Oznaka: bol

Terapija boli – djelokrug rada medicinske sestre pri kontinuiranoj analgeziji kroz epiduralni kateter

SAŽETAK

Poslijeoperacijska bol predstavlja veliki medicinski, gospodarski i socijalni problem. Neliječenu bol smatramo značajnim čimbenikom povećanog morbiditeta a što ima za posljedicu produljeni boravak u bolnici i povećane troškove liječenja. Bol možemo liječiti  farmakološkim, nefarmakološkim, fizikalnim, kirurškim i psihološkim metodama. Jedna od tih metoda je i epiduralna analgezija, a izvodi se tako da se u epiduralni prostor postavi kateter kroz koji se apliciraju analgetici ( 48-72 sata ). Radi se najčešće o kirurškim, urološkim i ortopedskim operiranim bolesnicima,  kao i kod rodilja. Uz indikacije za postavljanje epiduralnog katetera imamo također i kontraindikacije na koje moramo obratiti pažnju.

Zadatak anesteziološke sestre/tehničara je edukacija i priprema, bolesnika, prostorije, ležaja, lijekova, setova i dezinficijensa. Kateter postavlja anesteziolog uz asistenciju anesteziološke sestre/tehničara, te se kroz njega aplicira kontinuirana analgezija putem  PCA pumpe ili putem perfuzora u JIL-u, a na odjelu u bolusu svaka 4-6 sati, ovisno o VAS skali. U protokolu zdravstvene njege potrebna je česta kontrola analgezije, nuspojava znakova i simptoma, kao i tehničkih komplikacija kao što je pomak katetera ili kvar pumpe.Kontrolu boli vrši pomoću VAS skale svaki sat u prva 24 sata, a kasnije svaka 2-4 sata, te o tome izvješćuje anesteziologa. Zadatak medicinske sestre/tehničara je vođenje sestrinske dokumentacije.

ZAKLJUČAK: Med.sestre/tehničari su uvijek prvi do bolesnika i a taj način uočavaju moguće nuspojave.Brinu se i o pravilnom položaju katetera, o bolusima, pumpama i o kontinuitetu analgetika.Treba naglasiti da je za kvalitetnu epiduralnu analgeziju potrebna kvalitetna i trajna edukacija med.sestara/tehničara da prepoznaju problem i stručno rukuju medicinskom opremom.

Ključne riječi: bol, metode liječenje boli, epiduralna analgezija, epiduralni prostor, priprema i edukacija bolesnika, tehnika lociranja bola, VAS skala Nastavi čitati Terapija boli – djelokrug rada medicinske sestre pri kontinuiranoj analgeziji kroz epiduralni kateter

Uticaj promotivno-preventivnih aktivnosti na ishod bolesti terminalno oboljelih

Sažetak

Palijativna skrb je sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek. Nastoji se ublažiti bol i podići kvaliteta života bolesnika neizlječivih ili složenih bolesti. Osnivač pokreta palijativne skrbi je Engleskinja Cicely Saunders1967. godine. Ona je nastojala omogućiti neizlječivim bolesnicima da umru u što udobnijim uvjetima.
Cilj palijativne skrbi je smanjiti bol i neugodne simptome bolesti kako bi bolesnik koji je u posljednjim stadijima neizlječivih bolesti ili ima kroničnu tešku bolest,imao kvalitetniji ostatak života. Zajedno surađuju liječnici, farmaceuti, socijalni radnici, medicinske sestre i volonteri s obitelji pacijenata.Palijativna skrb odvija se u centrima za njegu,bolnicama i u liječenju kod kuće.Palijativnom medicinom nastoji se pomoći bolesniku na tjelesnom,duševnom i duhovnom planu.
Najčešće se radi o oboljelima od karcinoma .Palijativna medicina u suprotnosti je s eutanazijom i asistiranim samoubojstvom. Nastoji se pomoći bolesniku, da živi što kvalitetnije i sa što manje boli do njegove prirodne smrti. “Ako bolesnik traži da ga se ubije, podbacili smo u pružanju njege“( Cicely Saunders).
Svrha rada dovodi do saznanja visokog procenta manifesnog razvoja palijativnih oboljenja,komplikacija i poremečaja uz gubitak prethodne fizičke sposobnosti sa uznapredovanosti bolesti u bar dvije oblasti ( komplikacije i psihofizički disbalans).
Problem oboljenja i njegove progresije ukazuje na vodeća onkološka oboljenja koja dovode do smrti kao posljedica komplikacija neadekvatno primjenjenom zdravstvenom njegom, te je vodeći uzrok invaliditeta. U jednoj trećini slučajeva komplikacije završavaju smrću, druga trećina bolesnika postaju teški invalidi, dok trećina zadovoljavajuće spriječava progresiju oboljenja uz prolongiranje komplikacija.
Prema saopštenju Svjetske zdravstvene organizacije karcinomi su jedan od vodećih oboljenja ljudi širom svijeta. To je jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja.
Čimbenici rizika su: dob, spol, rasa, naslijeđe,uticaj spoljnjih faktora, stres,neadekvatni stilovi života i nezdrava prehrana.

Ključne riječi: palijativna njega, karcinom, hospicij, bol, eutanazija

Nastavi čitati Uticaj promotivno-preventivnih aktivnosti na ishod bolesti terminalno oboljelih