Učestalost elemenata stresa na radnom mjestu

The sources of stress at work

SAŽETAK

Stres na radu je specifična vrsta stresa čiji je izvor u radnoj sredini. Stres na radu je prepoznat širom svijeta, kao najveći izazov zdravlju radnika i zdravlju njihovih organizacija. (6) Stres povezan s radom je odgovor kojim ljudi reagiraju, kada se susretnu sa zahtjevima rada i pritiscima koji ne odgovaraju njihovom znanju i sposobnosti, i koji ugrožavaju njihovu sposobnost da se sa njima nose.

CILJ: Utvrditi prisutvo, incidencu, nivo i izvore stresa na radu, te njihov uticaj na zdravlje, apsentizam, kvalitet života i radnu sposobnost zaposlenika.

METODE: Retrospektivno presječno istraživanje provedeno je pomoću tri standardizirana, anonimna upitnika u vremenskom periodu 2011/2012g. obuhvata uzorak 270 zaposlenika, mušku i žensku radnoaktivnu populaciju, životne dobi 20 do 65 godina.

REZULTATI: Prisustvo elemenata stresa na radu utvrđeno je kod 137 (51%) anketiranih zaposlenika, svih struktura zanimanja, sa većom incidencom 6 (100%) kod menadžera, od kojih 5 (83%) su percipirali visok nivo stresa. Rezultati studije pokazuju prisustvo i veću incidencu morbiditeta i dugotrajnog apsentizma, kod zaposlenika pod stresom. Stres na radu subjektivno je percipirao veći broj 59 (83%) zaposlenika sa lošom radnom sposobnošću i lošim kvalitetom života 45 (83%.)

ZAKLJUČAK: Utvrđena je povezanost stresa sa učestalijom pojavom morbiditeta i apsentizma, kao i prisustvo stresa kod većeg broja zaposlenika sa lošom radnom sposobnošcu i lošim kvalitetom života. Značajna povezanost incidence i razine stresa u odnosu na zanimanje zaposlenika, pokazuje da je stres prisutan kod svih struktura zanimanja, ali sa većom incidencom i visokom razinom stresa kod menadžera.

KLJUČNE RIJEČI: zaposlenici, stres, kvalitet života, radna sposobnost

SUMMARY

Stress at work is a specific type of stress whose source is centered in work environment. Moreover, it is worldwide recognized as the biggest challenge of employees’ health and the health of organizations they belong. Stress related to work is a response of people when they are faced with job requirements and pressures that are inadequate for their skills and knowledge that threaten their ability to deal with them.

OBJECTIVE: Objective is to determine presence, incidence, levels and sources of stress at work and their influence on employees’ health, absenteeism, life quality and work ability.

METHODS: A retrospective cross-sectional research has been conducted with the help of three standardized and anonymous questionnaires in the period 2011/2012.

It includes a sample of 270 male and female employees that belong to working population aged from 20 to 65.

RESULTS: The presence of work stress elements has been found at 137 (51%) surveyed employees of all occupational structures. The higher incidence of stress has been found at 6 (100%) managers where 5 (83%) of them have perceived high level of stress.

Results of study show a presence and higher incidence of morbidity and long-lasting absenteeism in workers under the stress. Stress at work has been subjectively perceived by 59 (83%) employees with poor work ability and bad life quality (45; 83%).

CONCLUSION: The relationship between stress and frequent presence of morbidity and absenteeism has been determined during this research. Moreover, a stress has been shown at a large number of employees with poor work ability and bad life quality. Significant interconnection of incidence and level of stress, in regard to employee ocupation, shows us that stress is present at all occupational structures, but with higher incidence and level of stress at managers.

KLJUČNE RIJEČI: employees, stress, life quality, work ability

UVOD

Razvoj tehnologije ne djeluje na ljudsko zdravlje samo indirektno, preko ekonomskih uslova i socijalnih odnosa, nego i direktno izazivajući niz povoljnih, ali i nepovoljnih efekata na zdravstveno stanje i kvalitet življenja. Zdravstveni problemi na radnom mjestu vezani su za nesreće, izloženost buci, hemijskim noksama, te problemima vezanim za fizičke uslove radne sredine i stres. Osim toga, psihosocijalna radna sredina može biti povezana sa širim zdravstvenim problemima, koji nisu usko vezani za rad, kao što su oboljenja srca i mentalna oboljenja. Kvantitet i kvalitet posla ima snažan uticaj na mnoge faktore vezane za zdravlje, uključujući prihode, društvene kontakte i samopoštovanje. U Evropi, u ukupnom ekonomskom rastu i razvoju stvoreno je fleksibilnije tržište rada, u kojem je velik postotak od ukupnog broja poslova privremen, a veliki postotak svih radnika ima kratkoročne ugovore, ili je formalno honorarni radnik. Procjene troškova proizvodnje, međutim rijetko uzimaju u obzir gubitak zdravlja i smanjenje kvaliteta života povezanih sa nesigurnošcu na radnom mjestu. Stres je u savremenom svijetu prepoznat kao važan faktor koji utiče na zdravlje. Reakcija pojedinca na stres je rezultat preklapanja individualne osjetljivosti, vanjskih okolnosti i stresora. Vanjske okolnosti uključuju okolinu, obitelj, prijatelje i radnu atmosferu. Reakcije na stres mogu biti psihološke, ponašajne i fiziološke.

Psihološke reakcije na stres mogu biti: porast tjeskobe, problemi koncentracije, negativne emocije, gubitak pažnje, depresija, umor, sindrom izgaranja (eng. Burnout syndrome.) Ponašajne reakcije na stres su najčesće povlačenje i izolacija na poslu ili kod kuće, porast nesreća, razdražljivost, agresivnost, niska motivacija za rad i međuljudske odnose, te porast nasilja na poslu ili kod kuće. Fiziološke reakcije na stres uključuju povišenje krvnog pritiska, bolove u prsima, nesanicu, probavne smetnje, glavobolju. Stres na radu je specifična vrsta stresa čiji je izvor u radnoj sredini. Stres na radu je prepoznat širom svijeta kao najveći izazov zdravlju radnika i zdravlju njihovih organizacija. Stres povezan s radom je odgovor kojim ljudi reagiraju kada se susretnu sa zahtjevima rada i pritiscima koji ne odgovaraju njihovom znanju i sposobnosti, i koji ugrožavaju njihovu sposobnost da se sa njima nose. Stres se javlja u širokom rasponu radnih okolnosti, a često se pogoršava kada zaposlenici osjećaju da imaju slabu potporu od nadređenih i kolega i kada imaju slabu kontrolu nad radom i načinom savladavanja radnih zahtjeva i pritisaka. Pritisak na radnom mjestu je neizbježan zbog zahtjeva savremene radne sredine, i kada postane prekomjeran, dovodi do stresa. To uključuje ne samo situacije u kojima pritisci rada prelaze radnikovu sposobnost da se s njima nosi, nego i kada se u dovoljnoj mjeri ne koristi radnikovo znanje i sposobnosti.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA

  1. Utvrditi prisustvo, incidencu i razinu stresa na radnom mjestu.
  2. Utvrditi povezanost stresa sa radnom sposobnošću, kvalitetom života, incidencom

apsentizma i morbiditeta.

  1. Utvrditi učestalost i nivo stresa u odnosu na zanimanje zaposlenika.
  2. Identificirati izrazite elemente stresa na radnom mjestu.

ISPITANICI I METODE ISTRAŽIVANJA

Ispitanici

Istraživanje je provedeno na uzorku 270 ispitanika iz kategorije radnoaktivne populacije, zaposlenih u Fabrici duhana Sarajevo d.d., koji su dobrovoljno pristali da sudjeluju u istraživanju. Prema spolnoj strukturi istraživanje je obuhvatilo mušku 69% i žensku 31% radnoaktivnu populaciju, životne dobi u rasponu od 20 – 65 godina, a prema stručnoj spremi zaposlenike sa osnovnom, srednjom, višom, visokom stručnom spremom i zvanjem magistra. Zbog različite strukture zanimanja i nepotpunih odgovora na pitanje o zanimanju, podaci koji su se odnosili na zanimanje, zbog analize i komparablnosti grupirani su u tri skupine: zaposlenici bez rukovodeće funkcije, rukovodioci i menadžeri. Istraživanje je provedeno u prostorima Fabrike duhana Sarajevo dd u vremenskom periodu od mjeseca decembra 2011g. do februara 2012g. Ukupan broj zaposlenih u periodu istraživanja bio je 353 zaposlenika, a udio zaposlenika koji su sudjelovali u istraživanju, je 270, što daje procenat odgovora, odnosno zastupljenosti ispitivanog uzorka od (eng.response rate) 76%. Iz procesa obrade podataka, zbog nepravilno/nepotpuno ispunjenih anketnih upitnika iz istraživanja su isključena 3 ispitanika.

Kriteriji za uključivanje u istraživanje:

− muška i ženska radnoaktivna populacija, životne dobi 20 – 65 godina;

− zaposlenici koji su dobrovoljno pristali da sudjeluju u istraživanju.

Kriteriji za isključivanje iz istraživanja:

− ispitanici koji nisu željeli dobrovoljno sudjelovati u istraživanju;

− ispitanici koji su nepravilno/nepotpuno ispunili upitnike.

Metode istraživanja

Studija je provedena kao presječno istraživanje (cross-sectional study) pomoću tri standardizirana, anonimna upitnika:

1.Upitnik o kvalitetu života:

(WHO Quality of Life – Brief Version Questionnaire – WHOQOL – BREF) ;

2.Upitnik za određivanje indeksa radne sposobnosti: (Work Ability Index – WAI)

3.Upitnik za određivanje faktora sresa na radnom mjestu

Istraživanje je bilo dobrovoljno i anonimno. Ispitanici koji su dobrovoljno dali pristanak da sudjeluju u istraživanju, dobili su pisano obavještenje o vrsti i ciljevima istraživanja, te pravima ispitanika na anonimnost i povjerljivost svih podataka. Obavješteni su da će rezultati dobiveni iz upitnika, biti prezentirani u obliku zbirnih, statističkih, anonimnih informacija, koje isključuju svaku mogućnost identifikacije ispitivanog pojedinca.

Upitnici su distribuirni u neoznačenim kovertama, a u radnim odjelima postavljene su referendumske zapečaćene kutije u koje su odlagali popunjene upitnike, čime je ispitanicima osigurana anonimnost.

1.Upitnik o kvalitetu života Svjetske zdravstvene organizacije

(WHO Quality of Life – Brief Version Questionnaire – WHOQOL – BREF

Boduje se subjektivna percepcija kvaliteta života u svakom od četiri definisana područja upitnika posebno (fizičko zdravlje, psihičko zdravlje, društvene interakcije i okoliš), pri čemu je skala usmjerena pozitivno, što znači da veći broj bodova predstavlja veći kvalitet života. (8) Ispitanici sa vrijednošću većom od 70% skalnog maksimuma (SM) u pojedinom području imaju dobar kvalitet života u istom području, a oni s vrijednošću ispod 70% skalnog maksimima (SM), imaju loš kvalitet života za to specifično područje.

2.Upitnik za određivanje faktora stresa na radnom mjestu

Upitnik sadrži trideset i dva pitanja, koja ispitanik treba prepoznati kao faktore stresa na radnom mjestu i ocijeniti pomoću Likertove skale (od 1 – 5 ), na način da faktor koji izaziva najviši nivo stresa ocijeni sa 5 bodova, a faktor koji uopšte ne uzrokuje stres ocjenjuje sa 1 bodom.

3.Upitnik za određivanje indeksa radne sposobnosti

(Work Ability Index – WAI )

Glavni cilj ovog upitnika je samoprocjena radne sposobnosti. Jedna od njegovih važnih karakteristika je to što je subjektivno percipirana radna sposobnost povezana s ispitanikovim zahtjevima posla. Vrijednost indeksa utvrđuje se na temelju odgovora na niz pitanja koja uzimaju u obzir psihičke i fizičke zahtjeve posla, te psihičko i fizičko zdravstveno stanje radnika.

METODE OBRADE PODATAKA

Deskriptivna statistika i univarijatna analiza

U ovom istraživanju korištena je metoda deskriptivne analize. U toku analize dobivenih podataka karakteristike zaposlenika grupirane su u kategorijske i kontinuirane varijable. Korišteni su parametrijski testovi u slučaju normalne distribucije podataka.

Svi dobiveni podaci u toku studije, su kompjuterski obrađeni u programima Microsoft Excel 2007 i PASW statistics Output (odnosi, proporcije, srednja vrijednost, standardna devijacija, x2-test), a rezultati prezentirani apsolutnim i relativnim brojevima u vidu odgovarajućih tabela i grafikona.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

 

49% 51%
Zaposlenici pod stresom Zaposlenici bez stresa

Grafikon 1. Udio zaposlenika pod stresom u uzorku anketiranih zaposlenika FDS dd

Prisustvo elmenata stresa na radnom mjestu subjektivno je percipiralo 137 (51%) zaposlenika.

 

 

38%

62%

Zaposlenici pod stresom Zaposlenici bez stresa

Grafikon 2. Udio zaposlenika pod stresom sa medicinski verifikovanom dijagnozom

7.

 

90% 80%
80%
70% 67%
60% 55% 55% 56%
50% Zaposlenici
40% 45% 45% pod stresom
44% Zaposlenici
30%
bez stresa
33%
20%
10% 20%
0%
1Dg. 2Dg. 3Dg. 4Dg. 5 i >5Dg

Grafikon 3. Distribucija medicinski verificiranih dijagnoza i stres

Tabela 1. Incidenca apsentizma kod zaposlenika pod stresom

Broj dana Nijedan 1 – 9 10 – 24 25 – 60 61 – 99 100 –365
bolovanja Dan dana dana dana dana Dana
Zaposlenici pod 49 36 21 20 6 5
stresom (37%) (51%) (66%) (80%) (100%) (100%)
Zaposlenici bez 82 35 11 5 0 0
stresa (63%) (49%) (34%) (20%)
Ukupno 131 71 32 25 6 5
N=270 (49%) (26%) (12%) (9%) (2%) (2%)

Od 270 (100%) anketiranih zaposlenika, njih 131 (49%) nisu koristili nijedan dan apsentizma, sa većim udjelom 82 (63%) zaposlenika bez elemenata stresa. Zaposlenici pod stresom u većem broju su koristili apsentizam, posebno dugotrajni u trajanju od 61 do 99 dana 6 (100%) i u trajanju od 100 do 365 dana 5 (100%) dok nisu zabilježeni zaposlenici bez elemenata stresa koji su koristili dugotrajna bolovanja.

 

83%

90%
80% 58%
70%
50%
60%
50% 33%
40% 25%
30% 17% 17% 17%
20% 0%
10%
0%
Bez stresa Osrednji nivo stresa Visok nivo stresa
Zaposlenici bez rukovodeće funkcije Rukovodioci Menadžeri

Grafikon 4. Nivo stresa na radnom mjestu u odnosu na zanimanje zaposlenika

 

100%

 

 

50%

42%

 

Zaposlenici bez rukovodeće Rukovodioci Menadžeri funkcije

Grafikon 4. Učestalost stresa na radnom mjestu u odnosu na zanimanje zaposlenika

Tabela 2. Izraziti stresori na radnom mjestu

Izraziti stresori na radnom mjestu Broj %

Odgovornost na radnom mjestu 34 13%
Mala mogućnost napredovanja 29 11%
Loša organizacija posla 27 10%
Izloženost neprimjerenoj kritici 24 9%
Pogrešno informisanje od strane medija 24 9%
Pritisak vremenskih rokova za izvršenje zadataka 22 8%
Neadekvatna lična primanja 21 8%
Prijetnja disciplinske odgovornosti 21 8%
Svakodnevne, nepredvi ene, neplanirane situacije 18 7%
Nedovoljan broj zaposlenika 18 7%

Područja kvaliteta života < 70
0,3 28% 28%
0,25
0,2 18%
0,15 13%
0,1
0,05
0
Okolina Fizičko zdravlje Psihićko zdravlje Društvene
Interakcije

Grafikon 5. Udio zaposlenika sa suboptimalnom vrijednošću kvaliteta života

74%

80%
70%
60%
50% 26%
40%

30%

20%

10%

0%

WAI ≤ 37 WAI > 37

Grafikon 6. Udio zaposlenika sa suboptimalnom (WAI ≤ 37) i optimalnom (WAI > 37) radnom sposobnošću u istraživanom uzorku

Tabela 3. Stres, radna sposobnost i kvaliteta života

Vrijednosti WAI WAI ≤ 37 WAI > 37 Ukupno
Indeks radne sposobnosti Loš Dobar
Zaposlenici pod stresom 59 (83%) 78 (39%) 137
Zaposlenici bez stresa 12 (17%) 121 (61%) 133
Ukupno 71 (100%) 199 (100%) 270
Vrijednosti kvaliteta života < 70 > 70 Ukupno
Loš Dobar
Zaposlenici pod stresom 45 (83%) 92 (43%) 137
Zaposlenici bez stresa 9 (17%) 124 (57%) 133
Ukupno 54 (100%) 216 (100%) 270

DISKUSIJA

Retrospektivna presječna studja provedena na uzorku 270 zaposlenika Fabrike duhana Sarajevo dd imala je za cilj na osnovu subjektivne percepcije utvrditi prisutvo, incidencu, nivo i izvore stresa na radu, te njihov uticaj na zdravlje, apsentizam, kvalitet života i radnu sposobnost zaposlenika. Udio zaposlenika obuhvaćenih istraživanjem u odnosu na ukupan broj 353 (100%) bio je visok, što ukazuje da je ispitivani uzorak 270 (76%) bio reprezentativan.

Prisustvo elemenata stresa na radu utvrđeno je kod 137 (51%) anketiranih zaposlenika, kao i povezanost stresa sa radnom sposobnošću i kvalitetom života. Naime, elemente stresa na radu subjektivno je percipirao veći broj 59 (83%) zaposlenika sa lošom radnom sposobnošću i lošim kvalitetom života 45 (83%.) Golubić R. (2010.g.) u svojoj studiji navodi da su kod medicinskih sestara u Hrvatskoj, značajni prediktori loše radne sposobnosti starija životna dob, problemi vezani uz organizaciju posla, financijska pitanja i niži tepen obrazovanja. (13)

Od ukupno 270 (100%) anketiranih zaposlenika, njih 112 (41%) je negiralo prisustvo medicinski verifikovane dijagnoze, sa većim udjelom 73 (65%) zaposlenika bez elemenata stresa. Zaposlenici pod stresom koristili su veći broj dana bolovanja i imali više verifikovanih dijagnoza, u odnosu na ostale zaposlenike. Postoji značajna povezanost stresa, razine stresa i zanimanja. Stres je bio prisutan kod svih struktura zanimanja, ali sa većom incidencom 6 (100%) kod menadžera, od kojih je 5 (83%) subjektivno je percipirao visok nivo stresa, u odnosu na zaposlenike drugih struktura zanimanja, koji su percipirali osrednji nivo stresa. Kao izrazite stresore na radnom mjestu zaposlenici su identificirali faktore koji se odnose na organizaciju rada i finansijska pitanja, javnu kritiku i disciplinsku odgovornost i profesionalne zahtjeve radnog mjesta, slično kao zdravstveni radnici u Hrvatskoj, koji osim velikog radnog opterećenja percipiraju odgovornost za ljudski život, neizvjesnost i česte susrete sa smrću.(14) Prema istraživanjima Evropske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja, stres na radnom mjestu prisutan je kod svakog trećeg, odnosno kod 41,2 miliona (28%) zaposlenika Evropske Unije i uzrok je 48 000 izvršenih i skoro pola miliona pokušaja samoubistava, te 50% – 60% svih izgubljenih radnih dana i oko pet miliona nesreća na poslu, što predstavlja gubitak najmanje 20 milijardi eura godišnje. Savremeno društvo se intenzivno mijenja, ekonomija postaje globalna, i sve veća upotreba informacijskih sistema i komunikacijskih tehnologija, postavlja mentalne i emocionalne zahtjeve koje pojedinac ne može ispuniti te se razvija stanje stresa.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Rezultati studije su utvrdili prisustvo elemenata stresa na radu kod zaposlenika Fabrike duhana Sarajevo. Elemente stresa na radnom mjestu percipira polovina anketiranih zaposlenika, sa većim udjelom zaposlenika sa lošom radnom sposobnošću 59 (83%) i lošim kvalitetom života 45 (83%), što ukazuje na povezanost stresa sa radnom sposobnošću i kvalitetom života. Postoji značajna povezanost stresa sa učestalijom pojavom apsentizma i morbiditeta, kao i povezanost incidence i razine stresa u odnosu na zanimanje zaposlenika. Stres je prisutan kod svih struktura zanimanja, ali sa većom incidencom 6 (100%) i visokom razinom stresa kod 5 (83%) menadžera.

Izraziti elementi stresa na radnom mjestu su: organizacija rada i finansijska pitanja, javna kritika i disciplinska odgovornost, profesionalni zahtjevi radnog mjesta, što predstavlja osnovu za kreiranje aktivnosti unapređenja mentalnog zdravlja i psihosocijalne radne sredine svih koji zajedno sudjeluju u ostvarivanju zajednikog poslovnog cilja.

Preporuka za buduće studije podrazumjeva istraživanje psihosocijalnog radnog okruženja, organizacijske klime, izvora stresa na radnom mjestu , socioekonomskog statusa i objektivnih pokazatelja zdravstvenog stanja zaposlenika u kombinaciji sa subjektivnom procjenom kvaliteta života i radne sposobnosti. Rezultate ovog istraživanja koristiti u budućim prospektivnim istraživanjima za komparativnu analizu na istom uzorku ispitanika, zbog analize i evaulacije učinkovitosti poduzetih interventnih aktivnosti, sa ciljem sanacije ranije identficiranih faktora koji negativno utiču na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.

LITERATURA

  1. Smajkić A.,: Socijalna medicina sa organizacijom zdravstva, Sarajevo 1997g. 48 – 49.
  2. Svjetska zdravstvena organizacija.,: Mjesta za zdravo življenje : Zdravlje 21 zdravlje za sve u 21 stoljeću, Zavod za zdravstvenu zaštitu BiH, 2000g. Prevod br. 45.
  3. Ilmarinen J., ; Work ability a comprehensive concept for occupational health research and prevention, Scand J Work Environ Health, 2009g.
  4. McCunney R.J.,; PsychiatricAspects of Occupational Medicine, A practical Approach to Occupational and and Enviromental Medicine, Boston, 1994g.
  5. Pavičević L., et al.,; Stres narad, in Medicina rada i okoliša, M.Šarić and E., Žuškin, Editors Medicinska naklada, Zagreb, 2002g.
  6. ILO, Standards – related Activities in the Area of Occupational Safety and Health, in International Labour Conference, 91st Session, Report International Labour Organization, 2003g.
  7. Leka S., Griffiths A., and Cox T., Work otganization and stress.Sistematic problem approaches for employers , ed. World Health Organization, 2003g.
  8. World Health Organization;Programme on mental health. WHOQOL‐BREF Introduction, administration, scoring and generic version of the assessment. Field Trial Version 1996.g.
  9. Pibernik‐Okanovic M. Psychometric properties of the World Health Organisation quality of life questionnaire (WHOQOL‐100) in diabetic patients in Croatia. Diabetes Res Clin Pract 2001g.
  10. Milošević M.,;Izrada mjernog instrumenta stresa na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika i procjena njegove uporabne vrijednosti. Doktorska disertacija. Katedra zazdravstvenu ekologiju i medicinu rada, Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,2009g.
  11. Tuomi K., Ilmarinen J., Jahkola A., Katajarinne L., Tulkki A.,; Work Ability Index, Occupational Health Care No. 19. 2nd ed. Helsinki: Finn
  12. Cummins RA. Normative life satisfaction: measurement issues and a homeostatic model Social Indicators Research 2003g.;53:225–256.
  13. Golubić R.,;Domene kvaliteta života kao prediktori radne sposobnosti bolničkih zdravstvenih djelatnika, Doktorska disertacija. Katedra zazdravstvenu ekologiju i medicinu rada, Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,2010g.
  14. Golubić R., Milošević M., Knežević B., Mustajbegović J.,; Work‐related stress, education and work ability among hospital nurses. J Adv Nurs 2009g.
  15. Sveinsdottir H., Biering P., Ramel A.,; Occupational stress, job satisfaction, and working environment among Icelandic nurses: a cross‐sectional questionnaire survey. Int J Nurs Stud 2006g.;43:875‐89.