Sažetak
Cerebrovaskularni inzult je progresivno hronično oboljenje, a kao neurološko oboljenje utiče na sve aspekte života. Oboljenje sa ili bez progresije ima značajan aspekt na psihofizički status, te ozbiljan poremećaj u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Ono dovodi do disbalansa sa psihičkim smetnjama u vidu anksioznosti,depresije, emocionalnog i kognitivnog oštećenja. Oštećenja se mogu manifestirati kao posljedica osnovne bolesti, ali i nemogućnost adaptacije što dovodi do progresije u vidu demencije.
Ključne riječi: cerebrovaskularni inzult, demencija, zdravstvena njega
Summary
Cerebrovascular insult is a chronic progressive disease, as a neurological illness has affects all aspects of life. The illness with or without progression is an important aspect of the physical status and mental status, and serious disorder in performing activities of daily living.
It leads to imbalance with mental disorders in the form of anxiety, depression, emotional, and cognitive impairment.The lesions can be manifest as a result of underlying disease, but inability to adapt, leading to progression in the form of dementia.
Key words: stroke, dementia, health care
Uvod
Moždani udar je akutno neurološko oboljenje koje nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije i nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, rezultat čega je oštećenje dijela mozga i funkcija kojima upravlja taj dio mozga.
Dokazano je da postoji visoki procenat manifestnog razvoja demencije, tj. gubitak prethodne mentalne sposobnosti u bar dvije oblasti (pamćenje i vješti naučeni pokreti, pamćenje i govor, ponašanje i govor, orijentacija u prostoru i opažanje) .
Problem oboljenja i njegove progresije ukazuje zašto je to treći od vodećih uzroka smrti među odraslom populacijom, nakon srčanih i malignih oboljenja, te vodeći uzrok invaliditeta. U jednoj trećini slučajeva moždani udar završava smrću, druga trećina bolesnika postaju teški invalidi, a samo se trećina zadovoljavajuće oporavi ili kod njih zaostane samo manji invaliditet.
Od cerebrovaskularnih bolesti svake godine u BiH umre gotovo 9000 stanovnika. Faktori rizika su: dob, spol, rasa, naslijeđe, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, diabetes mellitus, hiperlipoproteinemia, pušenje, alkoholizam, stres, arteroskleroza, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i nezdrava prehrana.
Tipovi cerebrovaskularnog inzulta: ishemični i hemoragični moždani udar. Ishemični je češći, uzrokovan je embolijom (najčešće iz srca), ili trombozom (atero-trombo-embolizam), hemoragični je rjeđi od ishemičnog, uzrok intracerebralni hematom (izliv krvi u samo tkivo mozga), i subarahnoidalni (izliv krvi u moždane ovojnice).
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkog toka, MRI, CT mozga, cerebralne panangiografije i MRA krvnih žila mozga.
Liječenje podrazumijeva tretman trombolitičkom terapijom, posebno ako se radi o cerebrovaskularnom inzultu u prva tri sata, zaustavljanje napredovanja bolesti, simptomatsko liječenje, tretman komplikacija i zaustavljanje napredovanja bolesti.
Osnovna hipoteza podrazumijeva prikaz učestalosti progresije cerebrovaskularnog inzulta u demenciju i činjenice koje ukazuju na ne tako mali broj progresije, što će u budućnosti imati dalekosnažne posljedice ako se ne aktiviraju raspoložive promotivno – preventivne aktivnosti.
Cilj rada
Analizirati spolne i dobne karakteristike, tip bolesti, prosječno trajanje hospitalizacije, precipitirajuće faktore nastanka ili uvoda u pogoršanje bolesti, psihičke smetnje, te liječenje. Komplikacija i progresija cerebrovaskularnog inzulta u vaskularnu demenciju je bolest koja traži poseban angažman i svrsishodan tretman.
Ovo istraživanje treba da pomogne poticaju i aktivaciji preventivnih aktivnosti zdravstvenih radnika usmjerenim prema pacijentima. Poznavanje same bolesti i njene specifične progresije treba da olakša postupak zbrinjavanja pacijenata.
Ispitanici i metode
U istraživanju su korišteni podaci preuzeti iz historije bolesti pacijenata, koji su pod dijagnozom cerebrovaskularnog inzulta, registrirani u Centru za profesionalnu zdravstvenu njegu “ Ruhama“ u Zenici, u periodu od 01.09.2009. do 31.09.2011. godine.
Urađena je retrospektivna studija. Podatci su preuzeti putem anaketnih listova sačinjenih od: općih demografskih podataka (dob, spol, zanimanje), kliničkih parametara (simptomi, neurološki sindrom, stepen invalidnosti, psihičke komplikacije uz usmjerenje na progresiju u vidu demencije i kognitivne disfunkcije), dijagnostičke procedure i terapija. Neurološki status i progresija bolesti evaluirani su pomoću skale stepena onesposobljenja specifičnog za cerebrovaskularni inzult. Statistička obrada podataka izvršena je pomoću računarskog programa Excel (Microsoft Ofice Excel 2003), i SPSS računarskog programa za statističke analize (SPSS – Statistical Package for Social Sciences).
Rezultati
Ukupno je obrađeno 108 historija bolesti: 80 žena i 28 oboljelih muškarca – (74% žena, 25,92% muškaraca). Starosna struktura pacijenata iznosi: 55-60 godina zabilježeno kod 76 (70,3%) ishemijska moždana udara, dok 32 (29,6%) cerebralnih hemoragija ICH.
Najveći broj pacijenata boravio je do 20 dana, 38 (35,1%) pacijenata je boravilo 30 dana; 20 (18,5%) pacijenata je boravilo 20-30 dana; 40 (37%) pacijenata je boravilo do 20 dana; 10 (9,2%) pacijenata je boravilo više od 30 dana u bolnici.
Ukupno 10 pacijenata (9,2%) je bilo hospitalizirano dva puta, dok je 98 (90,7%) pacijenata hospitalizirano samo jednom. Najveći broj pacijenata od njih 108 je kao glavni simptom imalo oduzetost, glavobolju 70 (64,8%), povraćanje 7 (6,4%), afaziju 63 (58,3%), dok su najmanje smetnje bile na svinkterima 16 (14,8%). Najučestaliji tip ispitanika je sa ishemijskim možanim udarom 76 (70,3%) pacijenata, dok je 32 (29,6%) sa hemoragijskim. Progresija oboljenja se javila u najvećem obliku kod 70 (64,8%) pacijenata gdje je zabilježena demencija u uznapredovalom obliku. Vodeći oblik je progresivni. U 8 (7,4%) pacijenata tip bolesti nije bio poznat. Najveći broj pacijenata je liječeno antitrombotičnom terapijom.
Diskusija
Kao posljedica cerebrovaskularnog insuta je manifestacija demencije koja dovodi do značajnih poremećaja kako u vidu društvenog, tako i u vidu zdravstvenog zbrinjavanja.
Učestalost oboljenja i progresije je u porastu, češće obolijevaju osobe ženskog spola. Oboljenje se najčešće javlja kod lica treće životne dobi, ali danas sve češće i kod osoba srednje životne dobi. Jedan od osnovnih razloga je nezdrav stil života i nerazvijenost promotivno-preventivnih programa.
Prosječna životna dob ispitanika 65,60 +/- 1,28 godina. Odnos muškaraca i žena u slučajnom izboru ispitanika iznosio je 1:2. Prosječan broj dana hospitalizacije iznosio je od 20 dana. Jedan od razloga pogoršanja bolesti su ponovljene hospitalizacije, budući da je 81% pacijenata imalo više hospitalizacija, s prosječnim trajanjem hospitalizacije od 20 dana. Lica kod kojih je došlo do oboljenja ili pogoršanja oboljenja, nisu prakticirali zdrave stilove života. Većina od njih 79 (73,1%) je imalo pušačke navike, njih 84 (77,7%) nije praktikovalo niti jedan oblik fizičke aktivnosti, a 91 (84,2%) nije vodilo računa o unosu zdravih namirnica (voća i povrća), kao i način ishrane gdje je prevladavao unos velikih količina namirnica bogatih zasićenim mastima.
Cerebrovaskularni inzult karakteriše veliki broj neuroloških simptoma i znakova, ovisno o lokalizaciji .
Najčešći simptomi koji su se javljali kod pacijenata su: 108 (100%) pacijenta je imalo manifestnu oduzetost ekstremiteta, 63 (58,3%) pacijenta su imala afatične promjene, 8 (7,4%) smetnje vida, 99 (91,6%) osjetne ispade, 46 (42,5%) poremećaj stanja svijesti ili različiti oblike epileptičkih napadaja.
CVI je oboljenje koje dovodi do najvećeg postotka invaliditeta i uzroka demencija. Demencija se razvila u 70 (64,8%) slučajeva. Depresivni poremećaj bio je prisutan kod 30 (27,7%) slučajeva.
Promjene psihičkog statusa početni su simptomi kod 70 (64,8%) pacijenata s cerebrovaskularnim inzultom. Kreću se od početnih do manifestnih stanja. Najčešće uočena je manifestacija smetnje pamćenja, koncentracije, govora, orijentacije u prostoru, poremećaja ličnosti, pa sve do ozbiljnijih kognitivnih oštećenja.
Rezultati istraživanja upućuju na potrebu uspostavljanja preventivnih aktivnosti u cilju spriječavanja povećanja stope mortaliteta.
Zaključak
Psihičke promjene u sklopu cerebrovaskularnog inzulta se javljaju najčešće u trećoj životnoj dobi. Jedan od najvažnijih pristupa ovom oboljenju se ogleda u što ranijoj dijagnostici i primjeni terapijske indikacije u svim slučajevima, sve u svrhu blagovremene prevencije progresivnosti cerebrovaskularnog inzulta u demenciju.
Grafikon 1. Učestalost cerebrovaskularnog inzulta prema spolu
Grafikon 2. Progresija cerebrovaskularnog inzulta prema demenciji
Grafikon 3. Glavni simptomi CVI
Literatura
Mimica M. i suradnici: Interna medicina u praksi.Školska knjiga , Zagreb, 1990.god
Muminagić S. Hirurgija.Univerzitet Zenica,2011.god
Adams R J, Nichols F. T, Hess D. C. Normal Values and Physiological Variables. U: Transcranial Doppler ,Raven Press,Vol.41-48, 1992.g.
Bamett H J M, Kaste M, Meldrum H. Aspirin dose in stroke prevention. Stroke. 1996.god.
Bokonjić R. Patofiziologija moždane cirkulacije. U: Moždani udar, Svjetlost , Vol.21,2011g.Sarajevo
Demarin V. Transkranijski Doppler (TCD) . Doppler – sonografija krvnih žila, Školska knjiga , Zagreb, 1990.god
Davalos A , Cendra E, Teruel J, Martinez M, Genis D. Deteriorating ischemic stroke, Risk factors and prognosis, Neurology 1990.god
Đelilović J, Suljić E, Sulejmanpašić G. Izostanak jednostranog prikazivanja ogranaka Willisovog kruga. Acta Clinica Croatica , 1999.god.