Značaj cjeloživotne edukacije u sestrinskoj praksi

Importance of lifelong education in nursing practice

SAŽETAK

UVOD: Put kojim je išlo sestrinstvo stoljećima je vrlo trnovit. Moderno sestrinstvo zahtjeva edukaciju kao prioritet u profesionalnom životu medicinske sestre. Edukacija sestara se ne može svesti samo na usvajanje ljekarskih naredbi i smjernica.Uspješnost medicinske sestre ne zavisi samo o njenoj humanosti i sposobnosti savladavanja savremene tehnologije,nego i o trajnoj edukaciji u prvom redu kroz formalno obrazovanje. Moderno sestrinstvo favorizuje edukaciju kao prioritet u profesionalnom životu medicinskih sestara. Više i visoko obrazovanje medicinskih sestara je prioritet modernih država.

CILJ RADA:Ukazati na potrebu cjeloživotnog učenja

MATERIJAL I METODE: Anketno istraživanje medicinskih sestara uključenih u radni proces u Kantonalnoj bolnici „dr Safet Mujić“Mostar

REZULTATI RADA: Anketno istraživanje je obuhvatilo 72 sestre, prosječne starosti 36 godina.Većina ispitanika je sa radnim stažom od 11 do 20 godina 58,3%.Na odjelu radi 69,4%. Sa srednjom stručnom spremom je 90,2% dok je sa visokom svega 8,3%.U posljednje tri godine seminarima je prisustvovalo 23,6%. Najveći broj ispitanih je najviše naučilo od stariji sestara 68% dok je od ljekara učilo 15,2% a na stručnim skupovima 16,6%.Kao prvi autor i izlagač na skupovima je bilo 6,9% ispitanih..Za svoje radno mjesto misli da je dovoljno edukovano njih 62,5%.

ZAKLJUČAK: Naš ispitivani uzorak govori da je mali broj edukovanih sestara kako formalnim tako i neformalnim obrazovanjem.

KLJIČNE RIJEČI: medicinske sestre, cjeloživotno učenje

SUMMARY

INTRODUCTION: During centuries, the path of sisterhood was very thorny. Modern nursing requires education as a priority in the professional life of nurses. Education of nurses isn’t only to follow and perform doctor’s orders. The success of nurses depends not only on its ability to overcome humanity and modern technology, but also on the continued education, primarily through formal education. Modern nursing prefers education as a priority in the professional career of nurses. Tertiary education of nurses is a priority of modern states.

OBJECTIVE OF THE RESEARCH: Emphasising the need for lifelong learning

MATERIALS AND METHODS: The survey involved nurse staffing from the Cantonal Hospital “Safet Mujić” in Mostar.

RESEARCH RESULTS: The survey included 72 nurses, with average age of 36 years. Majority of respondents with 11-20 years of work experience years (58.3% of respondents). From the total number of respondents, 69,4% of them work at the clinical department. 90.2% have only a high school diploma, while only 8.3% of them possess university degree. In the last three years, only 23.6% has attended professional seminars. Majority of respondents (68%) confirmed that they mainly learned from older nurses, while 15.2% mostly learned from the doctors. Only 16.6% attended professional conferences and from that number only 6.9% were the first authors or presenters at those conferences. 62.5% of respondents believe that they are sufficiently trained for their job position.

CONCLUSION: Sample of the research shows a small number of adequately educated nurses, both formal and informal education.

KEYWORDS: nurses, lifelong learning

Nastavi čitati Značaj cjeloživotne edukacije u sestrinskoj praksi

Sigurno radno okružje za zdravstvene djelatnike

SAŽETAK

U svom radnom okruženju medicinske sestre mogu biti izložene brojnim patogenim mikroorganizmima koji se prenose krvlju (IPK). Kada govorimo o uzročnicima infekcija koje se prenose krvlju, najčešće govorimo o infekcijama virusima he­patitisa B (HBV), hepatitisa C (HCV) te virusom humane imunodeficijencije (HIV).
Osiguranje integriranog pristupa u prevencijiozljeda oštrim predmetima uključuje procjenu i prevenciju rizika, edukaciju i monitoriranje.
Zdravstveni i nezdravstveni radnici moraju biti upoznat s postupcima u slučaju incidenta (povrede oštrim predmetima, ili prskanja tjelesnih tekučina na sluznice, oštećenu kožu, oči). Pisane upute su dostupne kroz pisane smjernice i plakate. Direktiva 2010/32 EU obvezavajuća je od 1.5 2013. u svim zemljama članicama EU. Direktivom su propisane mjere prevencije ubodnih incidenata i to kroz primjenu zaštitne opreme, zabrana vračanja kapice na igle, upotreba neprobojnih kontenjera na mjestu provođenja intervencija, te promoviranje no blame kulture.
U radu će biti prikazani najčešći uzročnici infekcija, te rezultati provedenog istraživanja o ubodnim incidentima s naglaskom važnosti provedbe kontinuirane edukacije za sve zdravstvene i nezdravstvene radnike, studente, učenike i pripravnike.

Ključne riječi : Directive 2010/32EU, prevencija incidenata, ozljede oštrim iglama, edukacija, primjena sigurnih materijala, medicinske sestre. Nastavi čitati Sigurno radno okružje za zdravstvene djelatnike

Medicinske sestre i sagorijevanje na poslu

Sažetak

Posao medicinskih sestara je veoma human jer se bavi pomaganjem ljudima u očuvanju zdravlja i zaštiti od bolesti. Medicinske sestre predstavljaju najmnogobrojniju grupu zdravstvenih radnika, pa se svi problemi koji se javljaju u zdravstvenom sistemu najprije prepozanju među njima. Jedan od problema koji se javlja među zaposlenim ljudima svih profila, pa tako i medicinskim sestrama je sagorjevanje na poslu (tzv“burnout“).
Cilj našeg rada je bio istražiti prisustvo faktora koji dovode do sagorjevanja na poslu kod zdravstvenih radnika zaposlenih u RMC „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru.
Materijal i metod rada: Istraživanje je provedeno anonimnim anketnim upitnikom koji je sadržavao 20 pitanja. Anketirano 105 sestara RMC „Dr. Safet Mujić“ Mostar od kojih su neke radile u bolničkom, a neke u vanbolničkom sektoru.
Istraživanje je provedeno u periodu od januara do septembrar 2011.god.
Rezultati rada: U istraživanju je učestvovalo 77,9% medicinskih sestara koje su zaposlene na nekom od bolničkih odjela. Više od polovine ispitanica (52%) ima preko 16 godina radnog staža. Međuljudskim odnosima je zadovoljno samo 34,6%, a odnosom sa nadređenim samo 31,7% ispitanika. Za svoj posao je motivisano samo 51% ispitanika, veliki broj nerado dolazi na posao i raduje se odlasku sa posla. Jedan od razloga za nezadovoljstvo je preopterećenost poslom što smatra 83,7%, a 71,2% smatra da ne mogu napredovati na poslu.
Dobro je što veliki broj ispitanica (85,6%) o problemima koje ima na posla ne misli van radnog vremena, ali ipak, dobar san ima samo 38,5 ispitanica, i umorno se budi njih 56,7%.
Radno mjesto bi rado mijenjalo 58,7% ispitanica.
Zaključak: Medicinske sestre zaposlene u RMC „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru su u toku svog rada izložene velikom broj faktora koji mogu uzrokovati sagorjevanje na poslu. Neophodno je proširiti istraživanja na većoj grupi medicinskih sestara, te prema dobijenim rezultatima planirati i kontinuirano provoditi mjere za smanjenje rizika od sagorjevanja na poslu.

Ključne riječi: sagorjevanje na poslu, medicinske sestre

Nastavi čitati Medicinske sestre i sagorijevanje na poslu