SAŽETAK
Neurogena disfunkcija donjeg urinarnog sistema (neurogeni mjehur) nastaje zbog prirođenog ili stečenog oštećenja inervacije mokraćnog mjehura i uretre te predstavlja rizik za oštećenje bubrežne funkcije. Urodinamska ispitivanja omogućila su bolje razumijevanje, rano otkrivanje faktora rizika za oštećenje gornjeg urinarnog sistema. Po rođenju potrebna je kompletna nefrološka, neurološka i urodinamska obrada. Kod svakog djeteta potrebno je na vrijeme otkriti faktore rizika i individualno napraviti plan liječenja i praćenja. Potrebna je edukacija roditelja: kateterizacija i defekacija, edukacija djece samokateterizaciji, otkloniti nesigurnost kod roditelja, smanjiti rizik od infekcije. U istraživanje je uključeno 56 pacijenata oba spola ležeći i ambulantno tretirani na Klinici za dječiju hirurgiju, kabinetu za urodinamiku Urološke klinike i Nefrološkom odjeljenju Pedijatrijske klinike Kliničkog Centra Univeziteta u Sarajevu. Podaci su uzeti iz historije bolesti, kartona mokrenja dnevne kontinencije, noćne kontinencije, prisustva bola pri mokrenju, konzistencije stolice i mikrobioloških analiza (urin). Studija je retrospektivno-prospektivna analiza podataka, postojeće medicinske i sestrinske dokumentacije. Prikazana je analiza urodinamskog ispitivanja, podataka o edukaciji roditelja djeteta za kateterizaciju. Rezultati planiranog istraživanja su prezentirani u odgovarajućim tabelama i grafikonima. Kroz pet godina praćenja neurogeni mjehur je dokazan kod 56 djece od toga 55% dječaka a 45% djevojčica. Najčešći uzročnik urinarnih infekcija je escerichia coli 53%. Od ukupnog broja djece koja su rođena sa neurogenim mjehurom 44% djece je pokretno, 30% djece je sa paraparezom flacidom, 24% je sa paraplegijom a kvadriplegijom je samo 2% djece. VUR se pojavio kod 19 djece IV i V stepena obostrano 68 %, lijevo 21% a desno 11% od toga 68% djevojčica a dječaka 32%. 59% djece sa neurogenim mjehurom kontroliše stolicu i urin a 41% ne kontroliše. Neophodno je sačiniti standard za edukaciju roditelja za čistu intermitentnu kateterizaciju. Po rođenju dijete treba uputiti na urodinamsko ispitivanje i tačno odrediti o kojem se tipu neurogenog mjehura radi. Kod 25% djece prva urodinamika rađena je u trećoj godini života. Dijete treba redovno kliničko i urodinamsko praćenje kako bi se očuvala bubrežna funkcija i postigla socijalno prihvatljiva kontinencija.
Ključne riječi: kateterizacija, edukacija, neurogeni mjehur
Nastavi čitati Tretman djece sa dijagnostikovanim neurogenim mjehurom sa aspekta medicinske sestre