pain – Rauché

SAŽETAK

Pojam boli je fenomen koji se spominje u svim kulturama od postanka čovjeka pa sve do danas. Bol je najčešći simptom bolesti koji dovodi većinu bolesnika ljekaru i predstavlja signal nastalog ili prijetećeg organskog ili funkcionalnog oštećenja tkiva.

Svjetska zdravstvena organizacija kaže da bol utiče na ukupni kvalitet života bolesnika, narušavajući: fizičko stanje usljed same bolesti ili postupka liječenja, emotivno stanje usljed stalnog osjećaja boli ili gubitka funkcionalnosti, duševno stanje usljed osjećaja krivice, preispitivanja samog sebe, financijsko stanje zbog nesposobnosti za rad ili troška postupka liječenja. Savremena terapija bola podrazumijeva prilagođavanje za svaku pojedinu vrstu bola obzirom da je paleta lijekova i postupaka velika. Također, važno je imati u vidu i visok stepen različitog reagovanja pacijenata kod iste bolesti i iste metode liječenja i na osnovu njih izvršiti prilagođavanje za svaki konkretan slučaj. U tom kontekstu rad nastoji predložiti mjere i aktivnosti svih subjekata sistema zdravstvene zaštite prilikom adekvatnog tretiranja boli.

Ključne riječi: bol, terapija boli, fenomen boli, kvalifikacija i kvantifikacija boli Nastavi čitati Fenomen bola i terapija bola

SAŽETAK

Poslijeoperacijska bol predstavlja veliki medicinski, gospodarski i socijalni problem. Neliječenu bol smatramo značajnim čimbenikom povećanog morbiditeta a što ima za posljedicu produljeni boravak u bolnici i povećane troškove liječenja. Bol možemo liječiti farmakološkim, nefarmakološkim, fizikalnim, kirurškim i psihološkim metodama. Jedna od tih metoda je i epiduralna analgezija, a izvodi se tako da se u epiduralni prostor postavi kateter kroz koji se apliciraju analgetici ( 48-72 sata ). Radi se najčešće o kirurškim, urološkim i ortopedskim operiranim bolesnicima, kao i kod rodilja. Uz indikacije za postavljanje epiduralnog katetera imamo također i kontraindikacije na koje moramo obratiti pažnju.

Zadatak anesteziološke sestre/tehničara je edukacija i priprema, bolesnika, prostorije, ležaja, lijekova, setova i dezinficijensa. Kateter postavlja anesteziolog uz asistenciju anesteziološke sestre/tehničara, te se kroz njega aplicira kontinuirana analgezija putem PCA pumpe ili putem perfuzora u JIL-u, a na odjelu u bolusu svaka 4-6 sati, ovisno o VAS skali. U protokolu zdravstvene njege potrebna je česta kontrola analgezije, nuspojava znakova i simptoma, kao i tehničkih komplikacija kao što je pomak katetera ili kvar pumpe.Kontrolu boli vrši pomoću VAS skale svaki sat u prva 24 sata, a kasnije svaka 2-4 sata, te o tome izvješćuje anesteziologa. Zadatak medicinske sestre/tehničara je vođenje sestrinske dokumentacije.

ZAKLJUČAK: Med.sestre/tehničari su uvijek prvi do bolesnika i a taj način uočavaju moguće nuspojave.Brinu se i o pravilnom položaju katetera, o bolusima, pumpama i o kontinuitetu analgetika.Treba naglasiti da je za kvalitetnu epiduralnu analgeziju potrebna kvalitetna i trajna edukacija med.sestara/tehničara da prepoznaju problem i stručno rukuju medicinskom opremom.

Ključne riječi: bol, metode liječenje boli, epiduralna analgezija, epiduralni prostor, priprema i edukacija bolesnika, tehnika lociranja bola, VAS skala Nastavi čitati Terapija boli – djelokrug rada medicinske sestre pri kontinuiranoj analgeziji kroz epiduralni kateter