Kategorija: Broj 4 – Dodatak

Terapija boli – djelokrug rada medicinske sestre pri kontinuiranoj analgeziji kroz epiduralni kateter

SAŽETAK

Poslijeoperacijska bol predstavlja veliki medicinski, gospodarski i socijalni problem. Neliječenu bol smatramo značajnim čimbenikom povećanog morbiditeta a što ima za posljedicu produljeni boravak u bolnici i povećane troškove liječenja. Bol možemo liječiti  farmakološkim, nefarmakološkim, fizikalnim, kirurškim i psihološkim metodama. Jedna od tih metoda je i epiduralna analgezija, a izvodi se tako da se u epiduralni prostor postavi kateter kroz koji se apliciraju analgetici ( 48-72 sata ). Radi se najčešće o kirurškim, urološkim i ortopedskim operiranim bolesnicima,  kao i kod rodilja. Uz indikacije za postavljanje epiduralnog katetera imamo također i kontraindikacije na koje moramo obratiti pažnju.

Zadatak anesteziološke sestre/tehničara je edukacija i priprema, bolesnika, prostorije, ležaja, lijekova, setova i dezinficijensa. Kateter postavlja anesteziolog uz asistenciju anesteziološke sestre/tehničara, te se kroz njega aplicira kontinuirana analgezija putem  PCA pumpe ili putem perfuzora u JIL-u, a na odjelu u bolusu svaka 4-6 sati, ovisno o VAS skali. U protokolu zdravstvene njege potrebna je česta kontrola analgezije, nuspojava znakova i simptoma, kao i tehničkih komplikacija kao što je pomak katetera ili kvar pumpe.Kontrolu boli vrši pomoću VAS skale svaki sat u prva 24 sata, a kasnije svaka 2-4 sata, te o tome izvješćuje anesteziologa. Zadatak medicinske sestre/tehničara je vođenje sestrinske dokumentacije.

ZAKLJUČAK: Med.sestre/tehničari su uvijek prvi do bolesnika i a taj način uočavaju moguće nuspojave.Brinu se i o pravilnom položaju katetera, o bolusima, pumpama i o kontinuitetu analgetika.Treba naglasiti da je za kvalitetnu epiduralnu analgeziju potrebna kvalitetna i trajna edukacija med.sestara/tehničara da prepoznaju problem i stručno rukuju medicinskom opremom.

Ključne riječi: bol, metode liječenje boli, epiduralna analgezija, epiduralni prostor, priprema i edukacija bolesnika, tehnika lociranja bola, VAS skala Nastavi čitati Terapija boli – djelokrug rada medicinske sestre pri kontinuiranoj analgeziji kroz epiduralni kateter

Ultrazvučno vođena regionalna anestezija – blok ishiadičnog nerva

SAŽETAK

N. ischiadicus nastaje od sakralnog plexus-a (L4-5, S1-3) i predstavlja najveći nerv ljudskog organizma. Blokada n. ischiadicus-a osigurava anesteziju i analgeziju zadnje strane natkoljenice i koljena, najvećeg dijela potkoljenice, skočnog zgloba i stopala. Metode blokade – tehnika parestezije, pomoću perifernog nervnog stimulatora i pomoću ultrazvuka . Pristupi za blokadu – zadnji pristup, prednji pristup , poplitealni pristup. Komplikacije su rjeđe i manje traumatične u odnosu na blokove gornjih ekstremiteta i mogu se podijeliti na komplikacije zbog tehnike izvođenja – oštećenja nerava i krvnih sudova, hematomi i komplikacije dejstva lokalnih anestetika – sistemska toksičnost lokalnih anestetika – intravaskularno ubrizgavanje ili sistemska resorpcija zbog prekoračenja doze.

Ključne riječi: n. ischiadicus, ultrazvučno vođena regionalna anestezija Nastavi čitati Ultrazvučno vođena regionalna anestezija – blok ishiadičnog nerva

Uloga anestetičara u transportu kritično oboljelog pacjenta

SAŽETAK

U radu je Rad se odnosi na period od 25/26.07.2013.g. do danas. Prikazat će se transport vitalno ugroženih osoba, vrste transporta (prehospitalni, interhospitalni i intrahospitalni). U radu ćemo prikazati način obavljanja transportom (sanitetska vozila, helikopteri i sl.).

Poseban akcenat u radu bit će na pripremu povrijeđenih i oboljelih, pripremi opreme za transposrt, sanitetskim materijalima i lijekovima. U toku požara u bolnici „dr Irfan Ljubijankić“ transportovan je 21 pacijent. Nastavi čitati Uloga anestetičara u transportu kritično oboljelog pacjenta

Cost benefit analize u zdravstvu na primjeru transfuzijskog liječenja

SAŽETAK

Krvarenje je glavna komplikacija bilo kojeg kirurškog zahvata. Bilo da se radi o većim ili manjim gubitcima krvi, riječ je o akutnom gubitku kojeg  je potrebno nadoknaditi.Metode autotransfuzije našle su široku primjenu u svim operacijskim zahvatima s velikim gubitcima krvi. Ortopedski operacijski zahvati kao što su ugradnja totalne endoproteze (TEP) kuka i TEP koljena praćeni su velikim intraoperativnim , kao i postoperativnim krvarenjem. U prevenciji, odnosno terapiji uzrokovanih krvarenjem, potrebno je primijeniti velike količine kristaloidnih i koloidnih tekućina, a u većini slučajeva i transfuzije krvi.

Vrijednost i opravdanost primjene samo  autologne krvi kod ortopedskih operativnih zahvata  danas je prihvaćena, te se primjenjuje više metoda transfuzijskog liječenja kojima se nastoji izbjeći  primjena homologne krvi. Zbog svojih osobitosti ortopedski operativni zahvati posebno su pogodni za primjenu bilo prijeoperativne autologne donacije (PAD) ili  poslijeoperativne autotransfuzije (POAD) u transfuzijskom liječenju.

Kod operativnih zahvata kao što su TEP kuka i TEP koljena, u SB za ortopediju Biograd n/M, primjenjujemo tri metode transfuzijskog liječenja.Prijeoperativna autologna donacija PAD i poslijeoperacijsku autotransfuziju POAT ,te homolognu krv.

Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti utjecaj PAD-e i POAT –e na potrošnju homologne krvi  pri ugradnji TEP kuka i TEP koljena, te odrediti  financijsku isplativost pojedinog transfuzijskog liječenja.U istraživanju su analizirani podaci za 223 ispitanika. S TEP koljena 66 ispitanika, a 157 s  TEP kuka.

Ključne riječi:  autotransfuzija, ortopedske operacije, PAD, POAT Nastavi čitati Cost benefit analize u zdravstvu na primjeru transfuzijskog liječenja