Oznaka: rehabilitacija

Rana rehabilitacija pacijenata kod cerebralnih aneurizmi

Early rehabilitation in patients with cerebral aneurysms

SAŽETAK

UVOD: Cerebrovaskularne bolesti (CVB) uz kardiovaskularne bolesti (KVB) i maligne bolesti su najčešća oboljenja muškaraca i žena u razvijenom svijetu. Nalaze se na trećem mjestu po smrtnosti, a na prvom mjestu po invalidnosti. Pod pojmom CVB podrazumevaju se svi poremećaji u kojima je dio mozga prolazno ili trajno oštećen ishemijom ili krvarenjem i kod kojih je jedan ili više krvnih sudova mozga primarno oštećen patološkim procesom.

CILJ RADA: je ustanoviti utječe li rani početak rehabilitacije oboljelih od cerebralnih aneurizmi na: pojavu komplikacija, na dužinu akutnog liječenja i nastavak liječenja u drugim ustanovama.

METODE ISTRAŽIVANJA: Ispitivanje je retrospektivno. Studija obuhvata period od 01.12.2013.godine do 01.07.2014. godine. U istraživanje je uključeno 50 pacijenata.

U istraživanje su uključeni svi pacijenti Klinike za neurohirurgiju KCUS koji su hospitalizirani u gore navedenom periodu.

REZULTATI I ZAKLJUČCI: Analizom spolne distribucije ispitanika ustanovili smo da je statistički značajniji broj pacijenata ženskog spola 78%, u odnosu na pacijente muškog spola kojih je bilo 22%. Kada je u pitanju starosna struktura ispitanika, najveći broj ispitanika spada u dobnu skupinu od 46-55 godinu njih 44% (22), u dobnim skupinama od 36-45 godina i 56-66 godina imamo po 9 pacijenta (18%), u dobnim skupinama od 67-75 i 76-85 godina imamo po 1 pacijenta.

Prema zastupljenosti dijagnoza u našem istraživanju utvrdili smo sljedeće. Najveći broj dijagnoza je Aneurisma rupturata njih ukupno 38 (76%), zatim Aneurisma a Basilaris 9 (18%), Aneurisma Gigantea 2 (4%) i 1 Aneurisma a Ophtalmicae 2 (4%).

KLJUČNE RIJEČI: rehabilitacija, cerebralne aneurizme, cerebrovaskularne bolesti, prevencija komplikacija

SUMMARY

INTRODUCTION: Cerebrovascular diseases along (CVB) with cardiovascular diseases (KVB) and malignant diseases are the most common diseases of men and women in the developed world.There are third in mortality, and in the first place bydisability.The term CVB means all disorders in which part of the brain is transiently or permanently damaged byischemia or bleeding and in which one or more blood vessels of the brain primarily damaged by pathological process.

AIM OF THE WORK: to determine the influence of the early start of rehabilitation of patients with cerebral aneurysms on: currence of complications, the length of the acute treatment and continuation of treatment at other institutions.

METHODS OF SEARCHING: The study has a retrospective.The study included the period from 01.12.2013. to 01.07.2014.years. The study included 50 patients. The study included all hospitalized patients of the Department for Neurosurgery KCUS in the above mentioned period.

RESULTS AND CONCLUSIONS: The analysis of sex distribution of subjects showed that there is a statistically significant higher number of women (78%), compared to the number of male patients (22%).When it comes to the age structure of the respondents , most of the respondents belong to the age group of 46-55 years old- 44% (22), in the age groups of 36-45 years old and 56-66 years old there is 9 patients in each (18%), in the age groups of 67-75 years old and 76 -85 years old we have 1 patient.

We conclude that the majority of diagnoses in our study is Aneurysma rupturata with 38 (76%) cases, followed by aneurysm of the basilar artery with 9 cases (18%), Aneurisma Gigantea with 2 cases (4%) aneurysm of the ophtalmic artery with 2 cases (4%).

KEY WORDS: rehabilitation, cerebrovascular aneurysms, cerebrovascular diseases,prevention of complications

Nastavi čitati Rana rehabilitacija pacijenata kod cerebralnih aneurizmi

Rana rehabilitacija operisanih od tumora mozga

Early medical rehabilitation after neurosurgical treatment of malignant brain tumours

SAŽETAK

Aktuelni problemi neurohirurških pacijenata dovode do stvaranja funkcionalne zavisnosti različitog stepena. U procesu postoperativnog liječenja svih tumora mozga preporučuje se adekvatna fizikalna terapija i rehabilitacija u kojoj učestvuje multidisciplinarni tim.

Uvođenjem algoritma funkcionalnih-kliničkih testova možemo utvrditi stepen zavisnosti i mogućnosti uspešnijeg, bržeg i kvalitenijeg funkcionalnog osposobljavanja neurohirurških pacijenata. Prema vrsti fizikalnog faktora fizikalna terapija ima pet velikih cjelina: mehanoterapija, termoterapija, elektroterapija, fototerapija te prirodni faktori.

CILJ RADA: Cilj rada je ustanoviti utječe li rehabilitacija operisanih pacijenata sa tumorom mozga na: njihov brži oboravak, pojavu komplikacija i na dužinu akutnog liječenja

METODE RADA: Ispitivanje je retrospektivno. Studijom su obuhvaćeni neurohirurški pacijenti hospitalizirani na Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Istraživanje je provdeno u periodu od 14.11.2013.godine do 15.04.2014. godine. U istraživanje je uključeno 50 pacijenata.

DISKUSIJA I ZAKLJUČCI: U toku našeg istraživanja imali smo 54% muških ispitanika i 46% ženskih. Najveći procenat naših ispitanika spada u starosnu skupinu od 46-55 godina, čak njih 32%. Fizikalni tretman je bio uključen kod 43 naša ispitanika (86%), dok kod njih 7 (14%) nije. Kada je u pitanju vrsta fizikalnog tretmana koja je aplicirana našim ispitanicima imamo u nejvećem broju slučajeva 67% vertikalizaciju, pasivne vježbe u 12% slučajeva, blaneofiziokineterapija u samo jednom slučaju, dok se kod 8 pacijenata (19%) fizikalni tertman odvijao na odjelu Klinike za fizijatriju.

KLJUČNE RIJEČI: neurohiruški pacijent, postoperativni tretman, fizikalna terapija, rehabilitacija

SUMMARY

INTRODUCTION: Current problems with neurosurgical patients lead to the creation of functional dependence of various degrees. In the process of post-operative treatment of brain tumors, recommendation is adequate physical therapy and rehabilitation which involves a multidisciplinary team.

By implementing the algorithm of functional-clinical tests, could be determined the degree of dependence and the possibility of more successful, faster and better functional recovery of neurosurgical patients. According to the type of physical factors, physical therapy has five large units: mechanotherapy, termote¬rapija, electrotherapy, phototherapy and natural factors.

RESEARCH OBJECTIVE: To determine does the rehabilitation of neurosurgical patients with brain tumors influence to: their faster recovery, the occurrence of complications and the length of acute treatment.

RESEARCH METHODS: The study is retrospective. The study included neurosurgical patients hospitalized in the Neurosurgical Clinic – University Clinical Center of Sarajevo. The study was conducted for the period from 14.11.2013 to 15.04.2014. The study included 50 patients.

DISCUSSION AND CONCLUSIONS: The study included 54% of male and 46% of female respondents. The largest percentage of this patients are between 46-55 years age (32%). Physical therapy treatment has been conducted on 43 respondents (86%), while on 7 respondents (14%) didn’t. Regarding to types of applied physical therapy treatments to our respondents, vertical therapy was conducted in 29 cases (67%), passive exercise therapy in 5 cases (12%), balneophysical therapy in only one case (2%), while in 8 cases (19%) physical therapy was conducted on Physical Therapy Clinic – University Clinical Center of Sarajevo.

KEY WORDS: neurosurgical patients, postoperative treatment, physical therapy, rehabilitation

Nastavi čitati Rana rehabilitacija operisanih od tumora mozga

Procjena učestalosti komplikacija u njezi i rehabilitaciji pacijenata sa multiplom sklerozom

SAŽETAK

Multipla skleroza je hronična inflamatorna, nezarazna, autoimuna, multifokalna demijelinizirajuća bolest centralnog nervnog sistema. Jedno od glavnih obilježja jeste visok stepen varijabilnosti u konačnom ishodu između bolesnika, sa spektrom bolesti koja varira od benignog čak i asimptomatskog pa do malignih slučajeva.
Utvrditi spolnu i starosnu strukturu pacijenata. Utvrditi vrijednosti EDSS-a kod pacijenata sa multiplom sklerozom prije i nakon rehabilitacije. Utvrditi vrijednost Barthel indexa. Utvrditi učestalost i strukturu komplikacija na početku i na kraju terapije. Procijeniti koliko postojanje komplikacija utiče na rezultate rehabilitacije ASŽ
U istraživanje je uključeno 49 pacijenata koji su u periodu 2012.2013. i 6 mjeseci 2014. godine bili hospitalizirani na Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.
UKC-a Sarajevo oboljeli su od multiple skleroze.
Provedena je retrospektivna studija. Izvor podataka su historije bolesti pacijenata sa multiplom sklerozom na Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Pacijenti su analizirani u odnosu na dob, spol, prijem sa prethodnog liječenja, broj hospitalizacija, težinu kliničke slike, dužinu trajanja hospitalizacije, EDSS, ordiniranu terapiju i Barthel-index pri prijemu i otpustu.
U našem istraživanju omjer žena i muškaraca je 34:15, što odgovara podatku da multipla skleroza prevladava kod žena. Prosječna dob pacijenata iznosi 43,51 godine uz standardnu devijaciju od 12,43 godina. Većina pacijenata je primljena sa Klinike za neurologiju. Što se tiče broja hospitalizacija, manji broj je povratnika na fizikalnu terapiju. U analizi kliničke slike pacijenata došlo se do zaključka da skoro polovina pacijenata koristi pomagala prilikom kretanja. Hospitalizacija je dugotrajna i zahtijeva izdvajanje znatnih sredstava. Valoriziran je napredak u rehabilitaciji, koji je objektiviziran EDSS i Barthel-indexom, pri čemu je uočen vidan napredak u prevenciji komplikacija.
U toku izrade rada došlo se do sljedećih zaključaka: pacijenti sa multiplom sklerozom su češći bili ž. spola u odnosu na m. spol. Vrijednost EDSS-a kod pacijenata sa multiplom sklerozom su bile niže pri otpustu u odnosu na prijem. U aktinostima svakodnevnog života pacijenti su bili samostalniji nakon rehabilitacije.

Ključne riječi: multipla skleroza, fizikalna terapija, rehabilitacija Nastavi čitati Procjena učestalosti komplikacija u njezi i rehabilitaciji pacijenata sa multiplom sklerozom

Zdravstvena njega i prikaz broja oboljelih od akutnog infarkta miokarda u RMC-u “dr. Safet Mujić“ Mostar za period 2007. – 2010. g.

Sažetak

Uvod: Do akutnog infarkta miokarda (AIM) dolazi zbog naglog smanjenja protoka krvi kroz koronarne arterije. Te arterije snabdjevaju srčani mišić krvlju i kada dođe do naglog smanjenja opskrbe, odnosno kada dođe do prestanka protoka krvi, jedan dio srčanog mišića odumire i to nazivamo infarkt miokarda.
Prikazali smo način kako zbrinuti pacijenta s akutnim infarktom miokarda, pristup samom pacijentu, te ulogu sestre u rehabilitaciji pacijenta nakon preboljenog infarkta miokarda. U intenzivnoj njezi službe za interne bolesti RMC-a ,,Dr. Safet Mujić“ Mostar, proveli smo istraživanje koliko je rehabilitovano pacijenata koji su oboljeli od akutnog infarkta miokarda.
Cilj rada: 1.Upozorititi da infarkt miokarda ima visoku zastupljenost u kardiovaskularnim oboljenjima; 2. Prikazati važnost zdravstvene njege kod oboljelih od AIM, te koja je uloga medicinske sestre-teh; 3. Prikazati broj oboljelih od AIM za vremenski period 01.01.2007-31.12.2010.g; 4. Prikazati broj oboljelih u odnosu na dobnu i polnu strukturu.
Rezultati: U periodu 01.01.2007.-31.12.2010. god. u intenzinoj njezi liječeno je 1040 pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Oboljelih od akutnog infarkta miokarda za taj perod bilo je 319 pacijenata. Gledano posebno za svaku godinu rezultati su: – U 2007. god. od ukupno 267 pacijenata koji su prosli liječenje u intenzivnoj njezi, njih 80 je oboljelih od AIM (29.9%); -U 2008. god. od 220 pacijenata 89 oboljelih (40.4%). ; – U 2009. god. od 258 pacijenata 88 oboljelih (34.1%). –U 2010.god. od 295 pacijenata, 62 su oboljela (21%). Muškarci znatno više oboljevaju od žena. Najčesća godišta koja oboljevaju su od 1930.g. do 1939. g.
Zaključak: Na početku našeg rada opisali smo definiciju AIM, te koji su to faktori rizika. Prikazali smo koliko je bitna uloga medicinske sestre u liječenju. U studiji istraživanja saznali smo da je infarkt miokarda i dalje visoko zastupljen u kadiovaskularnim oboljenjima i da treba u budučnosti voditi brigu o prevenciji koja je jako bitna.

Ključne riječi: infarkt miokarda, zdravstvena njega, uloga sestre, rehabilitacija

Nastavi čitati Zdravstvena njega i prikaz broja oboljelih od akutnog infarkta miokarda u RMC-u “dr. Safet Mujić“ Mostar za period 2007. – 2010. g.