Kategorija: Izdanja

Anestezija za dijagnostičke postupke

SAŽETAK

Razvojem medicine i sukladno tome novih dijagnostičkih i terapijskih procedura (radiološke, dijagnostičke endoskopske postupke i minimalno invazivni  terapijski postupci) uvjetovale su razvoj anestetika i anestezioloških tehnika koje omogućuju:

  1. budnu sedaciju
  2. sedaciju
  3. analgosedaciju

Istovremeno, izvođenjem tih postupaka moraju se osigurati uvjeti za hemodinamsku i respiratornu stabilnost, eliminaciju boli tijekom njihovog izvođenja uz osiguravanje sustava sigurnosti terapijskih i dijagnostičkih postupaka koji zahtjevaju primitke i otpust bolesnika iz bolnica u istom danu. Ovo je omogućeno razvojem kratkodjelujučih anestetika i analgetika sa jedne strane te razvojem neinvazivnog načina monitoriranja kardiorespiratorne funkcije kao i praćenjem dubine stanja svijesti (bis)Važnost odabira bolesnika, priprema bolesnika uključujučim kriterijima kao i poštivanje kriterija za otpust bilesnika kući istog dana.

Poznavanje sustava monitoriranja, i nadzora bolesnika uz istovremeno vođenje sestrinske medicinske dokumentacije osnovni su dio rada medicinske sestre/tehničara.

Ključne riječi: anestezija, dijagnostika Nastavi čitati Anestezija za dijagnostičke postupke

Hemodinamski monitoring u središnjoj jedinici intenzivnog liječenja

SAŽETAK

Budući da je temelj intenzivnog liječenja biti u korak sa vremenom, kako korištenjem najnovijih spoznaja liječenja, tako i korištenjem suvremene aparature u cijelom prostoru SJIL-a dostupan je novi najsuvremeniji monitoring uz svaku krevetnu jedinicu. Novim monitoringom uz svaki krevet imamo 2 monitora. Jedan osnovni monitor namjenjen je uobičajenom nadzoru i praćenju vitalnih funkcija bolesnika (tzv. Infinity Delta monitor), dok je drugi monitor (tzv. Infinity Explorer) namjenjen naprednom praćenju bolesnika i dobivanju preciznije slike o bolesniku, te je on zapravo računalo uz krevet bolesnika. Oba monitora uz svaki krevet čine cjelinu koja se naziva Infinity Omega rješenje. Kako bi nadzor bolesnika bio što precizniji svih 15 osnovnih i dodatnih monitora umreženo je na centralnu nadzornu jedinicu na sestrinskom pultu, koja nam omogućuje kontinuirano, praćenje svih bolesnika sa jednog mjesta u isto vrijeme, te istovremeno prilikom poremećaja stanja bolesnika pravovremeno reagiranje na novonastalu, moguću akcidentalnu situaciju.

Također, u svakodnevnom radu, a zbog zahtijevnosti i težine stanja bolesnika rutinski se provode sve metode monitoringa kako neinvazivne, tako i invazivne.

Od neinvazivnih metoda rutinski se provodi monitoring:

  • EKG-a,
  • pulsa,
  • analiza aritmija (osnovna i proširena),
  • respiracije,
  • periferne saturacije kisikom,
  • neinvazivno mjerenje arterijskog tlaka,
  • temperature (više vrsta i mogućnosti mjerenja) i
  • CO2 na kraju izdaha (EtCO2)
  • EEG monitoring.

Od invazivnih metoda koristimo:

  • invazivno mjerenje arterijskog tlaka,
  • kontinuirano mjerenje CVT-a,
  • kontinuirano mjerenje intraabdominalnog tlaka (IAP),
  • monitoring intrakranijalnog tlaka (ICP),
  • invazivni monitoring arterijskim termodilucijskim kateterom (PiCCO),
  • monitoring Swan ganz termodilucijskim kateterom,
  • monitoring saturacije u bulbusu vene jugularis (SvjO2),
  • Lidco hemodinamski monitoring i
  • Limon hemodinamski monitoring

Poznato je da razvoj suvremene medicine, intenzivnog liječenja, kao i zdravstvene njege bolesnika u JIL-a, zahtijeva visoko educirane medicinske sestre/tehničare, stoga je kontinuirana edukacija imperativ sestrinske prakse.

Ključne riječi: hemodinamski monitoring, jedinica intenzivnog liječenja, medicinska sestra Nastavi čitati Hemodinamski monitoring u središnjoj jedinici intenzivnog liječenja

Značaj edukacije anestezioloških tehničara i medicinskih sestri/tehničara u jedinicama intenzivnog liječenja

SAŽETAK

Anestezija, reanimacija i intenzivna medicina je izrazito dinamična grana medicine gdje se liječnik često mora osloniti na pomoć svojih zdravstvenih tehničara. Pred anesteziološke tehničare i medicinske sestre se svakodnevno postavljaju novi zahtjevi i rastu očekivanja u svezi sa njihovom ulogom u pružanju zdravstvene njege. Osnivaju se studiji za specijalizirane anesteziološke tehničare, u pojedinim dijelovima svijeta se očekuje od njih da samostalno vode anesteziju  relativno zdravih bolesnika, a pred sestre/tehničare u jedinicama intenzivnog liječenja se postavljaju zahtjevi za stalnom edukacijom, jer studije pokazuju da je edukacija ovog dijela zdravstvenog osoblja povezana sa manjim brojem komplikacija i manjom smrtnošću u jedinicima intenzivnog liječenja.

Ključne riječi: anesteziološki tehničar, edukacija, jedinica intenzivnog liječenja, medicinska sestra Nastavi čitati Značaj edukacije anestezioloških tehničara i medicinskih sestri/tehničara u jedinicama intenzivnog liječenja

Minimalne potrebe za edukacijom medicinskih sestara tehničara za rad u jedinicama intenzivnog liječenja

SAŽETAK

Intenzivno liječenje je multidisciplinarno i multiprofesionalno te predstavlja najvišu razinu medicinske njege. Izvodi se u posebnim radnim jedinicama, posebnim metodama i postupcima (koje izvode visoko školovani zdravstveni djelatnici), posebnom opremom i lijekovima. Specijalistička edukacija medicinskih sestara je potkrijepljena definicijom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sestrinstva u intenzivnoj njezi: „Medicinska sestra koja radi u intenzivnoj njezi mora uspješno završiti specijastičku edukaciju iz oblasti sestrinske njege kritično oboljelih, koja se nadograđuje na opću edukaciju“. Ova dodatna edukacija će omogućiti medicinskoj sestri da: zadovolji kompleksne potrebe kritično oboljelih pacijenata, stekne dobro razvijenu bazu znanja, pokaže specijalističke vještine u dimenzijama tehnologije i njege, razvije ekspertizu da donosi razumne i brze kliničke odluke, prepozna i nosi se sa etičkim pitanjima u takvom okruženju. Kao odgovor na strategiju SZO Europska federacija  medicinskih sestara za kritično oboljele (EffCNA) je iznijela stavove da bi istakli važnost specijalističkog treninga iz oblasti intenzivne njege, tako da medicinske sestre mogu da vode servise bazirane na protokolima i preuzmu veću odogovornost.

Minimum standarda edukacije za medicinske sestre bitan da bi se povećala standardizacija u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL) kao ključni element koji vodi ka pacijentovoj sigurnosti, smanjila stopa neželjenih događaja, te prevenirala pojava profesionalnog sagorijevanja medicinskih sestara i tehničara. U oblasti edukacije sestara opisuju se dva nivoa edukacije: kao prvo, minimalan nivo koji je neophodan da bi se dozvolio ulazak novoj sestri u JIL da bi pružila sigurnu i adekvatnu njegu pacijentu unutar tri mjeseca od početka rada na JIL, te drugo, minimalan nivo koji je potreban za prepoznavanje sestre kao specijaliste u intenzivnoj njezi. SZO/WHO predlaže da takva spacijalistička edukacija treba početi nakon 2 godine rada medicinske sestre u JIL. Početnicima u JIL trening se može pružiti u obliku koncetrovanih blokova edukacije u početku rada u JIL ili kao program treninga koji se pruža u kraćim vremenskim intervalima tokom dužeg vremenskog perioda. Pored ekonomske koristi, drugi tip pristupa omogućava mogućnost učenja uz bolesničku postelju. Nedostatak je oklijevanje u uvođenju edukacijskih programa kada oni postanu niski prioritet kako se obim posla povećava. Diferencijacija kompetenci i demarkacija svakog od ovih nivoa rada nadalje komplikuje šta je osnovno za koga, te do kojeg nivoa ih treba podučavati.

Osnovne vještine se mogu podijeliti na: operacione aspekte prakse npr. prijem i otpust,  zdravlje i sigurnost, pravna i etička pitanja; osnovna znanja o dobivanju informacija u praksi, npr. biopsihosojalne nauke; terapeutski aspekti njege, npr. tehnološka podrška, intervencije u njezi, farmakologija, psihosocijalna podrška pacijentu i rodbini, te efikasan timski rad (npr. komunikacijske vještine, interprofesionalna saradnja).

Ključne riječi: sestrinstvo, edukacija, JIL, specijalizacija, preporuke, SZO Nastavi čitati Minimalne potrebe za edukacijom medicinskih sestara tehničara za rad u jedinicama intenzivnog liječenja