Sažetak
Palijativna skrb je sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek. Nastoji se ublažiti bol i podići kvaliteta života bolesnika neizlječivih ili složenih bolesti. Osnivač pokreta palijativne skrbi je Engleskinja Cicely Saunders1967. godine. Ona je nastojala omogućiti neizlječivim bolesnicima da umru u što udobnijim uvjetima.
Cilj palijativne skrbi je smanjiti bol i neugodne simptome bolesti kako bi bolesnik koji je u posljednjim stadijima neizlječivih bolesti ili ima kroničnu tešku bolest,imao kvalitetniji ostatak života. Zajedno surađuju liječnici, farmaceuti, socijalni radnici, medicinske sestre i volonteri s obitelji pacijenata.Palijativna skrb odvija se u centrima za njegu,bolnicama i u liječenju kod kuće.Palijativnom medicinom nastoji se pomoći bolesniku na tjelesnom,duševnom i duhovnom planu.
Najčešće se radi o oboljelima od karcinoma .Palijativna medicina u suprotnosti je s eutanazijom i asistiranim samoubojstvom. Nastoji se pomoći bolesniku, da živi što kvalitetnije i sa što manje boli do njegove prirodne smrti. “Ako bolesnik traži da ga se ubije, podbacili smo u pružanju njege“( Cicely Saunders).
Svrha rada dovodi do saznanja visokog procenta manifesnog razvoja palijativnih oboljenja,komplikacija i poremečaja uz gubitak prethodne fizičke sposobnosti sa uznapredovanosti bolesti u bar dvije oblasti ( komplikacije i psihofizički disbalans).
Problem oboljenja i njegove progresije ukazuje na vodeća onkološka oboljenja koja dovode do smrti kao posljedica komplikacija neadekvatno primjenjenom zdravstvenom njegom, te je vodeći uzrok invaliditeta. U jednoj trećini slučajeva komplikacije završavaju smrću, druga trećina bolesnika postaju teški invalidi, dok trećina zadovoljavajuće spriječava progresiju oboljenja uz prolongiranje komplikacija.
Prema saopštenju Svjetske zdravstvene organizacije karcinomi su jedan od vodećih oboljenja ljudi širom svijeta. To je jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja.
Čimbenici rizika su: dob, spol, rasa, naslijeđe,uticaj spoljnjih faktora, stres,neadekvatni stilovi života i nezdrava prehrana.
Ključne riječi: palijativna njega, karcinom, hospicij, bol, eutanazija
Nastavi čitati Uticaj promotivno-preventivnih aktivnosti na ishod bolesti terminalno oboljelih