Pneumonija uzrokovana ventilatorom kod kirurških bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja

SAŽETAK

Infekcije nastale za vrijeme trajanja liječenja u bolnici (bolničke ili nozokomijalne infekcije) značajan su zdravstveni i financijski problem u gotovo svim bolnicama u svijetu. Bolnička pneumonija je drugi najčešći oblik bolničke infekcije i vodeći je uzrok smrtnosti. Najučestalija komplikacija u Jedinicama intenzivnog liječenja je pneumonija povezana s ventilatorom (VAP). Učestalost ovih infekcija u bolesnika liječenih u Jedinicama intenzivnog liječenja kreće se od 20-70%, od čega se 80% odnosi na bolesnike na mehaničkoj ventilaciji.
Mehanička ventilacija je potpomognuta mehaničkim ventilatorom radi djelomične ili potpune zamjene bolesnikove ventilacije, a rutinski se provodi svakodnevno u Jedinicama intenzivnog liječenja.
Disanje uz asistenciju ventilatora za mehaničku ventilaciju provodi se kod bolesnika koji iz bilo kojih razloga pomoću vlastitog disanja ne mogu osigurati fiziološku izmjenu plinova u organizmu.
Pneumonija povezana s respiratorom (Ventilator-associated pneumonia -VAP) je definirana kao bolnička pneumonija u bolesnika koji su na mehaničkoj ventilaciji duže od 48 sati.Bolesnik na respiratoru ima 6 do 21 puta veći rizik da razvije upalu pluća od bolesnika koji nisu na mehaničkoj ventilaciji. Razvoj VAP-a produžuje boravak bolesnika u JIL-u i bolnici te značajno povisuje troškove liječenja. Kod bolesnika koji razviju VAP do sedam puta se povećava broj dana na mehaničkoj ventilaciji, te se udvostručuje duljinu boravka u bolnici. Incident razvitka VAP-a je 8 do 46,3 epizoda na 1000 dana mehaničke ventilacije.
Nastanak VAP-a nemoguće je u potpunosti spriječiti, ali pravilnom prevencijom i liječenjem se može smanjiti.

Ključne riječi: ventilatorom uzrokovana pneumonija, mehanička ventilacija. Nastavi čitati Pneumonija uzrokovana ventilatorom kod kirurških bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja

Intenzivna njega u kući – prikaz slučaja

SAŽETAK

Uvod: U današnjem vremenu kada zdravstveni sektor nema osnova za dugotrajnu hospitalizaciju i brigu za pacijentima koji trebaju doživotnu njegu intenzivna njega u kući postaje novo područje kome treba posvetiti više pažnje. Intenzivna njega pred porodicu postavlja znatne izazove kako izazove za pronalaskom adekvatnih i kompetentnih osoba koje prakticiraju intenzivnu njegu, nabavku specijalne medicinske opreme i lijekova, tako i finansijska ograničenja za provedbu istih.
Cilj rada: Prikaz slučaja pacijentice S.A. sa dijagnozom: Dg. Quadriplegia (sensomotoria completa), Tracheostomia inferior facta aa II, Gastrostomia facta aa II. Pacijentica Na mehaničkoj respiratornoj podršci.
Prikaz slučaja: Aktivnosti zdravstvene intenzivne njege u kući, prevencija kućnih/nozokomijalnih infekcija, kontrola i nadzor nad vitalnim funkcijama, prevencija rizika u zdravstvenoj njezi. U radu će se prikazati holistički pristupi pacijentici, te protokoli rada u 24h njezi.
Zaključak: Intenzivnu njegu u kućnim uslovima mogu pružati isključivo dobro educirane medicinske sestre, sestre spremne za timski rad, savjesne, strpljive, odlučne, etične, te medicinske sestre koje treba da se kontinuirano educiraju.

Ključne riječi: intenzivna njega, pacijentica, mehanička ventilacija, protokoli, infekcije.

Nastavi čitati Intenzivna njega u kući – prikaz slučaja

Kakovost zdravstvene nege pri pacientu s pljučnico na mehanični ventilaciji

Sažetak

Jedan od razloga za prijem pacijenata na Odjel za intenzivnu terapiju i njegu (OITN), je otežano disanje pacijenata. Pacijenti, koji nisu u stanju samostalno održavati primjernu oksigenaciju i ventilaciju, priključeni su na respirator, koji jim nudi mehaničku ventilaciju. Za pacienta je prijam u OITN stresan događaj, jer se nalazi u nepoznatoj okolini. Pacijenat može biti pod uticajem sedativa, suprotno svoj strah, boli i želje pokaže kao nemir i nesuradnju u izvođenju životnih aktivnosti.
Pacijenat u OITN je zbog svog stanja i intenzivnog zdravljenja ispostaviti brzim promjenama životnih funkcija, koje mora medicinska sestra znati posmatrati i prepoznati. Imati mora mnogo iskustva i sposobnosti odlučivanja, da u kritičnom trenutku brzo i pravilno postupi. Respiratorno ugroženi pacijenti u OITN trebaju cjelostno, neprekidno i intenzivno posmatranje. Medicinska sestra posmatra rad aparatura za nadziranje i uzdržavanje životnih funkcija. Prostori u OITN moraju biti, radi zahtjevnog zdravljenja, tehnički dobro opremiti, monitori, respiratori i drugo, ali sve te aparature ne mogu zamjeniti stalnog prisustva i posmatranje medicinske sestre, koja pruža stalno nadziranje pacijenata.

Ključne riječi: mehanicka ventilacija, kazalniki kakovosti

Nastavi čitati Kakovost zdravstvene nege pri pacientu s pljučnico na mehanični ventilaciji