Utjecaj komunikacije zdravstvenih djelatnika na razvitak boli, agitacije i delirija kod bolesnika u jil

Influence of medical personnel communication skills on pain, agitation and delirium development among intensive care unit patients

SAŽETAK

Visoka razina buke u JIL–u može biti značajan problem, kako za pacijente, tako i za osoblje. Ona je direktni suradnik sa mnogobrojnim čimbenicima za mnogo negativnih učinaka za pacijenta i osoblje, poput poremećaja spavanja, iritabilnosti, agitacije i delirija. Nefarmakološka prevencija i liječenje bolesnika s delirijem je učinkovita komunikacija i interakcija, a odnosi se na poticanje i orjantaciju bolesnika u svojoj okolini, te uspješnu komunikaciju. Naše riječi i naš izgled su naše ogledalo, one ističu kompetentnost i kredibilitet te imaju odlučujući utjecaj na bolesnike .Vještine komuniciranja sa naglaskom na empatiji, osjetljivost za pacijente vrlo su bitne kvalitete zdravstvenog osoblja u JIL- u te čimbenici koji direktno utječu na učestalost i nastanak ICU delirija. Razumjeti, ohrabriti, podržati i poštivati bolesnike koji borave u JIL- u trebao bi biti usmjerenje u komunikaciji zdravstvenog osoblja. Sprječavanje nastanka boli, agitacije i delirija zahtjeva multikomponentalne intervencije te dobru suradnju i komunikaciju članova tima. Zdravstvene djelatnike potrebno je stoga obrazovati za vođenje dobre komunikacije s pacijentima te međusobno u timu.

KLJUČNE RIJEČI: komunikacija, bol, agitacija, delirij

SUMMARY

High level noise in the Intensive Care Unit (ICU) may present significant problem for ICU patients, as well as for medical personnel working in the same environment. The level of ICU noise is in close relation with various negative effects on the patients and medical personnel, such as sleep disorders, iritability, agitation and delirium. Effective communication and close interaction represent a corner stone of a non – pharmacologic prevention and treatment of patients in delirium. Our words mirror us, asserting our compentencies and credibility, with a strong effects on our patients. Medical personnel good communication skills, emphasysing empathy and sensibility towards our patients, are important and have a direct influence on frequency of delirium development in the ICU. The goal od effective communication in the ICU is understanding, supporting and respecting each patient per se. Multiprofessional approach in pain management, together with agitation and delirium prevention, with good communication and cooperation within everyone in the medical team is fundamental.

In future it is essential to put more emphasis on education of building strong communicational skills towards ICU patients, as well as among team members.

KEY WORDS: communication, pain, agitation, delirium

Nastavi čitati Utjecaj komunikacije zdravstvenih djelatnika na razvitak boli, agitacije i delirija kod bolesnika u jil

Komunikacija – ključni element internih odnosa s javnošću kod pružanja zdravstvene nege onkološkom pacijentu i porodici

Sažetak

Odnosi s javnošću predstavljaju funkciju upravljanja i imaju zadatak da uspostavljaju i neguju međusobno kvalitetneodnose izmađu zdravstvene ustanove i njene javnosti, od čega u velikoj meri zavisiuspeh organizacije. Odnosi s javnošću su veoma složen komunikacijski proces, koji obuhvata aktivnosti zdravstvene organizacije, usmerene na razvijanje saradnje sa njenim ciljnim grupama, koje mogu da budu interne i eksterne.
Jedna od glavnih karakteristika dobrog govora je da se ostvare mogućnosti da se o komplikovanim i teškim stvarima jednostavno govori, što je veoma važno za interne odnose s javnošću i komunikaciju sa pacijentima.
Komunikacija na nivoulekara,sestara i pacijenata je veoma važna, a ključna je u lečenju bolesnika sa onkološkim bolestima, jer pacijenti primaju niz teških informacijai nalaze se ustanju visokog stresa i nesigurnosti, a istovremene moraju doneti odluke koje bitno utiču na njihov život. U komunikaciji između zdravstvenog radnika i pacijenta, odnosno članova njegove porodice, ključan je dijalog, gde svaka osoba u tom dijalogu donosi sopstvene pretpostavke, očekivanja i način ponašanja, koji utiče na njihovo tumačenje tog dijaloga te stoga i na njegov ishod.
Dobrakomunikacija pomaže pacijentu da lakše primi “loše” vesti, podnese emocionalni pritisak zbog bolesti koja ugrožava život, kao ida razume, prihvati, i zapamti niz informacija o bolesti i lečenju. Bolest, strah od smrti i osećaj da je smrt realno moguća, zahtevaju analizu odnosa u porodici uopšte. Neophodno je pojasniti pacijentu da seživotni vek obolelih od malignih bolesti sve više produžava uz različite faze poboljšanja i pogoršanja, ponovljenih lečenja i medicinskih intervencija.
Zbog toga treba pripremiti porodicu bolesnika da takvo stanje može dugo trajati i da je njihova podrška veoma važna za sam tok bolesti i lečenje.
Bolesnika je potrebno informisati o detaljima bolesti,događajima uporodici, okruženju, poslu, aktuelnim društvenim događajima.
Takva komunikacijaće biti od velikepomoćibolesniku dane bude orijentisan samo na misli o bolesti i da postoji nadaza budućnost. Otvorena komunikacija pojačava nadu,pacijentu pomaže da nađe snagu kada se suočava sa teškom situacijom i istovremeno mu potvrđuje da ga bolest nije onesposobila i isključila iz svakodnevnog života. Bolesnik želi učestvovati u životu,a ako ga izolujete od okoline i društvenih događaja, postaće nepoverljiv i povući će se u sebe.
Na taj način možemo postići poboljšanje njegovog psihičkog stanja,smanjenje tenzije, umora i konfuzije, povećati živahnost, smanjiti bol i depresivnu simptomatologiju.
Dobra komnikacija će doprineti da doktori i sestreodrže svoju profesionalnost na visokomnivou, uz pridržavanje etičkih principa, što u ogromnoj meri poboljšava kvalitet života onkoloških pacijenata.
Veština komunikacije je najjače oruđe čoveka i ona se, kao i svaka druga veština, usavršava vežbanjem i traži stalnu edukaciju sa ciljem obnove znanja.

Ključne reči: odnosi s javnošću, komunikacija, onkološki pacijent, porodica, kvalitet života, edukacija

Nastavi čitati Komunikacija – ključni element internih odnosa s javnošću kod pružanja zdravstvene nege onkološkom pacijentu i porodici