Medicinske sestre i sagorijevanje na poslu

Sažetak

Posao medicinskih sestara je veoma human jer se bavi pomaganjem ljudima u očuvanju zdravlja i zaštiti od bolesti. Medicinske sestre predstavljaju najmnogobrojniju grupu zdravstvenih radnika, pa se svi problemi koji se javljaju u zdravstvenom sistemu najprije prepozanju među njima. Jedan od problema koji se javlja među zaposlenim ljudima svih profila, pa tako i medicinskim sestrama je sagorjevanje na poslu (tzv“burnout“).
Cilj našeg rada je bio istražiti prisustvo faktora koji dovode do sagorjevanja na poslu kod zdravstvenih radnika zaposlenih u RMC „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru.
Materijal i metod rada: Istraživanje je provedeno anonimnim anketnim upitnikom koji je sadržavao 20 pitanja. Anketirano 105 sestara RMC „Dr. Safet Mujić“ Mostar od kojih su neke radile u bolničkom, a neke u vanbolničkom sektoru.
Istraživanje je provedeno u periodu od januara do septembrar 2011.god.
Rezultati rada: U istraživanju je učestvovalo 77,9% medicinskih sestara koje su zaposlene na nekom od bolničkih odjela. Više od polovine ispitanica (52%) ima preko 16 godina radnog staža. Međuljudskim odnosima je zadovoljno samo 34,6%, a odnosom sa nadređenim samo 31,7% ispitanika. Za svoj posao je motivisano samo 51% ispitanika, veliki broj nerado dolazi na posao i raduje se odlasku sa posla. Jedan od razloga za nezadovoljstvo je preopterećenost poslom što smatra 83,7%, a 71,2% smatra da ne mogu napredovati na poslu.
Dobro je što veliki broj ispitanica (85,6%) o problemima koje ima na posla ne misli van radnog vremena, ali ipak, dobar san ima samo 38,5 ispitanica, i umorno se budi njih 56,7%.
Radno mjesto bi rado mijenjalo 58,7% ispitanica.
Zaključak: Medicinske sestre zaposlene u RMC „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru su u toku svog rada izložene velikom broj faktora koji mogu uzrokovati sagorjevanje na poslu. Neophodno je proširiti istraživanja na većoj grupi medicinskih sestara, te prema dobijenim rezultatima planirati i kontinuirano provoditi mjere za smanjenje rizika od sagorjevanja na poslu.

Ključne riječi: sagorjevanje na poslu, medicinske sestre

Nastavi čitati Medicinske sestre i sagorijevanje na poslu

Zdravstvene potrebe osoba treće životne dobi u Gerontološkom Centru Sarajevo

Sažetak

Uvod: Većina novije stručne i naučne literature iz područja socijalne gerontologije usmjerena je na razmatranje i planiranje njege o starijim licima u skorijoj budućnosti. Naime, u razvijenim zemljama Europe i Amerike očekuje se nagli porast broja starijih lica, negdje između 2015. i 2030. godine. Zahtjevi za zadovoljavanjem socijalnih i zdravstvenih potreba starijih ljudi gotovo su uvijek veći od gospodarskih mogućnosti društva – koliko god ono bilo bogato. Trajni nedostatak sredstava osnovna je konstanta svake socijalne politike usmjerene rješavanju potreba starijih. U kojim pravcima bi trebalo planirati, razvijati i reformirati ključne društvene sisteme zaštite za starije, kako bi oni mogli zadovoljiti narasle potrebe starijih, a da pri tome, istovremeno, ne ugroze postignuti standard života. Zanimljivo je razmotriti kakve se promjene očekuju u populaciji budućih starijih lica. Sasvim je izvjesno da će ih biti još više, a posebno onih najstarijih, kojima su i najpotrebnije usluge njege.
Cilj rada:
Utvrditi zdravstvene potrebe lica treće životne dobi u Gerontološkom centru.
Ispitati zadovoljstvo zdravstvenom zaštitom lica treće životne dobi.
Uloga zdravstvenog radnika u zadovoljavanju životnih potreba lica treće životne dobi.
Metode rada: Istraživanje je obuhvatilo 96 štićenika Gerontološkoga centra. Za istraživanje je korišten anketni upitnik sa 20 pitanja o zdravstvenim potrebama. Istraživanje je provedeno u julu 2011.godine.
Rezultati istraživanja: Istraživanje je pokazalo da je veći broj starijih osoba zadovoljan zdravstvenim stanjem (90%), manji broj ispitanika je nezadovoljan zbog trenutnog stanja odnosno bolesti (5%). Posjećivanje ambulante po potrebi 95%. Što se tiče zdravstvene zaštite 98% je zadovoljnih. Slobodno vrijeme uz knjigu ili šetnju provodi 90% ispitanika.
Zaključak: Dobijeni rezultati istraživanja na promatranom broju starijih lica pokazuju osnovna sociodemografska stanja, porodične i zdravstvene faktore koji upućuju na vrlo širok raspon mogućih potreba za uslugama njege.
Najviše su dostupne i najpotrebnije usluge zdravstvene njege, najmanje su dostupne, iako potrebne, usluge vezane za slobodno vrijeme i aktivnosti starijih lica.

Ključne riječi: lica treće životne dobi, potrebe, njega, planiranje

Nastavi čitati Zdravstvene potrebe osoba treće životne dobi u Gerontološkom Centru Sarajevo

Uticaj cerebrovaskularnog inzulta na razvoj demencije

Sažetak

Cerebrovaskularni inzult je progresivno hronično oboljenje, a kao neurološko oboljenje utiče na sve aspekte života. Oboljenje sa ili bez progresije ima značajan aspekt na psihofizički status, te ozbiljan poremećaj u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Ono dovodi do disbalansa sa psihičkim smetnjama u vidu anksioznosti,depresije, emocionalnog i kognitivnog oštećenja. Oštećenja se mogu manifestirati kao posljedica osnovne bolesti, ali i nemogućnost adaptacije što dovodi do progresije u vidu demencije.

Ključne riječi: cerebrovaskularni inzult, demencija, zdravstvena njega

Nastavi čitati Uticaj cerebrovaskularnog inzulta na razvoj demencije

Fizikalni tretman u procesu prevencije respiratornih komplikacija kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji

Sažetak

Proces fizikalne terapije u jedinici intenzivnog liječenja ima višestruki značaj, jer se procesom aktivnih i pasivnih vježbi preveniraju brojne komplikacije kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji.
Od posebnog zanačaja je prevencija respiratornih komplikacija kao što su VAP, upala pluća, plućna kondenzacija i sl.
Fizioterapeuti u rehabilitaciji pacijenata na mehaničkoj ventilaciji koristi se: relaksacijom, drenažnim položajem, respiratornim vježbama, vježbama mobilizacije prsnog koša. Najčešće primijenjivana metoda respiratorne terapije je pozicioniranje i posturalna drenaža.
Intervencija pozicioniranja obezbjeđuje:
pasivno dreniranje sekreta disajnih puteva (pod uticajem gravitacije),
poboljšanje krvotoka u gornjim partijama tijela uključujući bolju prokrvljenost CNS-a,
obezbjeđuje bolji protok krvi u plućima, osobito u njihovim gornjim segmentima.
Od ostalih manuelnih tehnika i zahvata u fizikalnoj terapiji respiratornog sistema provodi se vježba potpomaganja disanja i iskašljavanja, a vrši se vanjskim pritiskom na grudni koš, perkusijom – intermitentnim udarcima šaka na grudni koš, vibracijom – intermitentnim pritiscima šaka na zid grudnog koša koji proizvodi vibracije grudnog koša i pluća ispod njega tokom akta ekspirijuma.
U radu će biti prikazane tehnike respiratorne terapije kod bolesnika sa H1N1 influenzom i komplikacijama ARDS, te kratki prikazi slučaja uspješnosti respiratorne terapije kod vitalno ugroženih pacijenata.

Ključne riječi: fizikalni tretman, respiratorna terapija, metode, tehnike, slučajevi

Nastavi čitati Fizikalni tretman u procesu prevencije respiratornih komplikacija kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji