Sažetak
Uvod: Većina novije stručne i naučne literature iz područja socijalne gerontologije usmjerena je na razmatranje i planiranje njege o starijim licima u skorijoj budućnosti. Naime, u razvijenim zemljama Europe i Amerike očekuje se nagli porast broja starijih lica, negdje između 2015. i 2030. godine. Zahtjevi za zadovoljavanjem socijalnih i zdravstvenih potreba starijih ljudi gotovo su uvijek veći od gospodarskih mogućnosti društva – koliko god ono bilo bogato. Trajni nedostatak sredstava osnovna je konstanta svake socijalne politike usmjerene rješavanju potreba starijih. U kojim pravcima bi trebalo planirati, razvijati i reformirati ključne društvene sisteme zaštite za starije, kako bi oni mogli zadovoljiti narasle potrebe starijih, a da pri tome, istovremeno, ne ugroze postignuti standard života. Zanimljivo je razmotriti kakve se promjene očekuju u populaciji budućih starijih lica. Sasvim je izvjesno da će ih biti još više, a posebno onih najstarijih, kojima su i najpotrebnije usluge njege.
Cilj rada:
Utvrditi zdravstvene potrebe lica treće životne dobi u Gerontološkom centru.
Ispitati zadovoljstvo zdravstvenom zaštitom lica treće životne dobi.
Uloga zdravstvenog radnika u zadovoljavanju životnih potreba lica treće životne dobi.
Metode rada: Istraživanje je obuhvatilo 96 štićenika Gerontološkoga centra. Za istraživanje je korišten anketni upitnik sa 20 pitanja o zdravstvenim potrebama. Istraživanje je provedeno u julu 2011.godine.
Rezultati istraživanja: Istraživanje je pokazalo da je veći broj starijih osoba zadovoljan zdravstvenim stanjem (90%), manji broj ispitanika je nezadovoljan zbog trenutnog stanja odnosno bolesti (5%). Posjećivanje ambulante po potrebi 95%. Što se tiče zdravstvene zaštite 98% je zadovoljnih. Slobodno vrijeme uz knjigu ili šetnju provodi 90% ispitanika.
Zaključak: Dobijeni rezultati istraživanja na promatranom broju starijih lica pokazuju osnovna sociodemografska stanja, porodične i zdravstvene faktore koji upućuju na vrlo širok raspon mogućih potreba za uslugama njege.
Najviše su dostupne i najpotrebnije usluge zdravstvene njege, najmanje su dostupne, iako potrebne, usluge vezane za slobodno vrijeme i aktivnosti starijih lica.
Ključne riječi: lica treće životne dobi, potrebe, njega, planiranje
Summary
Introduction: Most recent technical and scientific literature in social gerontology is directed to consider and plan of care for elderly persons in the near future. Specifically, in the developed countries of Europe and US are expected increase in the number of old persons, somewhere between the 2015 and 2030. Requirements for the satisfaction of social and health needs of older people are almost always higher than the economic possibilities of the society – no matter how rich it is. Continuing lack of basic resources is a constant of every social policy aimed at addressing the needs of the elderly. In what direction should plan, develop and reform key social protection systems for the elderly, so they can meet the increased needs of an older world without, at the same time, compromise the achieved standard of living. It is interesting to consider what changes to expect in the future among elderly population. It is quite certain that this population will increase, especially the oldest ones which are in most need for care.
Goal:
Identify the health needs of elderly persons in Gerontology Center.
To examine the satisfaction with medical services by the elderly.
The role of health professionals in meeting the needs of elderly.
Methods: The study included 96 persons living at the Gerontology Center. The study used a questionnaire with 20 questions about health needs and the study was conducted in July 2011.
Results: The study showed that a large number of elderly are satisfied with health status (90%), while smaller number of respondents is dissatisfied with the current state due to disease or 5%. 95% are visiting doctors if necessary, as by health care 98% is satisfied. Leisure time reading a book or walking spend 90% of respondents.
Conclusion: The results of research on the observed number of elderly show the basic socio-demographic status, family and health factors that indicate a very wide range of possible needs for care. The most available and most needed are health care services, while the least available, although necessary, are services related to leisure activities of older persons.
Key words: elderly, needs, care, planning
Uvod
Starost je, na neki način, uvijek i u svim društvima bila tabu tema. To je ne samo biološka, već i kulturološka činjenica koju je nemoguće zaustaviti, ali je zato moguće pokušati usporiti.
Starost nije bolest kako se to nekada govorilo. Proces starenja je nezadrživi biološki proces koji se završava starenjem, a sastoji se u tome da dolazi do gubitka regeneracionih sposobnosti tkiva.
Nije lako odrediti granicu od koje bismo mogli govoriti o organizmu starije dobi. Još uvijek se u razmatranje uzima dobna granica od 65 i više godina.
Opće prihvaćena definicija zdravlja predložena od strane Svjetske zdravstvene organizacije posmatra ″zdravlje kao stanje sveukupnog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao odsustvo bolesti ili slabosti″. Sa starenjem se ispoljavaju brojne promjene na mnogim organskim sistemima.
Da bi se ostvarila želja o dugom životu, uz očuvanje fizičkog i psihičkog zdravlja, potrebno je još od mladosti voditi zdrav način života, bez štetnih navika, uz zdravu ishranu i upražnjavati fizičke aktivnosti u skladu sa mogućnostima. Društvene promjene koje se kod nas događaju uzrok su mnogobrojnim psihološkim i socijalnim traumama, koje izravno utiču na psihičko zdravlje pojedinca, zajednice, a osobito na stariju populaciju.
Promjene u procesu starenja obično se smatraju negativnima i neizbježnima. Zbog toga se psihološko starenje obično povezuje sa smanjenom dobrobiti, gubitkom kontrole, smanjenim samopoštovanjem.
Kada je u pitanju mentalno zdravlje lica trećeg životnog doba, u sistemu organizacije zdravstvene službe potrebno je razvijati i unapređivati rad savjetovališta, bilo za hronične bolesti bilo specijalizirano psihogerijatrijsko savjetovalište.
Zbog narušenog zdravlja starija lica su, znatno više od drugih ljudi upućeni na češće korišćenje zdravstvenih usluga i lijekova
Oblici zaštite lica treće životne dobi
Vaninstitucionalna zaštita
Oblici zaštite za starije izvan ustanove usmjereni su jačanju sposobnosti starijeg čovjeka za brigu o sebi i očuvanju neovisnosti.
Institucionalna zaštita
Kada su stariji ljudi nemoćni i ne mogu više brinuti za sebe, potrebno ih je smjestiti u neku ustanovu. Obično se smatra da je veliki dio staračke populacije smješten u medicinske ustanove ili domove za starije, međutim malo je starih ljudi smješteno u ustanove.
Statistički podatci pokazuju da u našim urbanim sredinama oko 98% starijih žive u vlastitom domu, od toga oko 20% uz organiziranu pomoć u kući.
Ustanove za smještaj starijih lica
Pod ustanovama za smještaj starijih lica, u smislu Zakona o socijalnoj zaštiti i obezbeđivanju socijalne sigurnosti građana, podrazumijevaju se domovi za penzionere i stara lica, gerontološki centri, domovi za odrasla invalidna lica i zavodi (domovi) za smještaj lica ometenih u mentalnom razvoju i duševno oboljelih lica.
Institucionalna zaštita starijih ljudi kao jedan od oblika zaštite se primijenjuje onda kada osobe trećeg životnog doba nisu u mogućnosti da na adekvatan i neophodan način funkcionišu u otvorenoj zaštiti.
Cilj istraživanja
Utvrditi zdravstvene potrebe lica treće životne dobi u Gerontološkom centru.
Ispitati zadovoljstvo zdravstvenom zaštitom lica treće životne dobi.
Prikazati ulogu zdravstvenog radnika u zadovoljavanju životnih potreba lica treće životne dobi.
Ispitanici i metode istraživanja
Ispitanici
U istraživanju je obuhvaćeno 98 korisnika Gerontološkoga centra koji su izabrani metodom slučajnog izbora (svaka druga osoba izabrana sa zajedničke liste štićenika) koji su stariji od 65 godina života.
Metod rada
U ovom istraživanju je korištena presječna studija deskriptivnom metodom istraživanja o stanju zdravstvenih potreba štićenika Gerontološkoga centra Nedžarići u Sarajevu. Za potrebe istraživanja je dizajniran anketni upitnik sa 20 pitanja.
Rezultati istraživanja
Tabela 1. Prikaz strukture uzorka
Red.broj Starosna dob korisnika M % Ž % Ukupno %
1 od 65 do 74 7 7,14 18 18,37 25 25,51
2 od 75 do 84 27 27,55 29 29,59 56 57,14
3 od 85 i više 11 11,22 6 6,12 17 17,35
4 ukupno 45 45,91 53 54,08 98 100,00
Grafikon 1. Distribucija hroničnih oboljenja
Grafikon 2. Učestalost posjećivanja zdravstvenih ustanova
Grafikon 3. Subjektivna ocjena zdravstvenog stanja
Grafikon 4. Subjektivna procjena zadovoljstva životom
Grafikon 5. Potreba za tuđom njegom i pomoći
Grafikon 6. Zadovoljstvo zdravstvenom zaštitom
Grafikon 7. Korištenje slobodnog vremena i zanimanja
Diskusija
Gerontološki centar Nedžarići, socijalno-zdravstvena ustanova za zbrinjavanje starijih lica, u skladu sa važećim Zakonom o socijalnoj zaštiti, osposobljen je da funkcionalno i kadrovski pruža smještajne, zdravstvene i druge usluge.
Kapacitet doma iznosi 340 mjesta koji su uveliko popunjeni, a na čekanju je dodatnih 30 zahtjeva. Poredeći ove podatke sa Gerontološkim centrom Subotica koji su rađeni 2004. godine na temu „Zdravstvena zaštita starih“, možemo zaključiti da je kod nas potražnja za smještajem veća, jer kapacitet doma u Subotici iznosi 530 mjesta a od tog broja samo je 94,52% iskorišteno.
Prema starosnoj strukturi najveći procenat 57,14%, zauzimaju korisnici od 75 do 84 godina, na drugom mjestu sa 25,51%, su korisnici od 65 do 74 godina, a 17,35% korisnika je preko 85 godina, što potvrđuje podatak da se produžava životni vijek. Podacima sa istraživanja iz Subotice vidjet ćemo da starosna struktura varira, tako da udjel starijih osoba između 75-84 godine iznosi 39,24%, što je u odnosu na naše istraživanje manje za 17,9%, također postotak korisnika preko 85 godina je manji za 12,77%.
Kada se govori o strukturi korisnika prema spolu, uočeno je da u ukupnom broju korisnika preovladavaju korisnice ženskog spola – 54% .
Prema obrazovnom statusu najmanji broj korisnika je sa VŠS – 10% u odnosu na ukupan broj korisnika, a najviše je SSS – 36%.
Prema bračnom statusu najveći broj lica na smještaju je udovac ili udovica – 73%. Istraživanje iz Subotice pokazuje da je broj njihovih ispitanika koji su udovac ili udovica znatno manji od našeg istraživanja i iznosi 44%.
Prema socijalnom statusu najveći broj korisnika ima materijalna sredstva (penzije), dok 2% prima socijalnu pomoć i pomoć drugog lica.
Razlozi za smještaj u ustanovu su sljedeći: starost, teža hronična oboljenja, nesređeno porodično stanje, neadekvatne stambene prilike.
Istraživanjem zadovoljstva zdravstvenim stanjem došlo smo do podatka da je 48% korisnika zadovoljno zdravstvenom zaštitom, a 27% je nazadovoljno. Ako uporedimo te podatke sa Suboticom ustanovit ćemo da je postotak sličan, tako da je 46% korisnika zadovoljno, a 25% nezadovoljno zdravstvenim stanjem.
Broj korisnika koji je dao subjektivnu procjenu da je zadovoljan životom bio je 57%, dok je njih 17% dalo lošu sbjektivnu procjenu kvalitete života. Poredeći ove podatke sa istraživanjem u Subotici vidjet ćemo da je broj zadovoljnih korisnika veći nego u našem istraživanju što iznosi 74%, a najmanje je nezadovoljnih 4%. U našem istraživanju smo prikazali da je 69% korisnika zadovoljno zdravstvenom zaštitom, a mali broj 12% je nezadovoljan.
Mali broj korisnika istraživanja je trebalo pomoć prilikom obavljanja nekih radnji. Najveći broj otpada na pomoć pri kupanju koju je izrazilo 28 korisnika, a najmanje za pomoć pri hranjenju svega 4 korisnika. Sličan omjer je i u istraživanju iz Subotice, tako da 35 korisnika treba aktivnu pomoć pri kupanju, a 32 korisnika treba pomoć pri hodanju.
Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu snažnog razvoja sveobuhvatne i dobro organizovane društvene brige o starima. Potrebe za institucionalnim smještajem su velike i potpuno opravdane i sa socijalnog i sa zdravstvenog aspekta. Gerontološki centri su institucije od velikog značaja za korisnike njihovih usluga.
U okviru centra potrebno je obezbjediti adekvatne uslove za zadovoljavanje velikog djela zdravstvenih i socijalnih potreba starih. Naši podaci govore da u posljednje vrijeme zdravstvena zaštita u okviru doma dobija sve veći značaj i da se uslovi za tako pojačanu zdravstvenu zaštitu moraju poboljšati (na planu kadrova, opreme, materijalnih troškova za zdravstvene usluge). Vaninstitucionalni oblik zaštite ima općedruštvenu podršku kao humani vid koji čovjeku omogućava dostojanstven život u starosti. Interesovanje starijih građana Bosne i Hercegovine za vaninstitucionalnim oblicima zaštite je u stalnom porastu. U provodjenju kompleksnih programa zaštite potrebno je obezbjediti adekvatne uslove. Bez obzira da li se radi o ustanovama zdravstvene ili socijalne zaštite, kao uvijek aktuelni problemi se ističu: nedovoljni kapaciteti za smještaj starih, nedovoljan broj kadrova, nedostatak sredstava i smanjene materijalne mogućnosti.
Ispoljene slabosti u sistemu zaštite starijh, koje su dijelom posljedica opće moralne i ekonomske krize moraju biti prevaziđene, a starijoj populaciji obezbjeđen kvalitetan život u starosti.
Zaključci
Zdravstvene potrebe, uglavnom zadovoljavaju sami ispitanici i nisu ovisni u velikom broju od drugog lica – 28% kupanje, 15% oblačenje i 12% hodanje. Poteškoće u koncentraciji ima 43% ispitanika. Socijalne potrebe u vidu kontakata sa rodbinom i prijateljima zadovoljava svega 49% ispitanika, dok njih 81% u slobodno vrijeme ne nema neki hobi.
Zdravstvenu zaštitu koriste svi ispitanici i njih 87% je zadovoljno.
Najčešća oboljenja su hronične bolesti.
Više od 2 tablete dnevno pije 55% ispitanika
Zdravstvenim stanjem zadovoljno je 41,8% ispitanika.
Lica treće dobi su veoma značajan i koristan kontingent stanovništva sa mnogo znanja čija iskustva su neiskorištena.
U Ciljevima Evropske strategije zdravlja za sve, a odnose se na zdravlje starog stanovništva i masovne nezarazne bolesti nastoji se da stare osobe sačuvju svoje fizičko i psihičko zdravlje uz aktivan i produktivan društveni život.
Literatura
Duraković Z. i sar. Gerijatrija: Medicina starije dobi. Zagreb: Grafika Hrašće, 2007: str. 531.
Avdić D. Pad u trećoj životnoj dobi. Sarajevo: OKO, 2004: str.147.
Meier-Ruge W. Geriatrie für die tägliche Praxis. München: S. Karger, 1987: pp. 255.
Gavranović M, Buljubašić A. Uloga društva u gerijateriji: Porodica. Društvo, modeli zaštite. Sarajevo: Svjetlost, 2001.
Despot-Lučanin J. Socijalna skrb o starijima u Hrvatskoj: prošlost, sadašnjost, budućnost. U: Bežovan G, Coury JM, Despot-Lučanin, J. Neprofitni sektor i pružanje usluga starijima. Zagreb: Centar za razvoj neprofitnih organizacija, 1998.
Jakšić-Kozarčanin L. Socijalna rehabilitacija u domovima za stare. Beograd: Udruženje stručnih radnika socijalne zaštite Republike Srbije, 1995.
Milosavljević N. i saradnici. Zdravstvene i socijalne potrebe starih lica u Vojvodini. Novi Sad: Zavod za socijalnu medicinu, 1986.
Mladenović M. Porodica i stari ljudi u savremenom društvu. Prvi gerontološki kongres Jugoslavije, Beograd, 1978.
Avdić M, Ovčina A, Mahmutović J. Zdravstvena njega gerijatrijske populacije. Promotivno preventivni vodič. Sarajevo: Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo; Institut za naučnoistraživački rad i razvoj KCUS, 2010.