godinama starosti.
Distribucija oboljelih prema zanimanju je pokazala da su najzastupljeniji penzioneri s 48,3%, potom radnici 20,4%, domaćice 16,7%, a na ostale otpada 14,7% pacijenata.
Najučestalija anatomska lokalizacija primarnog sijela su lice i uške sa 66,8%, a najmanje ih je smješteno u predjelu donjih ekstremiteta, tj: 0,4%.

Ključne riječi: spinocelulasni, bazocelularni, maligni melanom, prevencija

Nastavi čitati Učestalost kožnih malignoma u kabinetu za dermatoskopiju klinike za kožne i spolne bolesti

Očuvanje zdravlja medicinskih sestara u radu sa kritično obolelim pacijentima

Sažetak

Medicinske sestre rade u grupi poslova sa visokim zahtevima, malom slobodom odlučivanja, nedostatkom autonomije koja rezultira stvaranjem jake napetosti. Smatra se da postoji velika nesrazmera između zahteva na radnom mestu i onoga što sestre mogu da pruže. Jasno je ukazano na postojanje stresogenih faktora iz više segmenata u radnoj sredini.
Najčešći simptomi poremećaja zdravlja su: opšti zamor, malaksalost, tahikardije, povišen krvni prisak, anksioznost, nesanice i depresija.
Svetsko Veće medicinskih sestara je konstatovalo novi porast stresora na kraju XX veka, porast zahteva radnog mesta, pad socijalne podrške, nesigurnost i nedostatak motivacije koji su ozboljni uzroci ugrožavanja zdravlja medicinskih sestara, samim tim i nizi kvalitet zdravstvene nege i uluga.
Metode: U radu su korišćeni metoda ankete i deskriptivna metoda. Anketa je sprovedena u kategoriji zaposlenih med. sestara u jedinicama intenzivne terapije.
Cilj: Dobiti neophodne smernice koje će poslužuti očuvanju zdravlja medicnskih sestara u radu sa kritično obolelim pacijentima.
Zaključak: Potrebno je preduzeti strateške mere u cilju očuvanja zdravlja i sprečavanja nastanak bolesti među medicinskim sestrama u kliničko-bolničkoj praksi u radu sa kritično obolelim pacijentima. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu motivacije kroz veći lični dohodak, unapređenje uslova rada na radnom mestu, obezbeđenje bolje socijalno-psihološke podrške u radnoj sredini, savlađivanja veština komunikacije, organizovanje zajedničkih aktivnosti van radnog vremena ,dodatna edukacuja za rad sa kriticno obolelim pacijentima.Time bi dobili visi nivo kvaliteta zdr. nege i usluga, saopstava nam i svetsko vece med. Sestara u svojim istrazivanjima.

Ključne reči: zdravlje medicinskih sestara, kritično oboleli pacijenti

Nastavi čitati Očuvanje zdravlja medicinskih sestara u radu sa kritično obolelim pacijentima

Uticaj promotivno-preventivnih aktivnosti na ishod bolesti terminalno oboljelih

Sažetak

Palijativna skrb je sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek. Nastoji se ublažiti bol i podići kvaliteta života bolesnika neizlječivih ili složenih bolesti. Osnivač pokreta palijativne skrbi je Engleskinja Cicely Saunders1967. godine. Ona je nastojala omogućiti neizlječivim bolesnicima da umru u što udobnijim uvjetima.
Cilj palijativne skrbi je smanjiti bol i neugodne simptome bolesti kako bi bolesnik koji je u posljednjim stadijima neizlječivih bolesti ili ima kroničnu tešku bolest,imao kvalitetniji ostatak života. Zajedno surađuju liječnici, farmaceuti, socijalni radnici, medicinske sestre i volonteri s obitelji pacijenata.Palijativna skrb odvija se u centrima za njegu,bolnicama i u liječenju kod kuće.Palijativnom medicinom nastoji se pomoći bolesniku na tjelesnom,duševnom i duhovnom planu.
Najčešće se radi o oboljelima od karcinoma .Palijativna medicina u suprotnosti je s eutanazijom i asistiranim samoubojstvom. Nastoji se pomoći bolesniku, da živi što kvalitetnije i sa što manje boli do njegove prirodne smrti. “Ako bolesnik traži da ga se ubije, podbacili smo u pružanju njege“( Cicely Saunders).
Svrha rada dovodi do saznanja visokog procenta manifesnog razvoja palijativnih oboljenja,komplikacija i poremečaja uz gubitak prethodne fizičke sposobnosti sa uznapredovanosti bolesti u bar dvije oblasti ( komplikacije i psihofizički disbalans).
Problem oboljenja i njegove progresije ukazuje na vodeća onkološka oboljenja koja dovode do smrti kao posljedica komplikacija neadekvatno primjenjenom zdravstvenom njegom, te je vodeći uzrok invaliditeta. U jednoj trećini slučajeva komplikacije završavaju smrću, druga trećina bolesnika postaju teški invalidi, dok trećina zadovoljavajuće spriječava progresiju oboljenja uz prolongiranje komplikacija.
Prema saopštenju Svjetske zdravstvene organizacije karcinomi su jedan od vodećih oboljenja ljudi širom svijeta. To je jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja.
Čimbenici rizika su: dob, spol, rasa, naslijeđe,uticaj spoljnjih faktora, stres,neadekvatni stilovi života i nezdrava prehrana.

Ključne riječi: palijativna njega, karcinom, hospicij, bol, eutanazija

Nastavi čitati Uticaj promotivno-preventivnih aktivnosti na ishod bolesti terminalno oboljelih