Zdravstvena njega bolesnika u prevenciji i liječenju ventilatorne aspiracione pneumonije (VAP-a)

SAŽETAK

Uvod: Upala pluća uzrokovana ventilatorom (ventilator associated pneumonia- VAP) je definisana kao bolnička pneumonija kod bolesnika koji su na strojnoj respiratornoj potpori duže od 48 sati. VAP ima visok postotak smrtnosti (do 40%) te razvija brojne komplikacije kao što su akutni respiratorni distresni sindrom ili akutna ozljeda pluća.
Pneumonija povezana sa strojnom ventilacijom, koja se javlja unutar 48-72h nakon trahealne intubacije, obično se naziva ranom pneumonijom. Često je rezultat aspiracije, što je komplikacija samog postupka intubacije. Te su pneumonije obično uzrokovane bakterijama osjetljivim na antibiotike, npr. S.aureus, H.influenzae i S.pneumoniae
Nekoliko faktora doprinosi etiologiji VAP-a: dužina hospitalizacije, promjene flore uzrokovne stresom, izloženost kontaminaciji bolničkim patogenima, intervencije.
Najčešći uzročnici VAP-a: Pseudomonas aeruginosa oko 20%, Klebsiella pneumonie oko 10%, Serratia marcescens oko 5%, Enterobacter oko 10%, Acinetobacter oko 5%, MRSA oko 20 %.
Ciljevi rada: Prikazati rezultate kvantitativne analize uzoraka endotrahealnog aspirata, Prikazati zastupljenost pojedinih sojeva bakterija, Prikazati osjetljivost/rezistenciju na antibiotike kod najčešćih izolata
Metode rada i istraživanja: Urađena je retropsektivno-prospektivna studija. Testirano je 30 pacijenata na mehaničkoj ventilaciji u jedinici intenzivne terapije Klinike za neurohirurgiju KCUS-a i 40 pacijenata u OJ Internistička intenzivna terapija KCUS.
Ukupno je testirano 240 uzoraka trahealnog aspirata. Studija je sporevedena u periodu od 01.01.-31.05. 2011.
Rezultati istraživanja: Broj pozitivnih izolata u trahealnom aspiratu u jedinici za internističku intenzivnu terapiju bio je 114 (79%), dok je na Klinici za neurohirurgiju (JINJ) bio zastupljen u 76 (80%) uzoraka. Najzastupljeniji mikrobiološki izolat bio je iz roda Acinetobacter baumannii i to 37%.
Zaključak: Strojna ventilacija je postupak koji se primjenjuje često prilikom operativnih zahvata i u jedinicama intenzivne njege, a samim tim nastanak pneumonije uzrokovane ventilatorom predstavlja veliki problem u zdravstvenoj njezi.
Medicinska sestra/ tehničar važna je karika u prevenciji nastanka jer izravno izvodi ili sudjeluje u medicinsko – tehničkim postupcima koji mogu dovesti do nastanka VAP-a.

Ključne riječi: VAP, trahealni aspirat, izolati, medicinska sestra, njega, respirator

Nastavi čitati Zdravstvena njega bolesnika u prevenciji i liječenju ventilatorne aspiracione pneumonije (VAP-a)

Zdravstvene potrebe osoba treće životne dobi u Gerontološkom Centru Sarajevo

Sažetak

Uvod: Većina novije stručne i naučne literature iz područja socijalne gerontologije usmjerena je na razmatranje i planiranje njege o starijim licima u skorijoj budućnosti. Naime, u razvijenim zemljama Europe i Amerike očekuje se nagli porast broja starijih lica, negdje između 2015. i 2030. godine. Zahtjevi za zadovoljavanjem socijalnih i zdravstvenih potreba starijih ljudi gotovo su uvijek veći od gospodarskih mogućnosti društva – koliko god ono bilo bogato. Trajni nedostatak sredstava osnovna je konstanta svake socijalne politike usmjerene rješavanju potreba starijih. U kojim pravcima bi trebalo planirati, razvijati i reformirati ključne društvene sisteme zaštite za starije, kako bi oni mogli zadovoljiti narasle potrebe starijih, a da pri tome, istovremeno, ne ugroze postignuti standard života. Zanimljivo je razmotriti kakve se promjene očekuju u populaciji budućih starijih lica. Sasvim je izvjesno da će ih biti još više, a posebno onih najstarijih, kojima su i najpotrebnije usluge njege.
Cilj rada:
Utvrditi zdravstvene potrebe lica treće životne dobi u Gerontološkom centru.
Ispitati zadovoljstvo zdravstvenom zaštitom lica treće životne dobi.
Uloga zdravstvenog radnika u zadovoljavanju životnih potreba lica treće životne dobi.
Metode rada: Istraživanje je obuhvatilo 96 štićenika Gerontološkoga centra. Za istraživanje je korišten anketni upitnik sa 20 pitanja o zdravstvenim potrebama. Istraživanje je provedeno u julu 2011.godine.
Rezultati istraživanja: Istraživanje je pokazalo da je veći broj starijih osoba zadovoljan zdravstvenim stanjem (90%), manji broj ispitanika je nezadovoljan zbog trenutnog stanja odnosno bolesti (5%). Posjećivanje ambulante po potrebi 95%. Što se tiče zdravstvene zaštite 98% je zadovoljnih. Slobodno vrijeme uz knjigu ili šetnju provodi 90% ispitanika.
Zaključak: Dobijeni rezultati istraživanja na promatranom broju starijih lica pokazuju osnovna sociodemografska stanja, porodične i zdravstvene faktore koji upućuju na vrlo širok raspon mogućih potreba za uslugama njege.
Najviše su dostupne i najpotrebnije usluge zdravstvene njege, najmanje su dostupne, iako potrebne, usluge vezane za slobodno vrijeme i aktivnosti starijih lica.

Ključne riječi: lica treće životne dobi, potrebe, njega, planiranje

Nastavi čitati Zdravstvene potrebe osoba treće životne dobi u Gerontološkom Centru Sarajevo