Uticaj muzike na nivo anksioznosti oboljelih od karcinoma pluća tokom apliciranja hemoterapije

The impact of music on the anxiety level of patients with lung cancer after administration of chemotherapy

SAŽETAK

UVOD: Jedan od najučestalijih načina liječanja karcinoma pluća je hemoterapija. Hemoterapijski tretmani su veoma često agresivni, a supstance koje koriste su neselektivne i izazivaju niz neželjenjenih efekata. Pored fizičke težine, doživljaj neudobnosti može stvoriti poteškoće, emocionalni nemir i djelovati emocionalno traumatski. Opuštajuća ili „sedativ“ muzika, koju karakteriše spor tempo, ponavljajući ritam, blage konture, često se koristi kada se pokušava smanjiti anksioznost.

CILJ: Svrha ovog istraživanja je da se ispita terapijski uticaj muzike kao dio sestrinske intervencije, na nivo anksioznosti i razinu negativne reakcije kod bolesnika sa karcinomom pluća u toku apliciranja hemoterapije.

MATERIJAL I METODE: U ispitivanje su uključene dvije grupe, po 25 ispitanika(N-50). Svi ispitanici su zbog osnovnog tumorskog procesa na plućima primali hemoterapiju. Jedna grupa je u toku apliciranja hemoterapije slušala laganu muziku (ispitivana grupa), dok je druga grupa hemoterapiju primala u tišini (kontrolna grupa). Za objektiviziranje rezultata korištena je skala subjektivne ocjene(VAS), kojom su testirani: anksioznost, strah, briga, umor, udobnost i opuštenost. Ocjenjivanje se vršilo pomoću posebno dizajniranog upitnika za pred i post testiranje za obje grupe.

REZULTATI: Anksioznost koja je u obje grupe bila niža nakon hemoterapije, znatno manja je bila u grupi koja je slušala laganu muziku. Muzika nije značajno uticala na osjećaj umora i udobnosti. Na muziku su se značajno smanjili strah i briga, a povećao osjećaj opuštenosti.

ZAKLJUČAK: S obzirom da je muzika kao terapija neinvazivna i nefarmakološka metoda, jednostavna, jeftina a učinkovita, njena upotreba kao dio sestrinske intervencije može se preporučiti kao prikladan pristup za pacijente oboljele od karcinoma pluća tokom apliciranja hemoterapije.

KLJUČNE RIJEČI: karcinom pluća, hemoterapija, sestrinske intervencije, muzikoterapija

SUMMARY

INTRODUCTION:Chemotherapy is one of the most common treatments for lung cancer. Chemotherapy treatments are often very aggressive, and substances used are non-selective and can induce side effects. In addition to the physical weight, experience discomfort may create difficulties, emotional turmoil and act emotionally traumatic. Relaxing or “sedative” music, which is characterized by a slow tempo, repetitive rhythm, gentle contours, often used when trying to reduce anxiety.

AIM: The purpose of this study was to investigate the therapeutic effect of music as part of the nursing intervention, the level of anxiety and the level of adverse reactions in patients with lung cancer during chemotherapy administration.

MATERIALS AND METHODS: The study involved two groups of 25 subjects (N-50). All of them were due to primary tumor process in the lungs receiving chemotherapy. One group is in the course of administration of chemotherapy listened to soft music (study group), while the second group received chemotherapy in silence (control group). For objectifying results is used the visual analogue scale(VAS), which have been tested: anxiety, fear, worry, fatigue, comfort and relaxation. The evaluation was carried out using a specially designed questionnaire for pre and post test for both groups.

RESULTS: Anxiety, which is in both groups were lower after chemotherapy, significantly lower in the group who listened to soft music. Music had no significant effect on the feeling of fatigue and comfort. On the music were significantly reduced fear and concern, and increased sense of relaxation.

CONCLUSION: Considering that the music therapy as a non-invasive and non-pharmacological methods, simple, cheap and effective, its use as part of nursing interventions can be recommended as a suitable approach for patients suffering from lung cancer during the administration of chemotherapy.

KEY WORDS: Lung cancer, chemotherapy, nursing intervention, music therapy

UVOD

Karcinom pluća pripada najčešćim malignim tumorima kod ljudi. Prema podacima Američkog udruženja za karcinome iz 2016 god. karcinom pluća predstavlja vodeći uzrok smrti i kod muškaraca i kod žena.

Plan za borbu protiv ove bolesti zavisi od histološkog tipa tumora, stepena proširenosti i općeg stanja bolesnika. Konvencionalni tretmani koji se danas koriste uključuju operaciju, radioterapiju, hemoterapiju ili njihovu kombinaciju.

Jedna od najučestalijih načina liječanja je hemoterapija koja je definirana kao “upotreba citotoksičnih lijekova da uništi stanice karcinoma ili spriječi njihovo ponavljanje.

Hemoterapijski tretmani su veoma često vrlo agresivni, a supstance koje koriste su neselektivne, one također napadaju brzorastuće normalne stanice npr: u gastrointestinalnom traktu, koštanoj srži izazivajući neželjenje efekte.

Među češćim neželjenim efektima su: mučnina, povraćanje, gubitak kose, pad leukocita ili trombocita, umor i rane usta.

Pored fizičke težine, doživljaj tako velikog broja neudobnosti može stvoriti poteškoće, emocionalni nemir i djelovati emocionalno traumatski na pacijenta .

Stoga, hemoterapija i sve neudobnosti koje proizilaze uz nje, mogu izazvati ogroman dodatan osjećaj anksioznosti, straha i brige kod pacijenta.

Kvalitet života pacijenata u vezi sa zdravljem dodatno je narušen. Pacijenti nisu jedini pogođeni oboljenjem. Pogođen je kvalitet života cijele porodice.

U radu sa ovim pacijentima primarne sestrinske intervencije su usmjerene na pomoć pacijentu da se pripreme za stres i kako da izbjegnu negativne reakcije ili smanje intenzitet reakcije. [1]

Upotreba muzike kao medija ozdravljenja seže do antičkih vremena, što je vidljivo u biblijskim i istorijskim spisima drevnih civilizacija poput Egipta, Kine, Indije, Grčke i Rima.

Grčki filozof Pitagora smatra se osnivačem muziko terapije u 6. stoljeću.

Prva dokumentirana upotreba muzike u medicini zabilježena je 1484. god. u opštoj bolnici Beyazit (“Beyazit Kulliyesi”), u gradu Edirneu, Turska, za vrijeme Otomanskog carstva.

Florence Nightingale (Firenca, 12. maj 1820. – London, 13. avgust 1910.), prepoznala je efekte uticaja muzike u bolničkim odjelima u 19 stoljeću.

U “Bilješkama o sestrinstvu” (1854) ona opisuje vrste muzike koje mogu pomoći, kao i one koje mogu biti štetne za hospitaliziranog bolesnika.

Višestruki učinci muzike na ljude izazvali su da se koristi u liječenju i postala je važan dio medicine u posljednjih nekoliko godina.

Opuštajuća ili ‘sedativ’ muzika, koju karakteriše spor tempo, ponavljajući ritam, blage konture, često se koristi kada se pokušava smanjiti anksioznost pojedinca .

Mnogi veliki istraživački centri za karcinom u svijetu kao što je i Joan Karnell Cancer centar iz Pensilvanije, u cilju podrške pacijentima tokom aplikacije hemoterapije u saradnji sa muzičkim terapeutima razvili su biblioteku pogodne muzike kao suport tokom hemoterapije. Ova muzika je pažljivo odabrana da pruži suportivni kvalitet a bazirana je na laganoj i mirnoj muzici, koja djeluje umirujuće i opuštajuće. Neke od ove muzike su klasične prirode, dok druge imaju “new age” kvalitetu. Svu muziku izvodi američki kantautor i violinista Daniel Kobialka.

CILJ

Svrha ovog istraživanja je da se ispita terapijski uticaj muzike kao dio sestrinske intervencije, na nivo anksioznosti i razinu negativne reakcije kod bolesnika sa karcinomom pluća u toku apliciranja hemoterapije.

Testiran je uticaj muzike na nivo anksioznosti, umora, brige, straha, udobnosti i relaksacije za vrijeme aplikacije hemoterapije.

MATERIJAL I METODE

Provedeno je prospektivno ispitivanje u klinici za plućne bolesti u novembru 2015 god. U ispitivanje su bile uključene dvije grupe, po 25 ispitanika (N-50). Svi ispitanici su zbog osnovnog tumorskog procesa na plućima primali hemoterapiju.

Jedna grupa je u toku apliciranja hemoterapije slušala laganu muziku (ispitivana grupa), dok je druga grupa hemoterapiju primala u tišini (kontrolna grupa).

U istraživanju je korištena lagana muzika autora Daniela Kobialka, namjenjena kao suport tokom hemoterapije a preporučena od Joan Karnell Cancer centar iz Pensilvanije.

Za objektiviziranje rezultata je korištena skala subjektivne ocjene (VAS), kojom su testirani: anksioznost, strah, briga, umor, udobnost i opuštenost.

Ocjenjivanje se vršilo pomoću posebno dizajniranog upitnika za pred i post testiranje za obje grupe.

Predtest za obje grupe je sastavljen od 3 opisna pitanja (demografski podaci) i 6 pitanja koncipiranih pomoću 10 cm VAS.

Posttest za kontrolnu grupu imao je 6 VAS pitanja, a za eksperimentalu grupu sastavljen je od 6 VAS i 3 završna pitanja o muzici.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA

Neparametrijske metode su upotrijebljene za računanje statističke signifikantnosti.

Distribucija vrijednosti je određivana D’Agostino testom normaliteta.

Neparni test i parni korektivni Welch-ov test sa jednostrukim usmjerenjem su upotrijebljeni za računanje razlika između grupa.

Statističke hipoteze su bile testirane na nivou od α=0,05, odnosno razlika između grupa u uzorku je bila smatrana značajnom ako je p<0,05 ili manja. Statistička značajnost je prikazivana kao: (*) p<0,05, (**) p<0,01 i (***) p<0,001.

Svi podaci su bili analizirani upotrebom GraphPad Prism verzija 7 (San Diego, California, USA).

REZULTATI

Tabela 1. Analizirano je 50 ispitanika, od čega 42 (84%) muškarca i 8 (16%) žena.

Tabela 2. Prikazani su podatci vezani za životnu dob ispitanika. Uzorak obuhvaća raspon životne dobi od: 46 god. – najmlađi do 79 god – najstariji. Dakle, opseg uzorka bio je 33 godina. Srednja vrijednost iznosila je 60 sa standardnom devijacijom 8,2.

Na svim grafikonima, rezultati su prikazani kao:

  • srednja vrijednost – središnja crta stupca, koja je prikazana i kao numerička vrijednost uz svaki stubac na grafikonu,
  • gornji i donji kvartil – gornja i donja granica stupca, te disperzija rezultata kao:
  • maksimalno zabilježena vrijednost srednje životne dobi (najstari ispitanik) – horizontalna linearna oznaka iznad stupca
  • minimalno zabilježena vrijednost srednje životne dobi (najmlađi ispitanik) – horizontalna linearna oznaka ispod stupca

Grafikon 1. (A, B, C, D, E i F). Prikazuje anksioznost (A) , strah (B), brigu (C), umor (D), udobnost (E) i opuštenost (F) u ispitivanoj i kontrolnoj grupi prije apliciranja hemoterapije.

Svi ispitivani parametri prema VAS skali su imali sličnu distribuciju između ispitivane i kontrolne grupe prije apliciranja hemoterapije (p>0,05, za sva mjerenja).

Grafikon 2. (A, B, C, D, E i F). Prikazuje anksioznost (A) , strah (B), brigu (C), umor (D), udobnost (E) i opuštenost (F) u ispitivanoj grupi prije i poslije apliciranja hemoterapije.

U ispitivanoj grupi, anksioznost, strah i briga su bili značajno manje izraženi poslije apliciranja hemoterapije, ali su umor i opuštenost bili značajno više izraženi nakon hemoterapije (anksioznost: p<0,001; strah: p<0,01; opuštenost: p<0,005).

Istovremeno, osjećaj udobnosti je bio podjednako izražen prije i poslije apliciranja hemoterapije u ispitivanoj grupi (p>0,05).

Grafikon 3. (A, B, C, D, E i F). Prikazuje anksioznost (A) , strah (B), brigu (C), umor (D), udobnost (E) i opuštenost (F) u kontrolnoj grupi prije i poslije apliciranja hemoterapije.

U kontrolnoj grupi, anksioznost je bila značajno manje izražena, a umor značajno više izražen nakon hemoterapije (anksioznost: p<0,001; umor: p<0,001).

Međutim, osjećaj strah, briga, udobnosti i opuštenost su bili podjednako izraženi prije i poslije apliciranja hemoterapije u kontrolnoj grupi (p>0,05 za sva mjerenja).

Grafikon 4. (A, B, C, D, E i F). Prikazuje anksioznost (A) , strah (B), brigu (C), umor (D), udobnost (E) i opuštenost (F) u ispitivanoj i kontrolnoj grupi poslije apliciranja hemoterapije.

Nakon apliciranja hemoterapije, anksioznost i strah su bili značajno manje izraženi, dok je opuštenost bila značajno više izražena u ispitivanoj nego u kontrolnoj grupi (anksioznost: p<0,001; strah: p<0,01; opuštenost: p<0,005).

Na drugoj strani, briga, umor i udobnost su imali podjednaku distribuciju između ispitivane i kontrolne grupe nakon apliciranja hemoterapije (p>0,05 za sva tri mjerenja).

Tabela 3. Ispitivanoj grupi postavljena su 3 završna pitanja o muzici i uticaju muzike. 92% (23) ispitanika potvrdno je odgovorilo na sva tri pitanja, a 8%(2) ispitanika iz nekih razloga su negativno odgovorili.

DISKUSIJA

Moć muzike za unapređenje zdravlja i promjene u raspoloženju nije nova ideja. Od davnina, pjesnici, pisci i religiozni ljudi koristili su muziku s različitim emocionalnim i filozofskim ciljevima. Danas, sve više zdravstvenih profesionalaca postaju svjesni tih prednosti i počinju je koristiti u svoje ciljeve. Iako postoje različite vrsta muzike za svakog pojedinca, većina ako ne i svi, učinkovito reaguju na muziku.

Brojna istraživanja su pokazala da opuštajuća muzika smanjuje subjektivnu anksioznost, nivo kortizola i kortikotropnog hormona, i povećava razinu pljuvačnih imunoglobulina A u zdravih osoba.

STANDLEY (1992) je istraživao uticaj slušanja snimljene muzike na nivo mučnine i povraćanja pacijenata podvrgnutih liječenju hemoterapijom. Rezultati pokazuju da je eksperimentalna grupa prijavila manji nivo mučnine i povraćanja kao i manji nivo napetosti i aksioznosti u odnosu na kontrolnu grupu.

Bailey (1983.) je poredio efekte „žive muzike“ (pjevanje uz pratnju gitare) u odnosu na snimljenu muziku na raspoloženje hospitaliziranih pacijenata oboljelih od karcinoma. Rezultati istraživanja pokazuju da je „živa muzika“ učinkovitija u smanjenju napetosti i anksioznost u odnosu na snimljenu muziku.

U studiji Bailey (1984.) pacijenti oboljeli od karcinoma koji slušaju pjesme bolje komuniciraju sa članovima porodice, spremni su za samoizražavanje, i pomoć za smanjenje anksioznosti.

Naše kolege iz hrvatske su anksioznost kao sestrinsku dijagnozu prepoznale davno i uvrstile je u knjigu sestrinskih dijagnoza. Čak su u dijelu sestrinskih intervencija pod brojem 18 naveli i uticaj glazbene terapije (muziko terapije) na anksioznost.

ZAKLJUČCI

Anksioznost, koja je u obje grupe bila niža nakon hemoterapije, znatno je bila manja u grupi koja je slušala laganu muziku. Muzika nije značajno uticala na osjećaj umora i udobnosti. Na muziku su se značajno smanjili strah i briga, a povećao osjećaj opuštenosti.

S obzirom da je muzika kao terapija neinvazivna i nefarmakološka metoda, jednostavna, jeftina a učinkovita, njena upotreba kao dio sestrinske intervencije može se preporučiti kao prikladan pristup za pacijente oboljele od karcinoma pluća tokom apliciranja hemoterapije.

LITERATURA

  1. American Cancer Society: Cancer facts and figures. (2016). Dostupno na URL adresi:http://www.cancer.org/research/cancerfactsstatistics/cancerfactsfigures2016/index; Datum pristupa informaciji: 29.02.2016.god
  2. Ringler, K.. Coping with chemotherapy (2nd ed. ). Ann Arbor, MI: UMI Research Press. 1983.
  3. Alejandra J. Ferrer, The effect of live music on decreasing anxiety in patients undergoing chemotherapy treatment. J Music Ther (2007) 44 (3): 242-255
  4. Williams, Mary Kay, “The Effects of Music Therapy on Anxiety in Surgical Patients” (2000).Masters Theses. Paper 617.Nilsson U. The Anxiety- and Pain-Reducing Effects of Music Interventions: A Systematic Review, AORN J. 2008 Apr;87(4):780-807.
  5. Standley, J. & Prickett, C. (Red.)). Research in Music Therapy: A Tradition of Excellence. Outstanding Reprints from the Journal of Music Therapy (1994) ;1964-1993.
  6. Silver Spring, MD: NAMT.Gallagher, L. M., Lagman, R., Walsh, D., Davis, M. P., & LeGrand, S. B. The clinical effects of music therapy in palliative medicine. Supportive Care in Cancer, (2006). 14, 859-866.
  7. Wendy E. J. Knight, Nikki S. Rickard. Relaxing music prevents stress-induced increases in subjective anxiety, systolic blood pressure, and heart rate in healthy males and females. J Music Ther. 2001 Winter;38(4):254-72.
  8. Anthony Meadows. Guided Imagery and Music Support during Cancer Treatment, Joan Karnell Cancer Center at Pennsylvania Hospital, 2011; (4 stranice). Dostupno na URL adresi:http://www.oncolink.org/includes/print_article.cfm?Page=2&id=569&section=treatment_options. Datum pristupa informaciji: 29.02.2016.god.
  9. Stoudenmire, J.. A comparison of muscle relaxation training and music in the reduction of state and trait anxiety. Journal of Clinical Psychology, (1975); 31, 490-492.
  10. Bartlett, D., Kaufman, D., & Smeltekop, R.. The effects of music listening and perceived sensory experiences on the immune system as measured by Interleukin-1 and cortisol. Journal of Music Therapy, (1993); 30, 194-209.
  11. Mockel, M., Rocker, L., Stork, T., Vollert, J., Danne, O., et al. Immediate physiological responses of healthy volunteers to different types of music: Cardiovascular, hormonal and mental changes. European Journal of Applied Physiology, (1994); 68, 451-459.
  12. Tsao, C., Gordon, T., Maranto, C., Lerman, C., & Murasko, D. The effects of music and biological imagery on immune response (S-IgA). In M. Heal & T. Wigram. Applications of music in medicine (1993). (pp. 85-121). London, U.K; Jessica Kingsley Publishers Ltd.Standley, J. Clinical applications of music and chemotherapy: The effects on nausea and emesis. Music Therapy Perspectives, (1992); 10(1), 27-35.
  13. Bailey, L. The effects of live music versus tape-recorded music on hospitalized cancer patients. Music Therapy, (1983); 3(1), 17-28.
  14. Bailey, L. The use of songs in music therapy with cancer patients and their families. Music Therapy, (1984); 4(1), 5-17.
  15. Slava Šepec et all. Sestrinske dijagnoze, Hrvatska Komora Medicinskih Sestara, 2011; 5-8.