JIL – Rauché

Značaj standarda za zdravstvenu njegu u jedinicama za intenzivno liječenje

SAŽETAK

Uvod: Zdravstvena njega pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja je holistička. Ona podrazumjeva niz standardiziranih postupaka koje se vrše u cilju ranog prepoznavanja komplikacija osnovne bolesti, procedura koje se izvode u cilju bržeg ozdravljenja pacijenta.Intenzivna njega je više od nadziranja stanja bolesnika i životne potpore jer intenzivna njega uključuje i druge faktore (zakonske odredbe, etičke norme, raspoložive gospodarske mogućnosti i drugo). U jednici intenzivne njege bolesnik mora biti u središtu pažnje, njega mora biti pružena na vrijeme, njega mora biti sigurna, njega mora biti učinkovita, osoblje mora biti osposobljeno za svoj rad, njega mora biti pravična. Sestrinski standardi su validne definicije dogovorenog i prihvatljivog kvaliteta sestrinske njege na određenom random mjestu ili kontekstu kojima se prosuđuje i evaluira sadašnja sestrinska praksa. Donošenje sestrinskih standard često se opisuje kao drugi korak procesa definisanja i mjerenja kvaliteta sestrinstva. Standardi djeluju kao smjernice ili ciljevi prema kojima određujemo da li ili ne sestrinske aktivnosti ispunjavaju predhodno određen nivo kvaliteta.

Ciljevi rada: Ispitati postojanje standarda u zdravstvenoj njezi, a koji su primjenjivi za pacijente u jedinicama intenzivne njege i terapijeKliničkog centraUniverziteta u Sarajevu; Utvrditi postojanje pisanih protokola i procedura koji se odnose na process zdravstvene njege u JIL; Ispitati zadovoljstvo medicinskih sestara i tehničara postojećim standardima za zdravstvenu njegu u JIL; Utvrditi značaj postojanja standarda u zdravstvenoj njezi i njihov uticaj na krajnji ishod njege pacijenata u JIL.

Hipoteze: Radne hipoteze: U jedinicama intenzivne njege i terapije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu nisu uspostavljeni jasni standardi i kriteriji za zdravstvenu njegu; Postojanje standard za zdravstvenu njegu ima uticaj na zadovoljstvo radnim aktivnostima i radnom sredinom kod medicinskih sestara i tehničara; U jedinicama intenzivne njege i terapije Kliničkog centraUniverziteta u Sarajevu ne postoje pisane procedure i protokoli za zdravstvenu njegu; Postojanje pisanih procedura i protokola za zdravstvenu njegu u jednicama znatno utiče na krajnji ishod zdravstvene njege pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja u KCUS. Nulte hipoteze: Negiraju radne hipoteze

Ispitanici i metode istraživanja: Studija je obuhvatila medicinske sestre-tehničare koji učestvuju u procesu zdravstvene njege pacijenata hospitaliziranih u jedinicama intenzivnog liječenja internističkog tipa u KCUS. Istraživanje je provedeno na uzorku 55 medicinskih sestara-tehničara koje rade u jedinicama intenzivne njege i terapije. Za istraživanje je korišten modifikovani anketni upitnik Evropske federacije medicinskih sestara za kritično oboljele pacijente (EffCNa). Istraživanje je retrospektivno deskriptivna studija i provedeno je pu periodu od 01.05.2014. do 01.06.2014. godine.

Zaključci: Istraživanjem su se dobili podaci koji ukazuju na postojeće probleme u zdravstvenoj njezi zbog nepostojanja jasnih kriterija i standarda koji utiču na kvalitet zdravstvene njege pacijenata u JIL. Očekivano je da postoji nezadovoljstvo medicinskih sestara i tehničara koji sudjeluju u procesu zdravstvene njege u JIL, zbog nedostatka jasnih smjernica i protokola.

Ključne riječi: standardi, JIL, sestrinstvo, zdravstvena njega

Nastavi čitati Značaj standarda za zdravstvenu njegu u jedinicama za intenzivno liječenje

Godine radnog staža i refleskije na zadovoljstvo radom kod uposlenika u jedinicama intenzivnog liječenja

Sažetak

UVOD: Zadovoljstvo poslom zdravstvenih radnika je vrlo važan parametar koji utiče na kvalitet pružanja zdravstvene zaštite, kao i motivaciju zaposlenih. Najvažnije determinante zadovoljstva poslom su interesantan i kreativan posao, dobri odnosi sa rukovodiocima i kolegama, visoka zarada, autonomija u radu i mogućnost napredovanja, kao i sigurnost posla i sposobnost pravljenja balansa između privatnog i poslovnog života.
CILJ RADA: 1. Ispitati zadovoljstvo uposlenika u jedinicama intenzivnog liječenja u UKC Sarajevo; 2. Ocijeniti stepen zadovoljstva uposlenika prema spolu, dobi, stručnoj spremi i godinama radnog staža provedenim u zdravstvu.

MATERIJAL (ISPITANICI) I METODE RADA: Istraživanjem su obuhvaćena 124 zdravstvena radnika koji rade u jedinicama za intenzivno liječenje u Kantonu Sarajevo.
Analiza operativnih funkcija menadžmenta izvršena je na osnovu anketnog upitnika koji je preuzet iz Evropskog upitnika o operativnim menadžerskim funkcijama u JIL. Ispitanici su odgovarali na pitanja zaokruživanjem ponuđenih odgovora.
U ovom istraživanju koristila se metoda sistema i sistemske analize. Istraživanje je deskriptivna analiza dobivenih podataka. Upitnik je bio anoniman, te iz ponuđenih odgovora nije moguće utvrditi identitet ispitanika. Istraživanje je provedeno od 01.01.2010.g.-01.01.2012.g.

ZAKLJUČCI: U jedinicama intenzivnog liječenja zadovoljstvo operativnim menadžerskim funkcijama je varijabilno u ispitivanim grupama i primjećuje se nezadovoljstvo među ispitanicima. Godine radnog staža ispitanika u jedinicama intenzivnog liječenja imaju uticaj na zadovoljstvo operativnim menadžerskim funkcijama u JIL. Ispitanici sa većim brojem godina radnog staža u JIL su slabije zadovoljni kvalitetom radne sredine, timskim radom, odnosom nadređenih i podređenih i sl. Zadovoljstvo radom u JIL povezano je sa nivoom stručne spreme uposlenih, te dodatnim edukacijama. Nagrađivanje uposlenih za uspješno obavljene zadatke povezano je sa motivacijama za rad sa teško oboljelim pacijentima.

Ključne riječi: zadovoljstvo, godine radnog staža, JIL, osoblje

Nastavi čitati Godine radnog staža i refleskije na zadovoljstvo radom kod uposlenika u jedinicama intenzivnog liječenja

Izdavanje krvnih pripravaka za kirurgiju, kardiokirurgiju i jedinicu intenzivnog liječenja Sveučilišne Kliničke bolnice Mostar u periodu od 2010-2013.g.

SAŽETAK

UVOD: Krvni pripravci su lijekovi dobiveni od ljudske krvi, a namijenjeni su sprečavanju odnosno liječenju različitih bolesti. Priprava krvnih pripravaka zasniva se na činjenici da se pojedini sastojci krvi razlikuju u specifičnoj težini. Fizikalnim postupcima najčešće diferencijalnim centrifugiranjem, sastojci krvi se odvajaju na način da teži padaju na dno vrećice a ostali u slojevima naliježu na njih ovisno o specifičnoj težini. Odluke o transfuziji trebaju se zasnivati na kliničkoj procjeni bolesnika i rezultatima laboratorijskih pretraga. Ne postoje apsolutne indikacije, a malo je kontraindikacija za transfuziju krvi.

CILJ: Prikazati broj izdanih krvnih pripravaka za kirurgiju,kardiokirurgiju i JIL u periodu 2010 – 2013 god u odnosu na ukupan broj izdanih krvnih pripravaka za ispitivani period.

METODE: Izvršena je retrospektivno deskriptivna analiza izdane krvi i krvnih pripravaka u periodu 2010-2013.g. U studiji su korišteni Bolnički protokoli izdane krvi i krvnih pripravaka.

REZULTATI: U 2010 godini izdata su 9792 krvna pripravka na 42 odjela/klinika SKB Mostar od toga na kardiokirurgiju, kirurgiju, JIL izdato 6429 / 65 % krvnih pripravka u odnosu na druge odjel/klinike SKB Mostar ; u 2011 god izdato je 11568 krvnih pripravaka od toga 7382 / 64 % na ispitivane odjele/klinike odnosu na druge odjel/klinike SKB Mostar; u 2012 god izdato je 12894 krvna pripravka od toga 7455/57% na ispitivane odjel/klinike odnosu na druge odjel/klinike SKB Mostar ; u 2013 god izdato je 13825 krvnih pripravaka od toga 7453/54% na ispitivane odjele/ klinike u odnosu na druge odjel/klinike SKB Mostar.

ZAKLJUČAK: Iz prikazanih rezultata vidljivo je da su kardiokirurgija, kirurgija i JIL najveći potrošači krvnih pripravaka odnosu na druge odjel/klinike SKB Mostar. Od ukupno svih proizvedenih krvnih pripravaka u Transfuzijskom centru SKB Mostar više od polovine izda se na ispitivane odjele.

Ključne riječi: krv, krvni pripravci, transufuzija, JIL, kirurgija, kardiokirurgija Nastavi čitati Izdavanje krvnih pripravaka za kirurgiju, kardiokirurgiju i jedinicu intenzivnog liječenja Sveučilišne Kliničke bolnice Mostar u periodu od 2010-2013.g.

Sestrinske procedure za izvođenje bronhoskopije u jedinici intenzivnog liječenja

SAŽETAK

Bronhoskopija je direktno posmatranje dušika i bronhija koja se vrši sa tankim i fleksibilnim instrumentom-bronhoskopom. Danas se fiberbronhoskopija primjenjuje u u drugim medicinskim disciplinama te se njome koriste lječnici u jedinicama intezivnog liječenja. Vitalno ugroženom bolesniku, pacijentu u JIL-u,kome su vitalne funkcije znatno kompromitirane patološkim zbivanjem u jednom organskom sustavu,ili u više njih,uz često zahvaćen i respiracijski sustav,potreban je kontinuiran nadzor. Jednostavnost rukovanja fiberbrohoskopom omogućuje laganu i sigurnu primjenu samog postupka uz postelju bolesniku.

Bronhoskopija koja se primjenjuje u JIL-u,koristi se za toaletu dišnih puteva i u svrhu dijagnostičke pretrage za mikrobiološki pregled. Sam mikrobiološki nalaz ,aspirat-bronha je važniji, od uzimanja briseva kod dugoležećih bolesnika. Sekret koji se stvara u dišnom sistemu može se taložiti u donjim segmentima te pogodovati kao idealan medij za razvoj patogenih bakterija

U radu će biti prikazane sestrinske procedure prilikom pripreme za izvođenje bronhoskopije, te procedure koje se vrše nakon završene intervencije.

Ključne riječi: bronhoskopija, JIL, procedure, asepsa, antisepsa, bronhoskop Nastavi čitati Sestrinske procedure za izvođenje bronhoskopije u jedinici intenzivnog liječenja