Plazmafereza – indikacije, primjena i iskustva na Klinici za hemodijalizu

SAŽETAK

Plazmafereza je ekstrakorporalna procedura kojom se mogu odstranjivati pojedini sastojci plazme ili krvne stanice primjenom tehnologije separacije krvi.
Ovom procedurom zajedno s plazmom iz krvi odstranimo i neželjene sastojke uzroke ili medijatore patološkog procesa. Indikacije za plazmaferezu su: Guillain- Barre, Miastenia gravis, Hronična upalna demijelinizirajuća polineuropatija, Trombotička trombocitopenična purpura, Hemolitičko-uremijski sindrom, Autoimune hemolitičke anemije, Paraproteinemična periferna neuropatija, Hiperviskoznost, Oboljenje bubrežne etiologije (Lupus nefritis,vaskulitisi..)
CILJ RADA: Utvrditi uspješnost liječenja Plazmaferezom kod pacijenata koji boluju od težih neuroloških i hematoloških oboljenja
REZULTATI ISTRAŽIVANJA: U Kliničkom Centru Univerziteta u Sarajevu ukupno je urađeno 150 plazmaferetskih tretmana, u periodu oktobar2009-oktobar 2012. g. Liječeno je 13 muškaraca i 12 žena. Jedan pacijent je egzitirao u toku plazmafereze zbog akutnog krvarenja imao je hematemezu, (pacijent je imao TTP-i infekciju Leptospirom). Jedna pacijentica je nakon dva obavljena tretmana umrla u centru za Anesteziju i reanimaciju (stanje nakon pneumotoraxa i respiratorne insuficijencije, pacijentica je imala Mijasteniju gravis).
Jedan pacijent je egzitirao nakon 13 obavljenih plazmafereza u septičnom stanju, stanje nakon gangrenozne žučne kesice.
ZAKLJUČCI: Plazmafereza je selektivna metoda liječenja ona je suport ili pomoćna metoda u liječenju. Prvi je izbor kod potencijalno smrtonosnih bolesti ili pomoćni postupak

Ključne riječi: plazmafereza, indikacije, komplikacije, pacijenti Nastavi čitati Plazmafereza – indikacije, primjena i iskustva na Klinici za hemodijalizu

Specifičnosti rada pedijatrijske sestre sa decom na mehaničkoj ventilaciji pluća

Sažetak

Iako je osnovna struktura respiratornog sistema kod dece ista kao kod odraslih ipak postoje i značajne razlike. Ove razlike utiču na to kako će odojčad i deca odgovoriti na bolest i na lečenje.
Neadekvatno disanje može da bude uzrokovano sa nekoliko mehanizama, utičući na ventilaciju, razmenu gasova ili na oba, kao na primer primarni respiratorni problem, insuficijencija nekog drugog sistema, problemi sa zidom grudnog koša (npr. trauma), slaba plućna usklađenosti (akutna povreda pluća, pneumonija) ili povećan disajni otpora (gušobolja, astma, bronhiolitis).
Disajna funkcija može takođe da bude kompromitovana depresijom centra za disanje izazvane hipoksemijom, hipotermijom, lekovima (npr. opijatima), metaboličkim poremećajima (npr. hipoglikemija), ili povreda CNS-a, disfunkcija ili konvulzivni napadi.
Procena pacijenata sa neadekvatnom funkcijom disanja podrazumeva: disajni put, disanje, znake povećanog disajnog rada, znake neadekvatne respiratorne podrške, cirkulaciju. Nakon brze procene svakom detetu sa neadekvatnom respiratornom podrškom potrebna je momentalna ventilatorna podrška i visok protok kiseonika!
Moguće komplikacije mehaničke ventilacije: akcidentalna ekstubacija, zapušen disajni put (sekret/krv), aspiracija sadržaja iz želudca, oštećenje traheje (od ETT/sukcije), infekcija, intubacija u desni bronh, pneumotoraks, hipo/hiperventilacija, zavisnost od ventilatora (nemogućnost prekida MV), Stresni ulkus na gastrointestinalnom traktu, hipotenzija, porast CVP, smanjenje bubrežne funkcije, mehanički kvar na opremi.
Visokofrekventna oscilatorna ventilacija novorođenčadi (HFOV) vrsta je mehaničke ventilacije kojom se razmena gasova do pluća obavlja malim disajnim volumenom a velikom frekvencijom i visokim pritiskom.
Indikacije za primenu azot oksida (NO) u kombinaciji sa mehaničkom ventilacijom (IPPV, HFOV): primarna (idiopatska) perzistentna plućna hipertenzija (PPHN), sekunardna PPHN (usled mekonijalnog aspiracionog sindroma – MAS, ARDS, RDS, pneumonije) kod novorođenčadi gestacijske starosti > ili = 34 GN.
U dečjem uzrastu koriste se NAZALNA ili ORALNA intubacija. Endotrahealni tubusi sa kafom se ne praktikuju do osme godine života, osim u posebnim situacijama (transport, opekotine lica, kraniocerebralne povrede, ekstremna salivacija, itd) kada nije potrebna dugotrajna mehanička ventilacija. Najlakši put intubacije u urgentnim situacijama, ili za kratkotrajnu upotrebu, je oralni. Nazalni put je tehnički teže postići i obično se koristi nakon što je oralna intubacija uspešno izvedena i dete stabilizovano. Nazalna intubacija ima prednost zbog povećane stabilnosti tubusa.
Sve mere nege deteta na mehaničkoj ventilaciji odnose se i na novorođeče, sa ozbiljnim osvrtom na specifičnosti pacijenata u uzrastu novorođenčeta: oštećenja CNS usled hipoksije – neadekvatne oksigenacije, povećana sklonost ka infekciji, termolabilnost, uski disajni putevi, nezrelost svih sistema organa.
Mehanička ventilaciji u primeni kod dece svih uzrasta ima svoje pozitivne ali nažalost i veliki broj negativnih efekata ukoliko se neadekvatno primenjuju sve mere lečenja i nege. Kako se broj komplikacija ne bi povećavao tokom njene primene neophodno je da učestvuje ceo medicinski tim podjednako kako bi se detetu obezbedilo kontinuirano praćenje svih aspekata i parametara mehaničke ventilacije. Specijalna edukacija sestrinskog i lekarskog osoblja je apsolutni zahtev. U suprotnom i najmanja nepravilnost u radu može prouzrokovati ireverzibilne promene. Preporuka za visok stepen pružene nege je uspostavljanje standarda i protokola u radu, kako lekara tako i pedijatrijskih sestara. Za pozitivan ishod mehaničke ventilacije kod deteta potreban je, t.j. obavezan, multidisciplinarni pristup.

Ključne reči: mehanička vetilacija, deca, komplikacije, specifičnosti

Nastavi čitati Specifičnosti rada pedijatrijske sestre sa decom na mehaničkoj ventilaciji pluća