Kvalitet života oboljelih od bronhijalne astme

Sažetak

Kvalitet života predstavlja funkcionalni efekat bolesti i posljedične terapije na bolesnika, onako kako to sam bolesnik zapaža. Postoje četiri velike oblasti koje doprinose sveukupnom kvalitetu života ljudi: fizička i radna sposobnost, psihološki status, socijalni kontakt. Bronhijalna astma je hronično inflamatorno oboljenje koje značajno utiče na kvalitet života oboljelih. Manifestuje se otežanim disanjem, pištanjem u prsima, stezanjem u grudima i kašljem jer su disajni putevi suženi, otečeni i upaljeni. HOPB (engl. COPD: Chronic Obstructive Pulmonary Desease) je multikomponentna bolest koja se sastoji od hroničnog bronhitisa i emfizema (objedinjuje dijagnozu hroničnog bronhitisa i emfizema), a da pri tom ne moraju nužno biti prisutna oba stanja.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA: utvrditi kvalitet života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a; utvrditi razliku kvaliteta života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a, prema polu i životnom dobu. Nulta hipoteza: Ne postoji statistički značajna razlika kvaliteta života pacijenata s bronhijalnom astmom i pacijenata s HOPB.

RADNA HIPOTEZA: Postoji statistički značajna razlika kvaliteta života pacijenata s bronhijalnom astmom i pacijenata s HOPB.

MATERIJAL I METODE: Studija je retrospektivno – prospektivna i kontrolna. Dijagnoza je postavljena standardnim dijagnostičkim metodama u ranijem periodu. Istraživanje je obavljeno u UKC u Sarajevu, u Pulmološkom savjetovalištu klinike za plućne bolesti i TBC „Podhrastovi”. Istraživanje je trajalo 6 mjeseci (01.01.2014. – 01.07.2014.). Testnu grupu čine pacijenti s bronhijalnom astmom, a kontrolnu grupu pacijenti s HOPB-om. Korištena su dva instrumenta istraživanja: Skala zadovoljstva životom i Upitnik sopstvene izrade i izvršen je uvid u bolesničke kartone.

Pri statističkoj obradi podataka korišten je t-test, korišteni su podaci za 2 različita oboljenja i statistički poređeni u apsolutnoj, relativnoj, centralnoj i modalnoj vrijednosti.

Korišten je χ2 test s kojim su utvrđena odstupanja ili dobivene – opažene frekvencije (fo) od teoretskih ili očekivanih frekvencija uz određene hipoteze (ft). Kod ovog testa tražimo postoji li povezanost između dvije varijable i on pokazuje vjerovatnost povezanosti.

DISKUSIJA I ZAKLJUČCI: Utvrđeno je da nema razlike u kvalitetu života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a jer je P> od 0.05.

Utvrđeno je da nema razlike u kvalitetu života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a, prema, polu P=0,22 i životnoj dobi P=8,3.

Oboljeli su veoma zadovoljni načinom života i odlično se nose s bolešću, te su dokazali da je potrebno prihvatiti realnost i biti maksimalno istrajan jer je takav vid oboljenja dio života osoba oboljelih od istih.

KLJUČNE RIJEČI: kvalitet života, astma, HOPB

Summary

QUALITY OF LIFE OF PEOPLE AFFECTED BY BRONCHIAL ASTHMA

Quality of life is the functional effect of the disease and the effect of therapy on patients, as 1 observed the patient. There are four major areas that contribute to the overall quality of life: physical and occupational ability, psychological status, social contact. Asthma is a chronic inflammatory disease that significantly affects the quality of life of patients. Manifested by difficulty breathing, wheezing, chest tightness and coughing because the airway narrowed, swollen and inflamed. COPD (Engl. COPD: Chronic Obstructive Pulmonary Desease) is a multicomponent disease comprising chronic bronchitis and emphysema (combines diagnosis of chronic bronchitis and emphysema), and at the same may not necessarily be present in both conditions.

RESEARCH GOALS: to determine the quality of life of patients with bronchial asthma and COPD; determine the difference of quality of life of patients with asthma and COPD, according to age, gender and profession; to determine the incidence of hospitalization of patients with bronchial asthma and COPD; spotting the most common simpotomatologiju bronchial asthma and COPD by means of objective diagnosis applied to the tertiary level and find the percentage of patients with the third stage of bronchial asthma and COPD.

NULL HYPOTHESIS: There is no statistically significant difference in the quality of life of patients with bronchial asthma and patients with COPD.

WORKING HYPOTHESIS: There is a statistically significant difference in the quality of life of patients with bronchial asthma and patients with COPD.

METHODS: The study is retrospective – prospective and control. The diagnosis is set by standard diagnostic methods in the past. The research is conducted in UCC in Sarajevo, pulmonary counseling clinic for lung diseases and tuberculosis ” Podhrastovi. The research is done in a period of six months (01.01.2014 –01. 07.2014.). The test group consisted of patients with bronchial asthma. The control group consisted of patients with COPD. The study uses a scale of life satisfaction questionnaire and its own production and inspection is performed in the hospital records. Used the χ2 test with that determined discrepancies or received – observed frequencies ( fo ) of the theoretical or expected frequencies under certain hypotheses ( ft ) . In this test, we ask whether there is a correlation between the two variables and it shows the likelihood of association.

DISCUSSION AND CONLUSION: It was found that there is no difference in the quality of life of patients with bronchial asthma and COPD because P > 0.05 .

It was found that there is no difference in the quality of life of patients with asthma and COPD , according to the semi P = 0.22 and P = age 8.3 . Patients are very satisfied with the way of life and a great deal with the disease , and have proven that it is necessary to accept the reality and be as gritty as it is such a form of the disease part of life of people affected by them .

KEYWORDS: quality of life, asthma, COPD

Uvod

Kvalitet života je široki pojam koji se koristi u mnogim prirodnim i društvenim naukama. On obuhvata aspekte spoljašnje sredine u kojoj živimo (npr. kvalitet vode i vazduha), kao i socijalno-geografske aspekte (npr. postojanje različitih kultura). Kada se ovaj pojam odnosi na zdravlje, tj. na praćenje određenih medicinskih intervencija, uobičajeno je da se koristi termin “kvalitet života u vezi sa zdravljem”. Iz perspektive zdravlja kvalitet života se odnosi na socijalno, emocionalno i fizičko blagostanje bolesnika nakon liječenja.

Kvalitet života predstavlja funkcionalni efekat bolesti i posljedične terapije na bolesnika, onako kako to sam bolesnik zapaža. Postoje četiri velike oblasti koje doprinose sveukupnom kvalitetu života ljudi: fizička i radna sposobnost, psihološki status, socijalni kontakt. “Kvalitet života se definiše kao percepcija pojedinaca o sopstvenom položaju u životu u kontekstu kulture i sistema vrijednosti u kojima žive, kao i prema svojim ciljevima,očekivanjima, standardima i interesovanjima.

To je široki koncept koga čine fizičko zdravlje pojedinaca, psihološki status, materijalna nezavisnost, socijalni odnosi i njihovi odnosi prema značajnim karakteristikama spoljašnje sredine.

Odraslim osobama s astmom kvalitet života narušavaju simptomi bolesti (nedostatak vazduha, tjeskobe i sviranje u grudima, kašalj), kao i buđenje tokom noći i rano ujutru, zbog čega su pospani i umorni tokom dana. Takode postoji i izraženo ograničenje fizičkih aktivnosti (svakodnevni kućni poslovi, sportske aktivnosti). Mnogima smeta boravak na radnom mjestu zbog prisustva jakih mirisa, prašine ili izazivača alergije na koje su osjetljivi. Njihove društvene aktivnosti su, takode, ograničene, kao i posjete prijateljima i rođacima, često i zbog prisustva domaćih životinja i izloženosti duhanskom dimu. Pri nepovoljnim vremenskim prilikama ovi bolesnici nerado izlaze na sastanke ili u šetnju. Mnogi su opterećeni strahovima da neće imati lijek u trenutku kada im bude potreban, a često se plaše teškog napada astme.

U posljednjih dvadesetak godina zabilježen je izraziti porast zanimanja za procjenu kvaliteta života uslovljenu zdravljem. Postoji više razloga zbog čega je procjena kvaliteta života uslovljene zdravljem postala značajna. Jedan od osnovnih je proširenje definicije zdravlja koju je utvrdila Svjetska zdravstvena organizacija. Postoje sve veći zahtjevi ispitivanja efikasnosti, neškodljivosti i isplativosti novih strategija liječenja kod kojih odnos troška i koristi treba uključivati i bolesnikov osjećaj zdravlja. Stručnjaci različito definišu kvalitetu života. Sagledavanje kvalitete života neizostavno se veže uz zdravlje te uključuje više faktora, primarno je usmjerena na bolesnika i dinamično je konstruirana.

Kvalitet zdravlja

Postoji opšte mišljenje da kvalitet života vezan uz zdravlje u punom smislu obuhvata četiri područja koja opisuju bolesnikov doživljaj zdravlja i bolesti: fizičko zdravlje i simptomi; funkcionalni status i aktivnosti svakodnevnog života; mentalna dobrobit (uključujući egzistencijalne i duhovne aspekte života); socijalno zdravlje, uključujući izvršavanje socijalnih uloga te socijalnu podršku.

Narušeno zdravstveno stanje i sam tok bolesti može dovesti do blagih ili dramatičnih promjena u pojedinim ili svim odrednicama kvaliteta života, sa složenim interakcijama između bolesti i liječenja, te individualne reakcije bolesnika na socijalno okruženje.

Astma je jedna od najčešćih hroničnih bolesti u svijetu, te je veliki socijalni i ekonomski teret za ekonomiju svake zemlje. Procjenjuje se da od astme boluje više od 300 miliona ljudi. U zemljama u razvoju prevalencija oboljenja je manja, ali se bilježi porast incidencije što se može povezati s povećanom urbanizacijom. Astma se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali se najčešće javlja u djece. Prevalencija astme u svijetu se kreće između 1-18%, ovisno o geografskim područjima. Procjena je da bi do 2020. godine moglo biti još 100 miliona novih bolesnika s astmom.

Istraživanja prevalencije astme u djece i odraslih u većini zemalja pokazuju stalan trend porasta, za koji postoje brojni mogući razlozi. Epidemiološka istraživanja astme u odrasloj populaciji također pokazuju porast prevalencije, ali ne tako značajan kao u djece. Studija ECRHS, koja je jedina usporediva međunarodna epidemiološka studija o astmi u odraslih (engl. European Community Respiratory Health Survey) i koja je obuhvatila odrasle osobe u dobi od 20 do 44 godina, iz 13 centara u 10, pretežno europskih zemalja, pokazala je slične rezultate. Najviša prevalencija astme u odraslih zabilježena je u Australiji, Novom Zelandu i Velikoj Britaniji (8-11,9 %), a najniža u Estoniji, Italiji i Grčkoj (2-2,9%).

Najopsežnija epidemiološka studija o prevalenciji atopijskih bolesti i astme u djece je studija ISAAC (engl. International Study of Asthma and Allergies in Childhood) koja je započeta prije dvadesetak godina. Studija je provedena u 3 faze. U prvu fazu studije bilo je uključeno 56 zemalja i 156 centara širom svijeta sa 304.796 djece u dobi od 6 do 7 godina i 463.801 dijete u dobi od 13 do 14 godina. Prema rezultatima ove studije, prevalencija tijekom 12 mjeseci u skupini djece u dobi od 13 do 14 godina varira od 2,1% do 32,2% u različitim populacijama, s najnižom prevalencijom u Indoneziji, Albaniji, Rumunjskoj i Grčkoj, a najvišom u Velikoj Britaniji, Novom Zelandu i Australiji. Prva faza studije pokazala je postojanje velikih razlika u prevalenciji simptoma, sugerirajući da su faktori okoliša vrlo važni kao podloga bolesti. Druga faza studije nije uspjela jasno odrediti faktore okoliša direktno vezane za etiopatogenezu tih bolesti. Završna treća faza dokazala je da tokom nekoliko posljednjih desetljeća u većini zemalja prevalencija astme i dalje raste. U novije vrijeme u svijetu bilježi se plato porasta astme, postoje pokazatelji da je dalji porast prevalencije zaustavljen, barem u zemljama s visokom prevalencijom.

Iz svakodnevne prakse postoje brojni dokazi o značajnom utjecaju astme na mnoge aspekte bolesnikova života, o čemu svjedoče istraživanja o utjecaju astme na kakvoću života. Astma kao hronična bolest uveliko ograničava fizički, emocionalni i socijalni aspekt života bolesnika, utječe na porodicu, školovanje i karijeru. Loše ili neadekvatno kontrolirana astma često uzrokuje izostanke iz škole ili s radnog mjesta i smanjenu radnu produktivnost.

Zbog čestih izostanaka iz škole ili s radnog mjesta, ograničenja tjelesnih aktivnosti bolesnika, smanjene produktivnosti, prijevremenog mortaliteta i hospitalizacija, astma ima važan socioekonomski utjecaj na svaku zemlju. Iako se troškovi preventivnog liječenja astme čine visokima, cijena neodgovarajućeg zbrinjavanja astme još je mnogo veća (smatra se do 3000 eura više po bolesniku godišnje). Troškovi liječenja astme individualni su za svakog pacijenta. Hitno liječenje je skuplje nego planirano liječenje astmatičara. Gledajući iz perspektive pacijenta i društva, troškovi kontrolirane astme čine se visoki, ali troškovi neliječene astme su čak i veći. Astma je prema zdravstvenim troškovima na 5. mjestu. Analize troškova pokazale su da je trošak za liječenje astme veći nego u prošlom stoljeću iako je smanjen broj hospitalizacija i hitnih intervencija. Ovim smanjenjima pridonijeli su bolji lijekovi. Smrtnost u astmi se značajno smanjila, ali ipak i dalje postoji. Mortalitet na globalnoj razini je 0,23/100 000. Mortalitet u slučaju astme u Europi je procijenjen na 180 000 smrti godišnje (23).Na morbiditet i mortalitet od astme djeluju faktori čiji se uticaj može spriječiti. Oko dvije trećine prijema u bolnicu i smrtnih ishoda uzrokovanih bronhijalnom astmom kod mladih ljudi povezuje se s odbijanjem bolesnika da prihvati svoju bolest, nepostavljanjem dijagnoze, neprepoznavanjem težine bolesti i neadekvatnom preventivnom terapijom, slabim praćenjem terapijskog odgovora, nedovoljnom saradnjom zdravstvenih radnika i bolesnika i neadekvatnog nadzora bolesnika. Edukacija bolesnika i koncept samoliječenja se danas smatraju esencijalnim principima terapijskog pristupa bolesniku s astmom jer značajno smanjuju morbditet i mortalitet.

Ciljevi istraživanja

  1. Utvrditi kvalitet života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a.
  2. Utvrditi razliku kvaliteta života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a, prema polu i životnoj dobi.

Metod i materijal istraživanja

Metod istraživanja

Studija je retrospektivno prospektivna i kontrolna. Korišten presječni metod (cross sectional method) pomoću upitnika, kao instrumenata istraživanja.

Mjesto istraživanja

Istraživanje se vršilo u UKC u Sarajevu, u Pulmološkom savjetovalištu klinike za plućne bolesti i TBC „Podhrastovi”.Istraživanje se vršilo u periodu od 6 mjeseci (01.01.2014. – 01.07.2014.)

Ispitanici

Uzorak čini 176 pacijenata, 75 s dijagnostikovanom bronhijalnom astmom i 101 s dijagnostikovanim HOPB-om.

Testnu grupu su činili pacijenti s dijagnostikovanom bronhijalnom astmom. Kontrolnu grupu sučinili pacijenti s dijagnostifikovanim HOPB.

Kriteriji za uključivanje u istraživanje

a) Ispitivanjem su obuhvaćeni pacijenti s astmom, bez drugih pridodatih oboljenja, koji su redovno uzimali antiastmatičnu terapiju prema najnovijem međunarodnom konsenzusu, u toku 6 mjeseci, pacijenti oba pola, pacijenti stariji od 18 godina, pacijenti koji su imali potpunu dokumentaciju.

b) Ispitivanjem su obuhvaćeni pacijenti s HOPB, bez drugih pridodatih oboljenja, koji su redovno uzimali terapiju, u toku 6 mjeseci, pacijenti oba pola, pacijenti stariji od 18 godina, pacijenti koji su imali potpunu dokumentaciju.

Kriteriji za isključivanje iz istraživanja

a) Pacijenti koji nemaju potpunu dokumentaciju,

b) pacijenti mlađi od 18 godina,

c) pacijenti koji su odustali od rehabilitacije.

Instrumenti istraživanja

U istraživanju se koristila Skala zadovoljstva životom i Upitnik sopstvene izrade i izvršio se uvid u bolesničke kartone i analizirani podaci: pol, učestalost hospitalizacije, radne dijagnoze, kvalitet života oboljelih.

Skala zadovoljstva životom namijenjena je mjerenju zadovoljstva životom koje predstavlja kognitivnu evaluaciju cjelokupnog života, a kroz koju svaki pojedinac procjenjuje svoj život. Skala se sastoji od 20 čestica, 17 čestica se odnose na procjene globalnog zadovoljstva, dok su 3 čestice namijenjene procjeni situacijskog zadovoljstva.

Preko upitnika sopstvene izrade izvršeno je ispitivanje i prikupljanje podataka oboljelih od bronhijalne astme koji je sadržavao: zanimanje, dob i pol, navike- pušenje, hospitalizacije, vremenski period, kvalitet života.

Statistička obrada

Pri statističkoj obradi podataka korišten je Microsoft Office Excel 2007 paket uključujući statističku analizu podataka koristeći se t-test two sample assuming unequal variances (t test s dva uzorka pretpostavljajući nejednake varijance),

korišteni su podaci za 2 različita oboljenja i statistički poređeni u apsolutnoj, relativnoj, centralnoj i modalnoj vrijednosti.

Korišten je χ2 test s kojim su utvrđena odstupanja ili dobivene -opažene frekvencije (fo) od teoretskih ili očekivanih frekvencija uz određene hipoteze (ft). Kod ovog testa tražimo postoji li povezanost između dvije varijable i on pokazuje vjerovatnost povezanosti.

Rezultati

U ispitivanju je učestvovalo 176 ispitanika s bronhijalnom astmom i HOPB, 80 muškog pola i 96 ženskog pola.

Rezultati upitnika o životnim navikama

Tabela 1. Struktura ispitanika po polu

Ukupno
Pol Broj %
Muški 80 45
Ženski 96 55
Ukupno 176 (100%)

Od 176 ispitanika, 96 je ženskih a 80 muških. U općoj populaciji omjer ženske populacije naspram i muške je 51:49.(37).

Ne postoji razlika kvaliteta života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a, prema polu P=0,22.

Tabela 2. Životna dob

Životna dob Ukupno
20 – 30 godina broj %
21 (12%)
31 – 40 godina 37 (21%)
41 – 50 godina 62 (35%)
51 – 60 godina 37 (21%)
> 60 godina 19 (11%)
Ukupno 176 100 %

Prema analiziranim podacima, 62 oboljelih pripada životnoj dobi od 41 do 50 godina (35%). Isti broj je onih koji pripadaju životnoj dobi od 31 do 40 godina i onih koji pripadaju životnoj dobi od 51 do 60 godina, 37 osoba (21%). Broj oboljelih koji pripadaju životnoj dobi od 20 do 30 godina iznosi 21 (12%), dok je 19 onih koji pripadaju životnoj dobi od preko 60 godina (11%).

Tabela 3. Dijagnosticiranost bronhijalne astme

Oboljenje Vrijeme dijagnostike bronhijalne astme
prije 5 godina prije 10 godina preko 15 god. ukupno
bron. astma broj % broj % broj % broj %
19 (19%) 49 (48%) 33 (33%) 101 (57%)
HOPB 15 (20%) 39 (52%) 21 (28%) 75 (43%)
ukupno 34 88 54 176 (100%)

Od ukupno 101 ispitanika koji je obolio od bronhijalne astme, kod 49 ispitanika (48%) dijagnostikovana je prije 10 godina. Kod 33 ispitanika (33%) bronhijalna astma je dijagnostikovana prije više od 15 godina, dok je kod 19 ispitanika (19%) dijagnostikovana prije 5 godina.

Od ukupno 75 pacijenata oboljelih od HOPB-a, kod 39 ispitanika (52%) isti je dijagnostikovan prije 10 godina. Kod 21 ispitanika (28%) HOPB je dijagnostikovan prije više od 15 godina, dok je kod 15 ispitanika (20%) dijagnostikovan prije 5 godina.

Rezultati skale zadovoljstva životom

Skala zadovoljstva životom sadržala je dvadeset tvrdnji, a rezultati su prikazani u nastavku.

Tabela 4. Skala zadovoljstva životom

TVRDNJA 1 2 3 4 5
1. U više aspekata moj život je blizak idealnom. 11 19 31 49 66
2. Uslovi mog života su izvrsni. 11 17 33 45 70
3. Zadovoljan sam svojim životom. 16 17 22 40 81
4. Do sada imam sve važne stvari koje sam želio u životu. 29 25 20 51 51
5. Kada bih ponovo živio svoj život, ne bih mijenjao ništa. 16 17 28 55 61
6. Sve u svemu ja sam jako sretna osoba. 10 18 32 47 71
7. Život mi donosi puno zadovoljstva. 15 24 21 36 80
8.. Ja se općenito dobro osjećam. 19 16 15 37 89
9. Mislim da sam sretna osoba. 17 18 25 38 78
10. U cjelini gledajući, ja sam manje sretan od drugih ljudi. 80 25 16 19 40
11. Često sam utučen i žalostan. 71 32 45 10 20
12. Mislim da sam sretan barem koliko i drugi ljudi. 11 19 31 55 60
13. Moja budućnost izgleda dobro. 16 15 24 41 80
14. Zadovoljan sam načinom na koji mi se ostvaruju planovi. 29 24 30 52 41
15. Šta god da se desi mogu vidjeti i svijetlu stranu. 18 17 25 37 79
16. Uživam živjeti. 31 23 19 41 62
17. Moj život mi se čini smislen. 12 18 31 50 65

LEGENDA:

(1) uopće se ne slažem

(2) uglavnom se ne slažem

(3) niti se slažem, niti se ne slažem

(4) uglavnom se slažem

(5) u potpunosti se slažem

Tabela 5. Skala zadovoljstva životom

TVRDNJA 1 2 3 4 5
18. … da ste bili zadovoljni jer ste nešto postigli. 15 18 23 41 79
19. … da ste bili zadovoljni jer Vas drugi ljudi vole. 19 20 23 41 73
20. … da ste se osjećali potpuno sretni. 21 14 22 34 85

LEGENDA:

(1) nikada mi se to nije dogodilo

(2) rijetko mi se to događa

(3) to mi se događa i ne događa

(4) često mi se to događa

(5) uvijek mi se to događa.

U posljednjoj tabeli se vidi da su ispitanici veoma često zadovoljni jer su nešto postigli, te da osjećaju da ih drugi ljudi vole. Također, ispitanici se veoma često osjećaju u potpunosti sretno.

Tabela 6. Zadovoljstvo životom

U pogledu tvrdnje „Zadovoljan sam svojim životom“, apsolutna vrijednost na te odgovore je dana u tabeli 25. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 60% oboljelih dok je 28% se djelimično slaže. Kad je u pitanju prosječna ocjena uočava se znatna razlika, obzirom da je 4,27 za prvi (BA) a 3,32 za drugi odgovor (HOPB). Također znatne razlike se ogledaju u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je centralna i modalna vrijednost za BA 5, a za HOPB 3.

Tabela 7. Važne stvari u životu

U pogledu tvrdnje „Do sada imam sve važne stvari koje sam želio u životu“, apsolutna vrijednost na te odgovore je dana u tabeli 26. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 40% oboljelih dok 32% se djelimično slaže. Kad je u pitanju prosječna ocjena uočava se ne znatna razlika, obzirom da je 3,57 za prvi (BA) a 3,16 za drugi odgovor (HOPB). Također znatne razlike se ogledaju u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je centralna vrijednost za BA 4 a za HOPB 3, te da je modalna vrijednost za BA 4 a HOPB 5.

Tabela 8. Potreba za promjenama u životu

U pogledu tvrdnje „Kada bih ponovo živio svoj život, ne bih mijenjao ništa“, apsolutna vrijednost na te odgovore je data u tabeli 27. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 39% oboljelih dok 52% se djelimično slaže. Kad je u pitanju prosječna ocjena uočava se znatna razlika, obzirom da je 3,45 za prvi (BA) a 4,01 za drugi odgovor (HOPB). Također se sličnost ogleda u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je centralna vrijednost u oba slučaja 4, dok je je modalna vrijednost za BA 4 a HOPB 5.

Tabela 9. Doživljaj sopstvene sreće

U pogledu tvrdnje „Sve u svemu ja sam jako sretna osoba“, apsolutna vrijednost na te odgovore je data u tabeli 28. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 33% oboljelih dok 49% se djelimično slaže. Kad je u pitanju prosječna ocjena uočava se znatna razlika, obzirom da je 3,64 za prvi (BA) a 4,13 za drugi odgovor (HOPB). Sličnost se ogleda u centralnoj vrijednosti gdje je kod BA i HOPB-a 4, te u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je modalna vrijednost u oba slučaja 5.


Tabela 10. Životno zadovoljstvo

U pogledu tvrdnje „Život mi donosi puno zadovoljstva“, apsolutna vrijednost na te odgovore je data u tabeli 29. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 45% oboljelih dok 46% se djelimično slaže. Kad je u pitanju prosječna ocjena uočava se ne znatna razlika, obzirom da je 3,86 za prvi (BA) a 3,74 za drugi odgovor (HOPB). Sličnost se ogleda u centralnoj vrijednosti gdje je kod BA i HOPB-a 4, te u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je modalna vrijednost u oba slučaja 5.


Tabela 11. Općenito dobar osjećaj

U pogledu tvrdnje „Ja se općenito dobro osjećam“, apsolutna vrijednost na te odgovore je data u tabeli 30. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 60% oboljelih dok 46% se djelimično slaže. Kad je u pitanju prosječna ocjena uočava se znatna razlika, obzirom da je 4,19 za prvi (BA) a 3,74 za drugi odgovor (HOPB). Razlika se ogleda u centralnoj vrijednosti gdje je kod BA 5 a kod HOPB-a 4, dok se sličnost ogleda u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je modalna vrijednost u oba slučaja 5.


Tabela 12. Doživljaj lične sreće

U pogledu tvrdnje „Mislim da sam sretna osoba“, apsolutna vrijednost na te odgovore je data u tabeli 31. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 55% oboljelih dok 29% se djelimično slaže. Kad je u pitanju prosječna ocjena uočava se znatna razlika, obzirom da je 4,10 za prvi (BA) a 3,4 za drugi odgovor (HOPB). Razlika se ogleda u centralnoj vrijednosti gdje je kod BA 5 a kod HOPB-a 4, dok se sličnost ogleda u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je modalna vrijednost u oba slučaja 5.


Tabela 13. Doživljaj manje sreće u odnosu na druge

U pogledu tvrdnje „U cjelini gledajući, ja sam manje sretan od drugih ljudi“, apsolutna vrijednost na te odgovore je data u tabeli 32. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 45% oboljelih dok 44% se djelimično slaže. Međutim prosječna ocjena je relativno različita, obzirom da je 2,8 za prvi a 2,13 za drugi odgovor. Također se sličnost ogleda u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je centralna vrijednost u oba slučaja 2, te u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je modalna vrijednost za BA i HOPB 1.


Tabela 14. Učestalost utučenosti i žalosti

U pogledu tvrdnje „Često sam utučen i žalostan“, apsolutna vrijednost na te odgovore je data u tabeli 33. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 38% oboljelih dok 43% se djelimično slaže. Međutim prosječna ocjena je ne znatno različita, obzirom da je 2,43 za prvi a 2,12 za drugi odgovor. Također se sličnost ogleda u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je centralna vrijednost u oba slučaja 2, te u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je modalna vrijednost za BA i HOPB 1.


Tabela 15. Moja budućnost izgleda dobro

U pogledu tvrdnje „Moja budućnost izgleda dobro“, apsolutna vrijednost na te odgovore je data u tabeli 35. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 45% oboljelih dok 47% se djelimično slaže. Međutim prosječna ocjena je relativno slična, obzirom da je 3,88 za prvi a 3,86 za drugi odgovor. Također se sličnost ogleda u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je centralna vrijednost u oba slučaja 4, dok je modalna vrijednost u oba slučaja 5.


Tabela 16. Zadovoljstvo ostvarivanjem planova

U pogledu tvrdnje „Zadovoljan sam načinom na koji mi se ostvaruju planovi“, apsolutna vrijednost na te odgovore je data u tabeli 36. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 30% oboljelih dok 29% se djelimično slaže. Prosječna ocjena je ne znatno različita, obzirom da je 3,19 za prvi a 3,42 za drugi odgovor, dok se sličnost ogleda u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je centralna i modalna vrijednost u oba slučaja 4.

Tabela 17. Šta god da se desi mogu vidjeti i svijetlu stranu

U pogledu tvrdnje „Šta god da se desi mogu vidjeti i svijetlu stranu“, apsolutna vrijednost na te odgovore je data u tabeli 37. Apsolutno se slaže sa odgovorom od 56% oboljelih dok 29% se djelimično slaže. Kad je u pitanju prosječna ocjena uočava se znatna razlika, obzirom da je 4,00 za prvi (BA) a 3,53 za drugi odgovor (HOPB). Razlika se ogleda u centralnoj vrijednosti gdje je kod BA 5 a kod HOPB-a 4, dok se sličnost ogleda u uticaju oba oboljenja iz činjenice da je modalna vrijednost u oba slučaja 5.

Diskusija

U ispitivanju je učestvovalo 176 ispitanika, od čega je 80 ispitanika muškog pola i 96 ženskog pola. Korištena su dva instrumenta. Za prvi dio istraživanjakorišten je upitnik o životnim navikama, oboljenju i sl. Za drugidio istraživanjakorišten je instrument istraživanja Skala zadovoljstva životom.

Epidemiološka istraživanja astme u odrasloj populaciji također pokazuju porast prevalencije, ali ne tako značajan kao u djece. Studija ECRHS, koja je jedina usporediva međunarodna epidemiološka studija o astmi u odraslih (engl. European Community Respiratory Health Survey) i koja je obuhvatila odrasle osobe u dobi od 20 do 44 godina, iz 13 centara u 10, pretežno evropskih zemalja, pokazala je slične rezultate. Najviša prevalencija astme u odraslih zabilježena je u Australiji, Novom Zelandu i Velikoj Britaniji (8-11,9 %), a najniža u Estoniji, Italiji i Grčkoj (2-2,9%) .

Potrebno je bilo pokazatiinterdisciplinarni program plućne rehabilitacije provođen u našoj ustanovi utjecao na stupanj izraženostisimptoma, parametre plućne funkcije, toleranciju napora, dužinu hodne pruge i kvalitetu života smanjenjem varijabla psihološkog distresa.

U istraživanje je bilo uključeno 122-je bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (astmom i KOPB-om),koji su unatoč redovitu uzimanju preporučene terapije imali slabu toleranciju napora i brzo zamaranje. Svi su provodili isti program četiri

tjedna, uz nastavak uzimanja svoje medikamentne terapije.Pokazano je statistički značajno poboljšanje (p<0,05) ovih vrijednosti: forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi (FEV1), inspiratornikapacitet (IC), šestominutni test hoda (6MWT), test kontrole astme (ACT), test procjene kronične opstruktivne plućne bolesti (CAT)i kvalitete života (QOL) uz smanjenje simptoma depresivnosti, anksioznosti, stresa.

Plućna rehabilitacija očito utječe na poboljšanje kvalitete života. Povećao se subjektivni osjećaj kontrole bolesti, uz objektivno

smanjenje stupnja depresivnosti i anksioznosti. Bolesnici su postigli bolju toleranciju napora uz dužu hodnu prugu nakon rehabilitacije. Uparametrima plućne funkcije došlo je do poboljšanja FEV1 i IC, dok forsirani vitalni kapacitet (FVC) i vršni ekspiratorni protok zraka (PEF)nisu pokazali značajne promjene.

Procentualno, veći broj je oboljelih od bronhijalne astme, nego od HOPB-a. Ukupno je 57% osoba oboljelih od bronhijalne astme, dok procenat oboljelih od HOPB-a iznosi 43%. Prema analiziranim podacima, najveći broj oboljelih pripada životnoj dobi od 41 do 50 godina, tačnije 35%. Isti postotak je onih koji pripadaju životnoj dobi od 31 do 40 godina i onih koji pripadaju životnoj dobi od 51 do 60 godina, tačnije 21%. Procentualno, broj oboljelih koji pripadaju životnoj dobi od 20 do 30 godina iznosi 12%, dok je za jedan posto manje onih koji pripadaju životnoj dobi od preko 60 godina.

Od ukupno 75 pacijenata oboljelih od bronhijalne astme, kod 52% ispitanika ista je dijagnostikovana prije 10 godina. Kod 28% ispitanika bronhijalna astma je dijagnostikovana prije više od 15 godina, dok je kod 20% ispitanika dijagnostikovana prije 5 godina. Od ukupno 101 ispitanika koji je obolio od HOPB-a, kod 48% ispitanika dijagnostikovana je prije 10 godina. Kod 33% ispitanika HOPB je dijagnostikovan prije više od 15 godina, dok je kod 19% ispitanika dijagnostikovan prije 5 godina.

Najveći procenat ispitanika, tačnije njih 33% smatra da im problemi sa disanjem stvaraju puno problema. 30% ispitanika smatra da im problemi sa disanjem stvaraju nekoliko problema, dok 27% ispitanika smatra da je to najvažniji problem koji imaju. 10% ispitanika smatra da nemaju problema sa disanjem.

33% ispitanika odmaraju vrlo često, dok 28% ispitanih smatra da im za kućanske poslove treba puno vremena. 23% ispitanika smatra da hodaju sporije od ostalih ljudi, dok 16% ispitanika smatra da ih disanje ne ometa u njihovim aktivnostima. 33% ispitanih osoba stalno ima probleme na poslu, na nastavi ili kod kuće zbog bronhijalne astme ili HOPB-a. 23% ispitanika vrlo često ima takve probleme, dok 15% ponekad ima te probleme. Rijetko ih ima 12%, a 17% nikada.

Skala zadovoljstva životom koja je rađena kao Likertova skala, pokazala je da su ispitanici uglavnom zadovoljni svojim životom. Uslovi života su kod velikog broja ispitanika izvrsni ili su blizu izvrsnog. Veliki broj ispitanika ništa ne bi mijenjao u svom životu, i smatraju se jako sretnim osobama. Općenito se dobro osjećaju, te im život donosi puno zadovoljstva. Rijetko su utučeni i žalosni, i ne smatraju se manje sretnim osobama od drugih ljudi. Veoma često su zadovoljni jer su nešto postigli, i zadovoljni su jer ih drugi ljudi vole. Veoma često im se dešava i da su potpuno sretni.

Za oba oboljenja su se u najvećem procentu svi ispitanici izjasnili da „Kada bih ponovo živio svoj život, ne bih ništa mijenjao“. Dok s druge strane, najveći broj ispitanika se izjasnio da „U cjelini gledajući, ja sam manje sretan od drugih ljudi“.

Do sada nije rađeno istraživanje subjektivne procjene kvaliteta života pacijenata sa astmom i HOPB-om koja su koristila isti instrument istraživanja.

Zaključak

  1. Utvrđeno je da nema razlike u kvalitetu života oboljelih od bronhijalne astme i

HOPB-a jer je P> od 0.05.

  1. Utvrđeno je da nema razlike u kvalitetu života oboljelih od bronhijalne astme i
  2. HOPB-a, prema, polu P=0,22 i životnoj dobi P=8,3.
  3. Oboljeli su veoma zadovoljni načinom života i odlično se nose s bolešću, te su dokazali da je potrebno prihvatiti realnost i biti maksimalno istrajan jer je takav vid oboljenja dio života osoba oboljelih od istih.
  4. Oboljeli su, u najvećoj mjeri bili zadovoljni jer ih drugi ljudi vole, što ukazuje da i zdrava populacija ima veliku ulogu u načinu života oboljelih i sam način odnosa prema oboljelim je od krucijalne važnosti za afirmaciju pozitivnih dešavanja u životu osoba oboljelih od BA i HOPB-a. To ukazuje na sve veću potrebu za uključivanjem oboljelih u društvene aktivnosti kroz segmente međusobne komunikacije i na taj način bi se sigurno podigla svijest o značaju uključivanja zajednice u očuvanju i produženju zdravlja osoba oboljelih od pomenutih bolesti.
  5. Potvrđena je Nulta hipoteza:Ne postoji statistički značajna razlika kvaliteta života pacijenata s bronhijalnom astmom i pacijenata s HOPB.

Literatura

  1. Z. Dizdarević, H. Žutić, B. Mehić. Sadašnji pristup prevenciji, dijagnostici i liječenju bronhijalne astme (prema GINA programu). Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2001.
  2. Kuzmić B. Poboljšanje kvaliteta života oboljelih od bronhijalne astme u svjetlu savremenog načina liječenja, Banja Luka 2001.
  3. E. Ajanović, Z. Dizdarević i sardnici. Pulmologija. Medicinski fakultet Sarajevo 2000.
  4. Dragan Keser. Urgentna stanja u pulmologiji. Tuzla, 2003.
  5. National asthma Education and Prevention Program. Guidelines for the diagnosis and management of asthma. Bethesda, MD: National Heart, Lung and Blood Institute, National Institutes Of Health; 1997. (Updated 2005.) Dostupno na: http://www.nhlbi.nih.gov
  6. Horne,R. and Weinman,J. Illness cognitions: implications for the tratment of renal disease. Quality of life following renal faliure. 1994;113-128
  7. Development of the World Health Organization WHOQOL-BREF quality of life assessment. The WHOQOL Group. Psychol Med. 1998 May;28:551-8 8. F. Lobban C. Barrowclough ,S. Jones . Clinical Psychology Review, 2003; 23: I 2; 171-196.
  8. Bender BG, Rand C. Medication non-adherence and asthma treatment cost. Curr Opin Allergy Clin Immunol 2004;4:191-5.
  9. American Thoracic Society Committee on Diagnostic Standards. Definitions and classification of chronic bronchitis, asthma and pulmonary emphysema. Am Rev Respir Dis 1962;85:762.
  10. Worldwide variations in the prevalence of asthma symptoms: the International Study of Asthma and Allergies in Childhood (ISAAC). Eur Respir J 1998;12:315-35.
  11. Weisch DG, Meyers DA, Bleecker ER. Genetics of asthma. J Allergy Clin Immunol 1999;104:895-901.
  12. Variations in the prevalence of respiratory, self-reported asthma attacks and use of asthma medication in the European Community Respiratory Health Survey (ECRHS). Eur Respir J 1996;9:687-95.
  13. Sibbald B. Genetics. U: Barnes PJ, Rodger IW, Thomson NC, ur. Asthma: basic mechanisms and clinical management. London: Academic Press; 1992, str. 457-72.
  14. Gray L, Peat JK, Belousova E, Xuan W, Woolcock AJ. Family patterns of asthma, atopy and airway hyperresponsiveness: an epidemiological study. Clin Exp Allergy 2000;30:393-9.
  15. Smith JM, Harding LK, Cumming G. The changing prevalence of asthma in school children. Clin Allergy 1971;1:57-61.
  16. Kummeling I, Thijs C, Penders J, Snijders BEP, Stelma F, Reimerink J i sur. Etiology of atopy in infancy: The KOALA Birth Cohort Study. Pediatr Allergy Immunol 2005;16:679-84.
  17. Laprise C, Boulet LP. Asymptomatic airway hyperresponsiveness: a three-year follow-up. Am J Respir Crit Care Med 1997;156:403-9.
  18. Plavec D, Turkalj M, Erceg D. Funkcionalna dijagnostika astme, Medicus 2011; 20(2):145-149.
  19. GINA smjernice, revizija 2009. godina Dostupno na: http://ginasthma.org/ Datum pristupa: 20. juni 2014. godine
  20. Bergman Marković B, Vrdoljak D. Zbrinjavamo li ispravno odrasle bolesnike s astmom u obiteljskoj medicini?, Medicus 2011;20(2):181-185.
  21. Šola Fehir, K. Uloga ljekarnika u liječenju astme – osnovne informacije i patofiziologija, PlivaMed 2013.
  22. Legg JP, Hussain IR, Warner JA, Johnston SL, Warner JO. Type 1 and type 2 cytokine imbalance in acute respiratory syncytial virus bronchiolitis. Am J Respir Crit Care Med 2003;168:633-9.
  23. Gold DR. Environmental tobacco smoke, indoor allergens and childhood asthma. Environ Health Perspect 2000;108Suppl 4:643-51.
  24. Corrigan C. Mechanisms of intrinsic asthma. Curr Opin Allergy Clin Immunol 2004;4:53-6.
  25. Romagnani S. Regulatory T cells: which role in the pathogenesis and treatment of allergic disorders? Allergy 2006;61:3-14.
  26. Portal Vaš Doktor, Dostupno na: http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/pulmologija/1504-asthma-bronchiale-bronhijalna-astma?format=pdf,datum pristupa: 20. juni 2014. godine
  27. Portal Scribd, Dostupno na: http://www.scribd.com/doc/142104870/Bronhijalna-astma, datum pristupa: 20. juni 2014. godine
  28. European Respiratory Society/American Thoracic Society guidelines 2005. www.ersnet.org/Irpresentations/copd/files/main/index.html
  29. Celli BR, MacNee W. Standards for the diagnosis and treatment of patients with COPD: a summary of the ATS/ERS position paper. Eur Respir J 2004; 23(6):932-46.
  30. Pauwels RA, Rabe KF. Burden and clinical features of chronic obstructive pulmonary disease (COPD). Lancet 2004; 364(9434):613-20.
  31. Pavičić F, Tudorić N. Kronična opstruktivna plućna bolest. U: Vrhovec B i sur. Interna medicina. 3. izd. Zagreb: Naklada Ljevak, 2003; 707-21.
  32. Calverly PMA, Burge PS, Spencer S, Anderson JA, Jones PW. Bronchodilator reversibility testing in chronic obstructive pulmonary disease. Thorax 2003; 58:659-64.
  33. Black KC, Offord KP, Scanlon PD. Comparison of four methods for calculating diffusing capacity by the single breath method. Chest 1994; 105:594-600.
  34. Bogaert D, van der Valk P, Ramdin R, et al. Host-pathogen interaction during pneumococcal infection in patients with COPD. Infection and Immunity 2004; 72:818-23.
  35. Jones PW, Agusti AGN. Outcomes and markers in the assessment of chronic obstructive pulmonary disease. Eur Respir J 2006; 27:822-32.
  36. Švraka E, Avdić D, Hasanbegović – Anić E. Okupaciona terapija. Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012.
  37. Ivković-Jureković I. Astma – epidemiologija, čimbenici rizika i patofiziologija, Paediatria Croatica, Vol.50 No.4, Zagreb, 2006.
  38. Jalušić Glunčić T., Basara Toromanović L., Maletić O.Medicus 2013;22(2):133-138

KBC Zagreb Klinika za plućne bolesti Jordanovac10000 Zagreb, Jordanovac 104