Sestrinska njega i edukacija pacijenata u cilju poboljšanja kvaliteta života bolesnika na programu peritoneumske dijalize

Sažetak

Peritoneumska dijaliza (PD) je zamjena bubrežne funkcije i koristi se od 1976.godine za liječenje bolesnika sa terminalnim stadijumom bolesti bubega. Terminalni stadij oštećenja bubrega, ima za posljedicu poremećaj mnogih homeostaza u organizmu, kao što su poremećaj metabolizma vode, eletrolita i acidobazne ravnoteže. Postupkom PD se nastoji vratiti ravnoteža između tjelesnih tečnosti i elektrolita uklanjanjem tih materija procesima difuzije i ultrafiltracije, preko membrane peritoneuma. Pacijenti se obučavaju za samoliječenje u kućnim uslovima, bez direktnog nadzora zdravstvenih radnika. Bolesnici u terminalnom stadijumu zatajenja bubrega imaju potrebu za integrisanom zdravstvenom njegom, koja uključuje sve segmente zdravstvenog sistema i socijalne zaštite, radi održavanja kvaliteta života.

Ključne riječ: peritoneumska dijaliza, zatajenje bubrega, edukacija, medicinska sestra

Nursing care and education of patients to improve quality of life patients on peritoneal dialysis

Abstract

Peritoneal dialysis (PD) is the replacement of renal function and is used in 1976 to treat patients with end-stage disease bubega. End-stage renal failure, results in many homeostasis disorder in an organism, such as a metabolic disorder of water, electrolyte and acid-base balance. PD procedure aims to restore the balance between body fluids and electrolytes removing these substances processes of diffusion and ultrafiltration across the peritoneum membrane. Patients are trained for self-treatment at home without direct supervision of health workers. Patients with end-stage renal failure have a need for an integrated health care, which includes all segments of the health system and social security, to maintain quality of life.

Key words: peritoneal dialysis, renal failure, education, nurse

Nastavi čitati Sestrinska njega i edukacija pacijenata u cilju poboljšanja kvaliteta života bolesnika na programu peritoneumske dijalize

Hemodinamski monitoring u središnjoj jedinici intenzivnog liječenja

SAŽETAK

Budući da je temelj intenzivnog liječenja biti u korak sa vremenom, kako korištenjem najnovijih spoznaja liječenja, tako i korištenjem suvremene aparature u cijelom prostoru SJIL-a dostupan je novi najsuvremeniji monitoring uz svaku krevetnu jedinicu. Novim monitoringom uz svaki krevet imamo 2 monitora. Jedan osnovni monitor namjenjen je uobičajenom nadzoru i praćenju vitalnih funkcija bolesnika (tzv. Infinity Delta monitor), dok je drugi monitor (tzv. Infinity Explorer) namjenjen naprednom praćenju bolesnika i dobivanju preciznije slike o bolesniku, te je on zapravo računalo uz krevet bolesnika. Oba monitora uz svaki krevet čine cjelinu koja se naziva Infinity Omega rješenje. Kako bi nadzor bolesnika bio što precizniji svih 15 osnovnih i dodatnih monitora umreženo je na centralnu nadzornu jedinicu na sestrinskom pultu, koja nam omogućuje kontinuirano, praćenje svih bolesnika sa jednog mjesta u isto vrijeme, te istovremeno prilikom poremećaja stanja bolesnika pravovremeno reagiranje na novonastalu, moguću akcidentalnu situaciju.

Također, u svakodnevnom radu, a zbog zahtijevnosti i težine stanja bolesnika rutinski se provode sve metode monitoringa kako neinvazivne, tako i invazivne.

Od neinvazivnih metoda rutinski se provodi monitoring:

  • EKG-a,
  • pulsa,
  • analiza aritmija (osnovna i proširena),
  • respiracije,
  • periferne saturacije kisikom,
  • neinvazivno mjerenje arterijskog tlaka,
  • temperature (više vrsta i mogućnosti mjerenja) i
  • CO2 na kraju izdaha (EtCO2)
  • EEG monitoring.

Od invazivnih metoda koristimo:

  • invazivno mjerenje arterijskog tlaka,
  • kontinuirano mjerenje CVT-a,
  • kontinuirano mjerenje intraabdominalnog tlaka (IAP),
  • monitoring intrakranijalnog tlaka (ICP),
  • invazivni monitoring arterijskim termodilucijskim kateterom (PiCCO),
  • monitoring Swan ganz termodilucijskim kateterom,
  • monitoring saturacije u bulbusu vene jugularis (SvjO2),
  • Lidco hemodinamski monitoring i
  • Limon hemodinamski monitoring

Poznato je da razvoj suvremene medicine, intenzivnog liječenja, kao i zdravstvene njege bolesnika u JIL-a, zahtijeva visoko educirane medicinske sestre/tehničare, stoga je kontinuirana edukacija imperativ sestrinske prakse.

Ključne riječi: hemodinamski monitoring, jedinica intenzivnog liječenja, medicinska sestra Nastavi čitati Hemodinamski monitoring u središnjoj jedinici intenzivnog liječenja

Značaj edukacije anestezioloških tehničara i medicinskih sestri/tehničara u jedinicama intenzivnog liječenja

SAŽETAK

Anestezija, reanimacija i intenzivna medicina je izrazito dinamična grana medicine gdje se liječnik često mora osloniti na pomoć svojih zdravstvenih tehničara. Pred anesteziološke tehničare i medicinske sestre se svakodnevno postavljaju novi zahtjevi i rastu očekivanja u svezi sa njihovom ulogom u pružanju zdravstvene njege. Osnivaju se studiji za specijalizirane anesteziološke tehničare, u pojedinim dijelovima svijeta se očekuje od njih da samostalno vode anesteziju  relativno zdravih bolesnika, a pred sestre/tehničare u jedinicama intenzivnog liječenja se postavljaju zahtjevi za stalnom edukacijom, jer studije pokazuju da je edukacija ovog dijela zdravstvenog osoblja povezana sa manjim brojem komplikacija i manjom smrtnošću u jedinicima intenzivnog liječenja.

Ključne riječi: anesteziološki tehničar, edukacija, jedinica intenzivnog liječenja, medicinska sestra Nastavi čitati Značaj edukacije anestezioloških tehničara i medicinskih sestri/tehničara u jedinicama intenzivnog liječenja

Zdravstvena njega bolesnika u prevenciji i liječenju ventilatorne aspiracione pneumonije (VAP-a)

SAŽETAK

Uvod: Upala pluća uzrokovana ventilatorom (ventilator associated pneumonia- VAP) je definisana kao bolnička pneumonija kod bolesnika koji su na strojnoj respiratornoj potpori duže od 48 sati. VAP ima visok postotak smrtnosti (do 40%) te razvija brojne komplikacije kao što su akutni respiratorni distresni sindrom ili akutna ozljeda pluća.
Pneumonija povezana sa strojnom ventilacijom, koja se javlja unutar 48-72h nakon trahealne intubacije, obično se naziva ranom pneumonijom. Često je rezultat aspiracije, što je komplikacija samog postupka intubacije. Te su pneumonije obično uzrokovane bakterijama osjetljivim na antibiotike, npr. S.aureus, H.influenzae i S.pneumoniae
Nekoliko faktora doprinosi etiologiji VAP-a: dužina hospitalizacije, promjene flore uzrokovne stresom, izloženost kontaminaciji bolničkim patogenima, intervencije.
Najčešći uzročnici VAP-a: Pseudomonas aeruginosa oko 20%, Klebsiella pneumonie oko 10%, Serratia marcescens oko 5%, Enterobacter oko 10%, Acinetobacter oko 5%, MRSA oko 20 %.
Ciljevi rada: Prikazati rezultate kvantitativne analize uzoraka endotrahealnog aspirata, Prikazati zastupljenost pojedinih sojeva bakterija, Prikazati osjetljivost/rezistenciju na antibiotike kod najčešćih izolata
Metode rada i istraživanja: Urađena je retropsektivno-prospektivna studija. Testirano je 30 pacijenata na mehaničkoj ventilaciji u jedinici intenzivne terapije Klinike za neurohirurgiju KCUS-a i 40 pacijenata u OJ Internistička intenzivna terapija KCUS.
Ukupno je testirano 240 uzoraka trahealnog aspirata. Studija je sporevedena u periodu od 01.01.-31.05. 2011.
Rezultati istraživanja: Broj pozitivnih izolata u trahealnom aspiratu u jedinici za internističku intenzivnu terapiju bio je 114 (79%), dok je na Klinici za neurohirurgiju (JINJ) bio zastupljen u 76 (80%) uzoraka. Najzastupljeniji mikrobiološki izolat bio je iz roda Acinetobacter baumannii i to 37%.
Zaključak: Strojna ventilacija je postupak koji se primjenjuje često prilikom operativnih zahvata i u jedinicama intenzivne njege, a samim tim nastanak pneumonije uzrokovane ventilatorom predstavlja veliki problem u zdravstvenoj njezi.
Medicinska sestra/ tehničar važna je karika u prevenciji nastanka jer izravno izvodi ili sudjeluje u medicinsko – tehničkim postupcima koji mogu dovesti do nastanka VAP-a.

Ključne riječi: VAP, trahealni aspirat, izolati, medicinska sestra, njega, respirator

Nastavi čitati Zdravstvena njega bolesnika u prevenciji i liječenju ventilatorne aspiracione pneumonije (VAP-a)