Značaj standarda za zdravstvenu njegu u jedinicama za intenzivno liječenje

SAŽETAK

Uvod: Zdravstvena njega pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja je holistička. Ona podrazumjeva niz standardiziranih postupaka koje se vrše u cilju ranog prepoznavanja komplikacija osnovne bolesti, procedura koje se izvode u cilju bržeg ozdravljenja pacijenta.Intenzivna njega je više od nadziranja stanja bolesnika i životne potpore jer intenzivna njega uključuje i druge faktore (zakonske odredbe, etičke norme, raspoložive gospodarske mogućnosti i drugo). U jednici intenzivne njege bolesnik mora biti u središtu pažnje, njega mora biti pružena na vrijeme, njega mora biti sigurna, njega mora biti učinkovita, osoblje mora biti osposobljeno za svoj rad, njega mora biti pravična. Sestrinski standardi su validne definicije dogovorenog i prihvatljivog kvaliteta sestrinske njege na određenom random mjestu ili kontekstu kojima se prosuđuje i evaluira sadašnja sestrinska praksa. Donošenje sestrinskih standard često se opisuje kao drugi korak procesa definisanja i mjerenja kvaliteta sestrinstva. Standardi djeluju kao smjernice ili ciljevi prema kojima određujemo da li ili ne sestrinske aktivnosti ispunjavaju predhodno određen nivo kvaliteta.

Ciljevi rada: Ispitati postojanje standarda u zdravstvenoj njezi, a koji su primjenjivi za pacijente u jedinicama intenzivne njege i terapijeKliničkog centraUniverziteta u Sarajevu; Utvrditi postojanje pisanih protokola i procedura koji se odnose na process zdravstvene njege u JIL; Ispitati zadovoljstvo medicinskih sestara i tehničara postojećim standardima za zdravstvenu njegu u JIL; Utvrditi značaj postojanja standarda u zdravstvenoj njezi i njihov uticaj na krajnji ishod njege pacijenata u JIL.

Hipoteze: Radne hipoteze: U jedinicama intenzivne njege i terapije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu nisu uspostavljeni jasni standardi i kriteriji za zdravstvenu njegu; Postojanje standard za zdravstvenu njegu ima uticaj na zadovoljstvo radnim aktivnostima i radnom sredinom kod medicinskih sestara i tehničara; U jedinicama intenzivne njege i terapije Kliničkog centraUniverziteta u Sarajevu ne postoje pisane procedure i protokoli za zdravstvenu njegu; Postojanje pisanih procedura i protokola za zdravstvenu njegu u jednicama znatno utiče na krajnji ishod zdravstvene njege pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja u KCUS. Nulte hipoteze: Negiraju radne hipoteze

Ispitanici i metode istraživanja: Studija je obuhvatila medicinske sestre-tehničare koji učestvuju u procesu zdravstvene njege pacijenata hospitaliziranih u jedinicama intenzivnog liječenja internističkog tipa u KCUS. Istraživanje je provedeno na uzorku 55 medicinskih sestara-tehničara koje rade u jedinicama intenzivne njege i terapije. Za istraživanje je korišten modifikovani anketni upitnik Evropske federacije medicinskih sestara za kritično oboljele pacijente (EffCNa). Istraživanje je retrospektivno deskriptivna studija i provedeno je pu periodu od 01.05.2014. do 01.06.2014. godine.

Zaključci: Istraživanjem su se dobili podaci koji ukazuju na postojeće probleme u zdravstvenoj njezi zbog nepostojanja jasnih kriterija i standarda koji utiču na kvalitet zdravstvene njege pacijenata u JIL. Očekivano je da postoji nezadovoljstvo medicinskih sestara i tehničara koji sudjeluju u procesu zdravstvene njege u JIL, zbog nedostatka jasnih smjernica i protokola.

Ključne riječi: standardi, JIL, sestrinstvo, zdravstvena njega

Nastavi čitati Značaj standarda za zdravstvenu njegu u jedinicama za intenzivno liječenje

Prikaz prijavljenih poslije transfuzijskih reakcija u periodu 2012-2013.g.

SAŽETAK

UVOD: Poslijetransfuzijske reakcije nedjeljivi su dio transfuzijskog liječenja. Opažaju se u    1 – 3 % bolesnika kod kojih se primjenjuje transfuzija. Transfuzijom krvnih pripravaka razni biološki aktivni sastojci koji se nalaze u krvnim pripravcima  unose u isto tako složenu bolesnikovu krv. Nuspojave transfuzijskog liječenja posljedica su razlika u sastavu krvi ili krvnih sastojaka između bolesnika i davatelja. Prema uzroku poslijetransfuzijske reakcije dijelimo na imunološke, koje su posljedica reakcije između protutijela i antigena, i neimunološke kojima pripadaju brojne reakcije koje nisu posljedica reakcije antigen  i antitijelo.

CILJ:  Prikazati prijavljene poslije transfuzijske reakcije u  SKB  Mostar tijekom perioda 2012 – 2013 godine u odnosu na ukupan broj primijenjenih krvnih pripravaka.

METODE: Podaci su prikupljeni iz BIS sustava SKB Mostar, Radne jedinice kontrole  kvalitete Transfuzijskog centra SKB Mostar i obrađeni u programu EXCEL.

REZULTATI: U 2012 godinu na 42 odjela / klinika SKB Mostar izdato je 12894 krvna pripravka a prijavljene su 13 poslijetransfuzijskih reakcija što je 0,1 %  reakcija od toga 10 alergijskih i 3 febrilne . U 2013 god izdato je  13825 krvna pripravka a prijavljeno je 23 poslijetransfuzijske reakcije 0,2 % reakcija od toga 18 alergijskih , 4 febrilne i 1 sumnja na TRALI.

ZAKLJUČAK: prema standardima Vijeća Europe za transfuzijsku medicinu u prosjeku se događa oko 1 – 3 % poslijetransfuzijskih reakcija što iz rezultata implementira da poslijetransfuzijske reakcije nisu prijavljivane u SKB Mostar ili su ostale neprepoznate skrivene osnovnom bolešću. Zbog neželjenih reakcija, transfuzijsko liječenje krvnim pripravcima primijeniti samo u strogo indiciranim slučajevima uz osiguranje sigurnosti transfuzijskog liječenja. Najčešće reakcije bile su alergijske.

Ključne riječi: poslijetransfuzijske reakcije, krvni pripravci, standardi, sigurnost Nastavi čitati Prikaz prijavljenih poslije transfuzijskih reakcija u periodu 2012-2013.g.