zdravstvena njega

Značaj standarda za zdravstvenu njegu u jedinicama za intenzivno liječenje

SAŽETAK

Uvod: Zdravstvena njega pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja je holistička. Ona podrazumjeva niz standardiziranih postupaka koje se vrše u cilju ranog prepoznavanja komplikacija osnovne bolesti, procedura koje se izvode u cilju bržeg ozdravljenja pacijenta.Intenzivna njega je više od nadziranja stanja bolesnika i životne potpore jer intenzivna njega uključuje i druge faktore (zakonske odredbe, etičke norme, raspoložive gospodarske mogućnosti i drugo). U jednici intenzivne njege bolesnik mora biti u središtu pažnje, njega mora biti pružena na vrijeme, njega mora biti sigurna, njega mora biti učinkovita, osoblje mora biti osposobljeno za svoj rad, njega mora biti pravična. Sestrinski standardi su validne definicije dogovorenog i prihvatljivog kvaliteta sestrinske njege na određenom random mjestu ili kontekstu kojima se prosuđuje i evaluira sadašnja sestrinska praksa. Donošenje sestrinskih standard često se opisuje kao drugi korak procesa definisanja i mjerenja kvaliteta sestrinstva. Standardi djeluju kao smjernice ili ciljevi prema kojima određujemo da li ili ne sestrinske aktivnosti ispunjavaju predhodno određen nivo kvaliteta.

Ciljevi rada: Ispitati postojanje standarda u zdravstvenoj njezi, a koji su primjenjivi za pacijente u jedinicama intenzivne njege i terapijeKliničkog centraUniverziteta u Sarajevu; Utvrditi postojanje pisanih protokola i procedura koji se odnose na process zdravstvene njege u JIL; Ispitati zadovoljstvo medicinskih sestara i tehničara postojećim standardima za zdravstvenu njegu u JIL; Utvrditi značaj postojanja standarda u zdravstvenoj njezi i njihov uticaj na krajnji ishod njege pacijenata u JIL.

Hipoteze: Radne hipoteze: U jedinicama intenzivne njege i terapije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu nisu uspostavljeni jasni standardi i kriteriji za zdravstvenu njegu; Postojanje standard za zdravstvenu njegu ima uticaj na zadovoljstvo radnim aktivnostima i radnom sredinom kod medicinskih sestara i tehničara; U jedinicama intenzivne njege i terapije Kliničkog centraUniverziteta u Sarajevu ne postoje pisane procedure i protokoli za zdravstvenu njegu; Postojanje pisanih procedura i protokola za zdravstvenu njegu u jednicama znatno utiče na krajnji ishod zdravstvene njege pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja u KCUS. Nulte hipoteze: Negiraju radne hipoteze

Ispitanici i metode istraživanja: Studija je obuhvatila medicinske sestre-tehničare koji učestvuju u procesu zdravstvene njege pacijenata hospitaliziranih u jedinicama intenzivnog liječenja internističkog tipa u KCUS. Istraživanje je provedeno na uzorku 55 medicinskih sestara-tehničara koje rade u jedinicama intenzivne njege i terapije. Za istraživanje je korišten modifikovani anketni upitnik Evropske federacije medicinskih sestara za kritično oboljele pacijente (EffCNa). Istraživanje je retrospektivno deskriptivna studija i provedeno je pu periodu od 01.05.2014. do 01.06.2014. godine.

Zaključci: Istraživanjem su se dobili podaci koji ukazuju na postojeće probleme u zdravstvenoj njezi zbog nepostojanja jasnih kriterija i standarda koji utiču na kvalitet zdravstvene njege pacijenata u JIL. Očekivano je da postoji nezadovoljstvo medicinskih sestara i tehničara koji sudjeluju u procesu zdravstvene njege u JIL, zbog nedostatka jasnih smjernica i protokola.

Ključne riječi: standardi, JIL, sestrinstvo, zdravstvena njega

Nastavi čitati Značaj standarda za zdravstvenu njegu u jedinicama za intenzivno liječenje

Operativne korekcije nosa i uticaj na psihičko zdravlje

Sažetak

Cilj istraživanja je utvrđivanje odnosa rinoplastike i psihičkog zdravlja pacijentkinja. Istraživanje je obuhvatilo ispitanice koje su bile podvrgnute estetskom ili rekonstruktivnom operativnom zahvatu nosa. Kao instrument istraživanja korišten je Upitnik SF-36 (Short Form 36), višestruko primjenljiv upitnik zdravstvenog statusa s 36 pitanja. Rezultat se standardno izražava u osam dimenzija, od kojih je jedna dimenzija psihičko zdravlje. Sve ispitanice su preoperativnu pripremu i postoperativnu njegu imale u Eurofarm centru u periodu 2007 – 2010. godine. Ispitanice su bile podijeljene u dvije grupe. Grupa A: 20 ispitanica kod kojih je urađena estetska rinoplastika i grupa B: 20 ispitanica kod kojih je urađena funkcionalna rinoplastika. Analiza normalne distribucije putem Kolmogorv Smirnov testa pokazuje da ograničenje zbog fizičkih teškoća, tjelesni bolovi, socijalno funkcioniranje i ograničenje zbog emocionalnih teškoća zadovoljavaju kriterije normalne distribucije podataka te su isti bili obrađivani korištenjem parametarskih testova (Student t i ANOVA), dok preostale subskale SF-36 upinika ne zadovoljavaju kriterije normalne distribucije te su u njihovoj analizi korišteni neparametrijski testovi (Mann-Whitney U i Kruskal-Wallis). Prosječna dob u ispitivanom uzorku (N=40) je iznosila 32,6±6,8 godina (medijana 32 godine), te se kretala u rasponu od 19 do 52 godine. Statistička analiza ukazuje da signifikantne razlike prema dobi postoje na skalama percepcije opšteg zdravlja, vitalnosti i energije, te psihičkog zdravlja (p<0,05). S obzirom na stepen obrazovanja, visoku stručnu spremu ima 27 (67.5 %), jedna ispitanica ima postdiplomsko obrazovanje (2.5 %), i 12 (30.0 %) ispitanica je sa srednjom stručnom spremom. Obzirom na bračni status 25 (62.5 %) ispitanica nije u braku, a 15 (37.5 %) je u braku.
U odnosu na vrstu operativnog zahvata i dimenzije zdravstvenog statusa postoji statistički signifkantna pozitivna korelacija prema skali tjelesnih bolova, percepcije opšteg zdravlja i psihičkog zdravlja. Ispitanice koje su bile podvrgnute estetskoj operaciji imaju viši skor na pomenutim skalama.

Ključne riječi: rinoplastika, psihičko zdravlje, kvaliteta života, zdravstvena njega Nastavi čitati Operativne korekcije nosa i uticaj na psihičko zdravlje

Edukacija medicinskih sestara kao sastavni dio reforme mentalnog zdravlja u BiH

Sažetak

Zdravstvena njega predstavlja skup teorijskih i praktičnih znanja , što čini profesiju medicinskih sestara koje svojim djelovanjem čine integralni dio sistema zdravstvene zaštite. U mentalnom zdravlju ona ima svoje posebne karakteristike, a one se temelje na posebnim potrebama i problemima osoba koje imaju mentalne probleme ili poremećaje. Međunarodna organizacija medicinskih sestara (ICN) i Evropski Komitet za sestrinstvo daju preporuku za edukaciju medicinskih sestara za uža specijalistička područja gdje spada i mentalno zdravlje. U skladu s tim, kroz reformu mentalnog u Bosni i Hercegovini provodi se edukacija medicinskih sestara iz oblasti mentalnog zdravlja. Zdravstvena njega u mentalnom zdravlju je planirana briga sa psihijatriskim djelovanjem, koja je organizirana , struktirirana, sistematična i treba da odgovori na jedinstvene potrebe svakog pojedinca. Cilj je da se pojača pacijentova briga o samom sebi i da se tako reduciraju njegovi zdravstveni problemi. Medicinska sestra u zajednici predstavlja stub sistema mentalne njege, koji je kontinuiran i orjentisan ka rehabilitaciji. Ciljevi rada su: Ukazati na značaj zdravstvene njege u mentalnom zdarvlju; Prikazati program edukacije medisinskih sestara iz oblasti mentalnog zdravlja i proces njegove implementacije. Edukacija medicinskih sestara u mentalnom zdravlju predstavlja unapređenje i nadogradnju novih znanja i vještina. U skladu sa preporukama SZO.ICN i Evropskog Komiteta za sestrinstvo, postojeći plan i program edukacije medicinskih sestara iz oblasti mentalnog zdravlja u BiH mogao bi biti osnova za funkcionisanje cijelokupnog sistema kontinuirane edukacije medicinskih sestara.

Ključne riječi: zdravstvena njega, medicinska sestra, edukacija, mentalno zdarvlje

Nastavi čitati Edukacija medicinskih sestara kao sastavni dio reforme mentalnog zdravlja u BiH

Zdravstvena njega i prikaz broja oboljelih od akutnog infarkta miokarda u RMC-u “dr. Safet Mujić“ Mostar za period 2007. – 2010. g.

Sažetak

Uvod: Do akutnog infarkta miokarda (AIM) dolazi zbog naglog smanjenja protoka krvi kroz koronarne arterije. Te arterije snabdjevaju srčani mišić krvlju i kada dođe do naglog smanjenja opskrbe, odnosno kada dođe do prestanka protoka krvi, jedan dio srčanog mišića odumire i to nazivamo infarkt miokarda.
Prikazali smo način kako zbrinuti pacijenta s akutnim infarktom miokarda, pristup samom pacijentu, te ulogu sestre u rehabilitaciji pacijenta nakon preboljenog infarkta miokarda. U intenzivnoj njezi službe za interne bolesti RMC-a ,,Dr. Safet Mujić“ Mostar, proveli smo istraživanje koliko je rehabilitovano pacijenata koji su oboljeli od akutnog infarkta miokarda.
Cilj rada: 1.Upozorititi da infarkt miokarda ima visoku zastupljenost u kardiovaskularnim oboljenjima; 2. Prikazati važnost zdravstvene njege kod oboljelih od AIM, te koja je uloga medicinske sestre-teh; 3. Prikazati broj oboljelih od AIM za vremenski period 01.01.2007-31.12.2010.g; 4. Prikazati broj oboljelih u odnosu na dobnu i polnu strukturu.
Rezultati: U periodu 01.01.2007.-31.12.2010. god. u intenzinoj njezi liječeno je 1040 pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Oboljelih od akutnog infarkta miokarda za taj perod bilo je 319 pacijenata. Gledano posebno za svaku godinu rezultati su: – U 2007. god. od ukupno 267 pacijenata koji su prosli liječenje u intenzivnoj njezi, njih 80 je oboljelih od AIM (29.9%); -U 2008. god. od 220 pacijenata 89 oboljelih (40.4%). ; – U 2009. god. od 258 pacijenata 88 oboljelih (34.1%). –U 2010.god. od 295 pacijenata, 62 su oboljela (21%). Muškarci znatno više oboljevaju od žena. Najčesća godišta koja oboljevaju su od 1930.g. do 1939. g.
Zaključak: Na početku našeg rada opisali smo definiciju AIM, te koji su to faktori rizika. Prikazali smo koliko je bitna uloga medicinske sestre u liječenju. U studiji istraživanja saznali smo da je infarkt miokarda i dalje visoko zastupljen u kadiovaskularnim oboljenjima i da treba u budučnosti voditi brigu o prevenciji koja je jako bitna.

Ključne riječi: infarkt miokarda, zdravstvena njega, uloga sestre, rehabilitacija

Nastavi čitati Zdravstvena njega i prikaz broja oboljelih od akutnog infarkta miokarda u RMC-u “dr. Safet Mujić“ Mostar za period 2007. – 2010. g.