Operativne korekcije nosa i uticaj na psihičko zdravlje

Sažetak

Cilj istraživanja je utvrđivanje odnosa rinoplastike i psihičkog zdravlja pacijentkinja. Istraživanje je obuhvatilo ispitanice koje su bile podvrgnute estetskom ili rekonstruktivnom operativnom zahvatu nosa. Kao instrument istraživanja korišten je Upitnik SF-36 (Short Form 36), višestruko primjenljiv upitnik zdravstvenog statusa s 36 pitanja. Rezultat se standardno izražava u osam dimenzija, od kojih je jedna dimenzija psihičko zdravlje. Sve ispitanice su preoperativnu pripremu i postoperativnu njegu imale u Eurofarm centru u periodu 2007 – 2010. godine. Ispitanice su bile podijeljene u dvije grupe. Grupa A: 20 ispitanica kod kojih je urađena estetska rinoplastika i grupa B: 20 ispitanica kod kojih je urađena funkcionalna rinoplastika. Analiza normalne distribucije putem Kolmogorv Smirnov testa pokazuje da ograničenje zbog fizičkih teškoća, tjelesni bolovi, socijalno funkcioniranje i ograničenje zbog emocionalnih teškoća zadovoljavaju kriterije normalne distribucije podataka te su isti bili obrađivani korištenjem parametarskih testova (Student t i ANOVA), dok preostale subskale SF-36 upinika ne zadovoljavaju kriterije normalne distribucije te su u njihovoj analizi korišteni neparametrijski testovi (Mann-Whitney U i Kruskal-Wallis). Prosječna dob u ispitivanom uzorku (N=40) je iznosila 32,6±6,8 godina (medijana 32 godine), te se kretala u rasponu od 19 do 52 godine. Statistička analiza ukazuje da signifikantne razlike prema dobi postoje na skalama percepcije opšteg zdravlja, vitalnosti i energije, te psihičkog zdravlja (p<0,05). S obzirom na stepen obrazovanja, visoku stručnu spremu ima 27 (67.5 %), jedna ispitanica ima postdiplomsko obrazovanje (2.5 %), i 12 (30.0 %) ispitanica je sa srednjom stručnom spremom. Obzirom na bračni status 25 (62.5 %) ispitanica nije u braku, a 15 (37.5 %) je u braku.
U odnosu na vrstu operativnog zahvata i dimenzije zdravstvenog statusa postoji statistički signifkantna pozitivna korelacija prema skali tjelesnih bolova, percepcije opšteg zdravlja i psihičkog zdravlja. Ispitanice koje su bile podvrgnute estetskoj operaciji imaju viši skor na pomenutim skalama.

Ključne riječi: rinoplastika, psihičko zdravlje, kvaliteta života, zdravstvena njega

Summary

The goal of research is to determine the relationship rhinoplasty and mental health patients. The study included patients who underwent cosmetic or reconstructive surgery of the nose. The survey instrument was used questionnaire SF-36 (Short Form 36), multiple applicable health status questionnaire with 36 questions. The result is normally expressed in eight dimensions, of which one dimension of mental health. All the patients were preoperative preparation and postoperative care have the Eurofarm center in the period 2007 – 2010. The subjects were divided into two groups. Group A: 20 patients, who had undergone aesthetic rhinoplasty and group B: 20 patients, who had undergone functional rhinoplasty. Analysis of normal distribution through Kolmogorv Smirnov test shows that the limitation due to physical problems, bodily pain, social functioning and limitation due to emotional difficulties meeting the criteria of normal distribution of data and the same were analyzed using parametric tests (Student these ANOVA), while the remaining subscales of the SF-36 of the questionnaire not meet the criteria of normal distribution and are in their analysis used non-parametric tests (Mann-Whitney U and Kruskal-Wallis). The average age in the sample (N = 40) amounted to 32.6 ± 6.8 years (median 32 years), and ranged from 19-52 years. Statistical analysis indicates that significant differences by age are the scales of perception of general health, vitality and energy, and mental health (p <0.05). Given the level of education, a university degree has 27 (67.5%), one of the respondents have a postgraduate education (2.5%), and 12 (30.0%) respondents with a high school degree. Given the marital status of 25 (62.5%) of women not married, and 15 (37.5%) are married.
In relation to the type of surgery and dimensions of health status there is a statistically signifkantna positive correlation to the scale of bodily pain, general health perceptions and mental health. The subjects who underwent cosmetic surgery have a higher score on the aforementioned scales.

Keywords: rhinoplasty, mental health, quality of life, health care

Uvod

Mentalno zdravlje je neodvojiva komponenta zdravlja i predstavlja širok pojam koji obuhvata mentalno zdravlje i probleme mentalnog zdravlja. Povezano je s fizičkim zdravljem i socijalnim funkcionisanjem i ima znatnu društvenu vrijednost jer pridonosi funkcijama društva te utiče na njihovu cjelokupnu produktivnost (1).
Dobro mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalne bolesti, već predstavlja mogućnost pojedinca da prepozna svoje potencijale, izrazi svoju individualnost, ostvari lične ciljeve, adekvatno se suočava sa stresom, radi, uživa u plodovima svoga rada i doprinosi obitelji i drugim društvenim mrežama, lokalnoj zajednici i društvu. Uključuje subjektivni osjećaj blagostanja, samoefikasnosti, kompetentnosti, samopoštovanja, optimizma, nezavisnosti, te sposobnost uspostavljanja harmoničnih interpersonalnih odnosa i sposobnost realizacije vlastitih emocionalnih i intelektualnih potencijala, tj.mogućnost konstruktivnog mijenjanja okoline (1).
Rinoplastika je estetska ili rekonstruktivna operacija nosa. Estetske deformacije nosa koje se rješavaju rinoplastikom, mogu biti urođene ili mogu nastati tokom života zbog traume nosa, prethodnog operativnog zahvata na nosu ili infekcije. Otklanjanje tjelesnih nedostataka utiče na psihičko zdravlje i uspostavljanje bolje psihičke ravnoteže. Zadovoljstvo pacijenta se smatra dragocjenim mjerilom rezultata medicinske usluge (2,3).
Američka studija ubraja kozmetičku rinoplastiku među najčešće estetske hirurške zahvate u Americi. Zbog sve većeg prihvatanja estetske hirurgije, sve povoljnijim hirurškim ishodom, i širokom medijskom paţnjom, popularnost estetske operacije nosa i dalje je u porastu. Ova operacija nije više rezervirana za bogate mlade žene, kozmetička rinoplastika sada nadilazi dob, pol, socio – ekonomske i etničke klasifikacije. Doista, kozmetička rinoplastika postaje sve rasprostranjenija širom svijeta, uz rastuću popularnost u Aziji, Južnoj Americi i Evropi, te kao takva postaje neizbježna (4).
Cilj istraživanja je utvrđivanje odnosa rinoplastike i psihičkog zdravlja pacijentkinja.

Metod

Istraživanje je kliničko – retrospektivna, randomizirana, jednostruko slijepa („single blinded“) studija, u kojoj su metodom slučajnog izbora ispitanice bile podvrgnute ispitivanju putem upitnika od strane istog ispitivača.
Kao instrumant istraživanja korišten je Upitnik SF-36 (Short Form 36). Upitnik SF-36 je višestruko primjenljiv upitnik zdravstvenog statusa s 36 pitanja. To su pitanja s odgovorima tipa višestrukog izbora: od 3 do 6 ponuđenih. Rezultat se standardno izražava u osam dimenzija koje čine profil zdravstvenog statusa:
fizičko funkcionisanje (PF, engl. physical functioning): 10 pitanja
ograničenje zbog fizičkih teškoća (RP, engl. role limitation due to physical problems): 4 pitanja
tjelesni bolovi (BP, engl. body pain): 2 pitanja
percepcija opšteg zdravlja (GH, engl. general health perception): 5 pitanja
vitalnost i energija (VT, engl. vitality / energy): 4 pitanja
socijalno funkcioniranje (SF, engl. social functioning): 2 pitanja
ograničenje zbog emocionalnih teškoća (RE, engl. role limitation due toemotional problems): 3 pitanja
psihičko zdravlje (MH, engl. mental health): 5 pitanja (5)

Istraživanje je obuhvatilo ispitanice koje su bile podvrgnute estetskom ili rekonstruktivnom operativnom zahvatu nosa. Sve ispitanice su preoperativnu pripremu, te postoperativnu njegu imale u Eurofarm centru u periodu 2007 – 2010. godine. Ispitanice su bile podijeljene u dvije grupe. Grupa A: 20 ispitanica kod kojih je urađena estetska rinoplastika i grupa B: 20 ispitanica kod kojih je urađena funkcionalna rinoplastika.
Obrada podataka vršena uz pomoć statističkog programa SPSS 17.0.

Rezultati

Tabela 1. Odnos životne dobi ispitanica i vrste operativnog zahvata
Životna dob
Vrsta operativnog zahvata Ukupno
Funkcionalna operacija Estetska operacija
18-20 godina 1 (2.5 %) - 1 (2.5 %)
21-30 godina 12 (30 %) 7 (17.5%) 19 (47.5 %)
31-40 godina 4 (10%) 12 (30 %) 16 (40 %)
41-51 godina 3 (7.5%) 1 (2.5 %) 4 (10 %)
Ukupno 20 (50 %) 20 (50 %) 40 (100 %)

Tabela 1. Odnos životne dobi ispitanica i vrste operativnog zahvata

Životna dob

Vrsta operativnog zahvata

Ukupno

Funkcionalna operacija

Estetska operacija

18-20 godina

1 (2.5 %)

1 (2.5 %)

21-30 godina

12 (30 %)

7 (17.5%)

19 (47.5 %)

31-40 godina

4 (10%)

12 (30 %)

16 (40 %)

41-51 godina

3 (7.5%)

1 (2.5 %)

4 (10 %)

Ukupno

20 (50 %)

20 (50 %)

40 (100 %)

12 (30 %) pacijentica životne dobi od 21–30 godina, su uradile funkcionalnu rinoplastiku, 12 pacijentica (30 %) životne dobi od 31-40 godina su uradile estetsku rinoplastiku.

Tabela 2. Odnos stepena obrazovanja i životne dobi ispitanica

Stepen obrazovanja

Životna dob (godine)

Ukupno

18-20

21-30

31-40

41-51

Srednja stručna sprema

1 (2.5 %)

6 (15 %)

5 (12.5%)

12 ( 30%)

Visoka stručna sprema

13(32.5%)

12 (30 %)

2 (5%)

27 (67.5 %)

Postdiplomski studij

1 (2.5 %)

1 (2.5 %)

Ukupno

1 (2.5 %)

19(47.5%)

17(42.5 %)

3(7.5 %)

40 (100 %)

13 (32.5%) ispitanica s visokom stručnom spremom su bile u životnoj dobi od 21-30 godina, 12 (30 %) ispitanica s visokom stručnom spremom su bile u životnoj dobi od 31-40 godina, i dvije ispitanice su bile životne dobi od 41-50 godina. 6 (15 %) ispitanica sa srednjom stručnom spremom su bile u životnoj dobi od 21-30 godina, 5 (12.5%) %) ispitanica sa srednjom stručnom spremom su bile u životnoj dobi od 31-40 godina, i jedna ispitanica je bila životne dobi od 18-20 godina.

Tabela 3. Odnos psihičkog zdravlja i dobnih grupa

Psihičko zdravlje

p=0,010

N

X

SD

Minimum

Maksimum

19-30 godina

15

77,0667

12,60083

60,00

100,00

31-40 godina

21

83,4286

9,31972

72,00

100,00

preko 40 godina

4

65,0000

11,94432

48,00

76,00

Ukupno

40

79,2000

12,02391

48,00

100,00

Postoji signifikantna razlika prema dobi na skali psihičkog zdravlja (p<0,05).

Tabela 4. Odnos stepena obrazovanja i vrste operacije

Stepen obrazovanja

Vrsta rinoplastike

Ukupno

Funkcionalna

Estetska

Srednja stručna sprema

  7 (17.5%)

5 (12.5%)

12 (30 %)

Visoka stručna sprema

12 (30 %)

15 (37.5%)

27 (67.5 %)

Postdiplomski studij

1 (2.5 %)

1 (2.5 %)

        Ukupno

20 (50 %)

20 (50%)

40 (100%)

15 (37.5%) ispitanica visoke stručne spreme uradile su estetsku, a 12 (30%) ispitanica visoke stručne spreme uradile su funkcionalnu rinoplastiku. 7 (17.5%) ispitanica srednje stručne spreme uradile su funkcionalnu rinoplastiku, a 5 (12.5%) ispitanica uradile su estetsku rinoplastiku. 1 (2.5%) ispitanica sa završenim postdiplomskim studijem uradila je funkcionalnu rinoplastiku.

Tabela 5. Odnos psihičkog zdravlja i obrazovanja

Psihičko zdravlje

p=0,192

N

X

SD

Minimum

Maksimum

PHD

1

68,0000

.

68,00

68,00

SSS

12

84,0000

9,49641

72,00

100,00

VSS

27

77,4815

12,65632

48,00

100,00

Ukupno

40

79,2000

12,02391

48,00

100,00

Komparacija prema nivou obrazovanja nije pokazala statistički signifkantnu razliku niti na jednoj skali SF-36 upinika (p>0,05). Generalno bi mogli reći da su ispitanice sa SSS na većini skala imale najveći prosječan skor.

Tabela 6. Odnos vrste operacije i bračnog stanja ispitanica

Vrsta rinoplastike

U braku

Nisu u braku

Ukupno

Estetska

6 (15%

14 (35%)

20  (50 %)

Funkcionalna

9 (22.5%)

11 (27.5%)

20  (50 %)

Ukupno

15 (37.5 %)

25 (62.5 %)

40 (100 %)

Obzirom na bračni status 25 (62.5 %) ispitanica nije u braku, a 15 (37.5 %) je u braku. 14 (35%) ispitanica koje nisu u braku uradile su estetsku rinoplastiku, a 11 (27.5%) ispitanica koje nisu u braku uradile su funkcionalnu rinoplastiku. 9 (22.5%) ispitanica koje su u braku uradile su funkcionalnu rinoplastiku, a 6 (15%) ispitanica koje su u braku uradile su estetsku rinoplastiku.

Tabela 7. Odnos psihičkog zdravlja i bračnog statusa

Psihičko zdravlje

p=0,392

N

X

SD

Minimum

Maksimum

Neudata

25

77,9200

13,07007

48,00

100,00

Udata

15

81,3333

10,10422

68,00

100,00

Ukupno

40

79,2000

12,02391

48,00

100,00

Ne postoji statistički signifkantna razlika u odnosu na bračni status.

Tabela 8. Odnos funkcionalne i estetske rinoplastike i psihičkog zdravlja

Psihičko zdravlje

p=0,019

N

X

SD

Minimum

Maksimum

Funkcionalna

20

74,8000

11,83038

48,00

100,00

Estetska

20

83,6000

10,77228

64,00

100,00

Ukupno

40

79,2000

12,02391

48,00

100,00

Postoji statistički signifkantna pozitivna korelacija prema skali psihičkog zdravlja.

Diskusija

Studija autora Hilhorst–a je pokazala da su žene objektivno spremnije pristati na liječenje funkcionalnih i estetskih nosnih deformacija, pa i ako će trajati duži vremenski period, čak i godinama. Ako su suočene s deformitetom nosa nakon primarne rinoplastike, ženska populacija će pristati na postupak revizijske rinoplastike (s teoretskim izjašnjavanjem od 9 %), u narednih 5 godina života (6).
Studija autora Hellings–a i Nolst Trenité–a je pratila 90 pacijenata koji su podvrgnuti revizijskim rinoplastikama u akademskom Medical Center u Amsterdamu (Holandija), u razdoblju od 2,5 godine nakon operacije nosa. Od 46 pacijenata koji su odgovorili na upitnik, 88% ima pozitivan stav o operaciji, 79% bi se odlučili da se podvrgne postupku revizije. Analizom podgrupa je pokazano da je zadovoljstvo uglavnom ostvareno kod mladih osoba i pacijenata srednje dobi, bez većih razlika između muškaraca i žena. Ova retrospektivna studija pokazuje da rinoplastika u akademskoj praksi daje veći kvalitet života pacijentima kroz dugogodišnji period (7).
Grupa autora iz Turske uključila je u studiju 191 pacijenta s primarnom rinoplastikom, između 2006 i 2009 godine. 81 pacijent je imao velike nosne deformacije, a 110 pacijenata je bilo uključeno kao kontrolna grupa. Objektivna analiza hirurškog ishoda utvrdila je statistički značajno poboljšanje u korist postoperativnih rezultata u obje grupe pacijenata. Rinoplastika može osigurati objektivno poboljšanje, visoko zadovoljstvo i pozitivan utjicaj na kvalitet života. Međutim, stepen zadovoljstva i poboljšanje kvaliteta života u bolesnika s nosnim deformitetom nije se povećao u njihovu korist (8).

Zaključci

Dob pokazuje statistički signifkantnu negativnu korelaciju prema tri dimenzije zdravstvenog statusa i to percepciji opšteg zdravlja, vitalnosti i energiji i psihičkom zdravlju. Negativan smjer korelacije ukazuje da starije ispitanice imaju niži skor na ovim skalama i obrnuto da mlađe ispitanice imaju viši skor na pomenutim skalama.
Stručna sprema pokazuje statistički signifkantnu negativnu korelaciju prema bračnom statusu. Ispitanice s višom stručnom spremom su češće neudate.
Nije zabilježena niti jedna statistički signifkantna korelacija prema bračnom statusu.
Tjelesni bolovi statistički signifkantno pozitivno koreliraju sa skalama percepcije općeg zdravlja, vitalnosti i energije, socijalnog fukcioniranja i psihičkog zdravlja, što znači da ispitanice s manje fizičkih bolova bolje funkcioniraju i u ovim oblastima SF-36 upinika.
Percepcija općeg zdravlja još pokazuje i statistički signifkantnu pozitivnu povezanost sa skalama vitalnosti i energije, te skalom psihičkog zdravlja, što znači da ispitanice s boljom percepcijom općeg zdravlja isto tako ocjenjuju pozitivnije vitalnost i energiju te psihičko zdravlje.
Vitalnost i energija su pozitivno povezane sa socijalnim funkcioniranjem i psihičkim zdravljem, dok ograničenje zbog emocionalnih teškoća ne pokazuje statistički signifkantnu, ali ipak negativnu korelaciju sa psihičkim zdravljem.

Literatura

  1. Švraka E, Avdić D, Hasanbegović Anić E. Okupaciona terapija. Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu, 2012. ISBN 978-9958-692-03-1 COBISS.BH-ID 19697414
  2. Milojević B. Estetska i plastična hirurgija: kako i zašto? Zagreb. 1991, 10-71.
  3. Maletić D. I. Estetska kirurgija. Primjeri iz prakse i mogućnosti. Zagreb. 2004, 14-52.
  4. Davis RE. Rhinoplasty and concepts of facial beauty. Facial Plast Surg. 2006; 22(3):198-203.
  5. Hercigonja-Szekerez M. Vrijednost tekstualnih podataka u opservacijskim epidemiološkim istraživanjima. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu. Zagreb, 2010,12-20.
  6. Hilhorst MT. Philosophical pitfalls in cosmetic surgery: a case of rhinoplasty during adolescenceJ Med Ethics: Medical Humanities. 2002;28:61-65.
  7. Hellings PW, Nolst Trenité GJ. Long-term patient satisfaction after revision rhinoplasty. Laryngoscope. 2007;117(6):985-9.
  8. Cingi C, Eskiizmir G. Deviated nose attenuates the degree of patient satisfaction and quality of life in rhinoplasty: a prospective controlled study. Clin Otolaryngol. 2013;38(2):136-41.

Odgovori