Poštovani dr. Novo,
Molim Vas da našim čitateljima odgovorite kada je osnovana Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ), koji su bili njeni osnovni programski ciljevi i ko su bili osnivači Agencije?
Osnivač AKAZ-a je Parlament Federacije BiH, a osnivački akt AKAZ-a na osnovu kojeg je Agencija i zvanično uspostavljena je Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu („Službene novine FBiH“, br. 59/05) koji je donio Parlament FBiH na sjednici Predstavničkog doma od 13. aprila 2005. godine i na sjednici Doma naroda od 29. jula 2005. godine. Agencija je registrirana u Sudu početkom 2006. godine i to je bio i službeno početak rada. Međutim, sa radom na uspostavljanju Agencije započelo se nešto ranije kroz aktivnosti na realizaciji projekta Svjetske banke (Basic Health Project) u periodu od 2002. do 2003. godine. Vlada Federacije BiH osigurala je kredit Svjetske banke (1999.) i obavezala se provesti reformu zdravstvenog sektora, čiji je jedan segment osiguranje kvaliteta i akreditacija zdravstvenih ustanova. Mi u AKAZ-u 9. april 2003. godine obilježavamo kao rođendan Agencije. Želio bih spomenuti još jedan važan dokument koji je prethodio donošenju Zakona, a to je Politika kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite u Federaciji BiH (usvojena na sjednici Vlade u julu 2003. godine, a dostupna je na web stranici AKAZ-a: www.akaz.ba
Očekivanja zdravstvenog sistema u cilju poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga od AKAZ-a su velika i pokušaću ukratko nabrojati samo neke od ciljeva koji su definirani i pomenutim Zakonom. Ti ciljevi su sljedeći: utvrđivanje Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, razvijanje sistema akreditiranja u zdravstvu, definiranje parametara kvaliteta zdrastvenih usluga, koordiniranje, prikupljanje, razvoj i usvajanje optimalnih organizacijskih i kliničkih standarda, definiranje i diseminacija kliničkih vodilja razvijenih na temelju dokaza za efikasnu kliničku praksu te suradnja sa međunarodnim tijelima za akreditaciju u zdravstvu koji primjenjuju iste ili slične standarde.
Možete li nam ukratko objasniti šta je trenutna misija Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu i na koji način je sprovodite?
Misija AKAZ-a je da kontinuirano poboljšava kvalitet zdravstvenih usluga kroz razvoj, primjenu i mjerenje standarda i kliničkih vodilja u cilju akreditacije organizacija zdravstvene zaštite i promocije aktivnosti za poboljšanje kvaliteta. Temelji se na principima i vrijednostima reformi preuzetih iz Ljubljanske povelje (1996. god.). Misija je vođena vrijednostima: dignitet ljudi, pravičan pristup, zdravstvena zaštita za sve i profesionalna etika, dobrovoljno sudjelovanje, neovisnost i povjerljivost, zatim motivirana da poboljša zdravstvenu zaštitu: korištenje standarda, samoocjena i kolegijalni pregled za poboljšanje zdravstvene zaštite cijelog stanovništva. Fokusirana je na korisnike zaštite: prava i potrebe pojedinih korisnika treba da imaju središnje mjesto u procesu akreditacije i fokusirana na kvalitet: osigurati da su unutrašnje i vanjske aktivnosti Agencije usmjerene na podsticanje poboljšanja kvaliteta na kontinuiranoj osnovi. Agencija usvaja pristupe koji su dokazani ili koji će se pokazati učinkovitim i efikasnim te težište na transparentnosti i relevantnosti: standardi, proces mjerenja i aktivnosti za podršku moraju odražavati potrebe davaoca zdravstvenih usluga, učesnika i korisnika.
Iz misije Agencije proizilaze osnovne funkcije: Agencija je glavni federalni centar za razvoj standarda (menadžerskih, organizacijskih i kliničkih) i razvoj kliničkih vodilja utemeljenih dokazima. AKAZ sa drugim akterima razvija indikatore izvedbe te obrađuje podatke iz zdravstvenih ustanova i dostavlja ih akterima u zdravstvu radi komparativnih analiza (kvalitet, incidenti, vrijednost za novac, itd.). AKAZ obezbjeđuje pristup odgovarajućim bazama podataka, stručnoj i “sivoj” literaturi, prikuplja informacije iz zemlje i razmjenjuje ih i poredi s informacijama iz drugih zemalja. Mi organiziramo značajan broj edukacija i obuka za zdravstvene i druge profesionalce. U djelokrugu rada Agencije nisu licenciranje (organizacijsko i individualno), specijalističke certifikacije i žalbe pacijenata.
Uspostavljanje kvalitetne i sigurne zdravstvene usluge zasigurno ima višestruke koristi kako za pacijente, i zdravstvene radnike, tako i za samu zdravstvenu ustanovu. Molim Vas da navedete koje su to dobrobiti ?
Poboljšanje kvaliteta u većini zemalja ima glavnu ulogu u okviru reformi zdravstvenih sistema i pružanja usluga. Sve zemlje suočavaju se s izazovima da u okviru raspoloživih resursa osiguraju pristup, pravičnost, sigurnost i učešće pacijenata, da razvijaju vještine, tehnologiju i medicinu zasnovanu na dokazima. Kvalitet je bitna i neophodna komponenta zdravstvene zaštite i obilježje svake aktivnosti koju provodimo u zdravstvu i medicini. Druge dvije komponente jesu obim aktivnosti i troškovi koji su s njima u vezi. Osim toga, kvalitetna zdravstvena zaštita je i pravo svakog pacijenta, odnosno korisnika zdravstvene zaštite i zajednice. To osobito postaje važno u vremenu ekonomske krize i ograničenih resursa za zdravstvenu zaštitu te ograničenja u budžetima.
Sistem uspostavljanja kvaliteta ima dvojaku namjenu: unutrašnju i vanjsku. Za davaoce usluga i njihove zdravstvene institucije, sistem je sredstvo za trajnu edukaciju i privlačenje zdravstvenih profesionalaca. Za društvo, javnost, pacijente, finansijere i donositelje političkih odluka u zdravstvu, sistem pokazuje na koji način davaoci usluga i menadžment organizacije poboljšavaju kvalitet. To zahtijeva vanjsku evaluaciju sistema i cijele organizacije (vanjska ocjena kvaliteta i akreditacija zdravstvene ustanove).
Akreditacija ima osam glavnih ciljeva. To su prije svega ocjena kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite te procjena kapaciteta zdravstvene ustanove da kontinuirano poboljšava kvalitet zdravstvene zaštite. Zatim tu je formulacija eksplicitnih preporuka i sugestija za poboljšanje na organizacijskom nivou i učinak na profesionalni razvoj zdravstvenih profesionalaca koji dovodi do bolje edukacije, privlačenje kvalitetnih liječnika i medicinskih sestara u akreditiranu ustanovu i poboljšanja menadžmenta zdravstvenih usluga. Dalje, dolazi do boljeg upravljanja zdravstvenim sistemom što je interes ministarstava zdravstva za uspješniju implementaciju zdravstvenih politika. Racionalizacija i olakšavanje plaćanja za izvršene usluge je svakako interes zavoda zdravstvenog osiguranja, a kao zadnju, ali i ne i najmanju važnu korist navodim kontinuirano poboljšanje povjerenja javnosti u zdravstveni sistem.
Koje Akreditacijske Standarde i kriterije koristite u procesu akreditacije zdravstvenih usluga?
Standardi su izjave očekivanja. Očekivanja treba da pomire interese zdravstvenih profesionalaca, zdravstvenog menadžmenta u sistemu zdravstvene zaštite, pacijenata, zavoda zdravstvenog osiguranja, javnog zdravstva, donosioca političkih odluka i drugih ključnih aktera u sistemu zdravstvene zaštite. Standardi služe da se zdravstvene ustanove ocijene u odnosu na njih i potom poduzmu akcione planove na dostizanju standarda, neovisno o tome kada će aplicirati za akreditaciju/sertifikaciju ili ne. Stoga standarde koje je razvio AKAZ treba smatrati sredstvom za osiguranje i poboljšanje kvaliteta i sigurnosti unutar odjela i službi zdravstvene ustanove.
AKAZ je do sada razvio sljedeće setove standarda: akreditacijske standarde za bolnice, bolnice prijatelji beba, domove zdravlja, ambulante porodične medicine, centre za mentalno zdravlje i usluge naklonjene mladima uključujući i standarde za DPST centre i drop-in centre te sertifikacijske standarde za apoteke, ambulante porodične medicine, transplantacijsku medicinu i centre za mentalno zdravlje. U nacrtu su akreditacijski i sertifikacijski standardi za kantonalne zavode za javno zdravstvo. Mi do konca godine godine planiramo da dovršimo reviziju standarda za domove zdravlja i započnemo sa revizijom standarda za bolnicu u cilju ispunjenja naše zakonske obaveze i razvoja sistema sigurnosnih standarda – sertifikacija za bolnice.
Koji su osnovni postupci da bi jedna zdravstvena ustanova bila u procesu pripreme za akreditaciju i šta priprema za akreditaciju podrazumjeva?
Svo osoblju jednoj zdravstvenoj ustanovi je odgovorno za kvalitet i sigurnost zdravstvenih usluga, a učinkovita koordinacija potrebna je unutar i između medicinskih odjela, odnosno službi, i odjela/službi za podršku – na lokalnom, kantonalnom i federalnom nivou i između profesionalnih disciplina.
Na temelju Zakona, svaka zdravstvena ustanova dužna je osnovati komisiju za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i imenovati koordinatora za kvalitet. Također preporučujemo da veće zdravstvene ustanove, na primjer, klinički centri, veće bolnice i domovi zdravlja, tamo gdje je to moguće, osnuju posebnu radnu jedinicu za kvalitet. Kada se pogleda praksa zapadnoevropskih država, SAD, Australije i drugih razvijenih zemalja, uočljivo je da je obavljanje poslova uspostave sistema kvaliteta i njegovog praćenja povjereno posebno organiziranim službama. U ovim službama radi medicinsko i nemedicinsko osoblje koje je educirano za ovu vrstu posla. Takve službe zapošljavaju veći broj stručnih osoba, pa na primjer, veće bolnice sa 4-5 hiljada zaposlenih angažiraju između 50 i 80 osoba na poslovima kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite. Naša iskustva pokazuju da u većoj zdravstvenoj ustanovi samo profesionalna služba može zadovoljiti zahtjeve postavljene akreditacijskim standardima, odnosno zahtjeve vezane za uspostavu sistema poboljšanja kvaliteta. Što se tiče stručnih profila zaposlenih, treba angažirati liječnike, medicinske sestre/tehničare, pravnike, ekonomiste i administrativne radnike. Ako zdravstvena ustanova ne može pronaći liječnike koji su spremni odustati od medicinske karijere, a koji moraju posjedovati potrebne komunikacijske vještine, organizacijske sposobnosti, stručnost i autoritet, problem se može riješiti angažiranjem liječnika koji su pred mirovinom ili penzionisanih liječnika, profesora i dugogodišnjih rukovodilaca u zdravstvenoj ustanovi.
Za više detalja o postupku akreditacije odnosno sertifikacije Vaši čitateljima preporučujem da pročitaju Metodološko uputstvo za uspostavljanje, razvijanje i održavanje sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine koje mogu naći na web stranici Agencije kao i mnoštvo drugih korisnih dokumenata iz oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga odnosno akreditaciji i sertifikaciji.
Agencija koju Vi predstavljate provodi kontinuirane edukacije zdravstvenih profesionalaca za područja uspostave kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, recite nam koje su to vrste edukacija i šta je njihov osnovni cilj?
AKAZ je u svom radu razvio program osnovne obuke za zdravstvene profesionalce koji se sadrži od 16 modula te specijalizirane obuke za koordinatore kvaliteta, zdravstvene menadžere, facilitatore, timove porodične medicine u svrhe sertifikacije i program obuke za ovlaštene ocjenjivače kvaliteta na koji sam naročito ponosan. Mi smo do sada educirali i značajan broj kolegica i kolega za poslove vanjske ocjene i do sada njih 108 je zadovoljilo propisane uvjete da se nađu na spisku ovlaštenih ocjenjivača koju donosi Upravno vijeće AKAZ-a svake dvije godine. Moram istaći da AKAZ sudjeluje i u programu specijalističke obuke za doktore – specijalizante porodične medicine i PAT programu.
Cilj naših edukacije je da zdravstveni djelatnici dobiju osnovna i napredna znanja i vještine koje će pomoći da što bolje i efikasnije primjenjuju instumente za poboljšanja kvaliteta u svojim ustanovama u svrhu kontinuiranog poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite.
Budući da Agencija postoji više od 10 godina i da aktivno pomaže zdravstvenim ustanovama na području FBiH da svoje usluge poboljšaju i standardiziraju, da li ste zadovoljni postignutim rezultatima na uspostavi kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga unutar zdravstvenih ustanova u FBiH?
U proteklom periodu je jako puno urađeno, naročito su naše aktivnosti intezivirane u posljednje dvije godine. Kroz obrazovne programe AKAZ-a prošlo je skoro 4.000 zdravstvenih profesionalaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, realiziramo aktivnosti u svim kantonima na svim nivoima zdravstvene zaštite. Skoro sve zdravstvene ustanove su imenovale komisije za kvalitet i koordinatora kvaliteta, preko 85% domova zdravlja učestvuje u procesu kliničke revizije za dijabetes melitus i značajan broj zdravstvenih ustanova izvjestio je AKAZ po pitanju indikatora izvedbe. Mi u ovom trenutku imamo akreditiran u potunosti, sa svim službama, uključujući porodičnu medicinu i centar za mentalno zdravlje jedan dom zdravlja i jednu specijaliziranu bolnicu, zatim 14 akreditiranih centara za mentalno zdravlje, 15 bolnica odnosno porodilišta je dobilo fokusiranu akreditaciju kao bolnice prijatelji beba na osnovu standarda, preporuka UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije, koji promoviraju dojenje, 25 sertificiranih ambulanti u JUDZKS, 12 domova zdravlja zdravstvenih ustanova je intezivno uključeno u AKAZ-ov program facilitacije. Ovaj polet i energija koju vidim u zadnje vrijeme daje mi za nadu da ćemo u narednom periodu biti još bolji i uspješniji, a za dobrobiti prije svega pacijenata i zdravstvenih profesionalca.
U proteklih 10 godina ovaj proces kao i Agencija imao je svoje i uspone i padove. Neriješen status Agencije, problemi sa finansiranjem, nerazumijevanje političkih strukura, ali i otpori među zdravstvenim radicima zbog promjena koji ovaj novi pristup donosi su zasigurno uticali na činjenicu da nismo postigli koliko smo željeli. Onda, kada pogledamo realno s druge strane, u zemlji koja je opterećena postratnim problemima, besparicom, političkim turbulencijama onda smo napravili fantastičan progres. Ako pogledamo samo prošlu 2014. godinu koja je bila obilježena protestima u februaru, poplavama u maju i izborima u oktobru dovoljni su pokazatelji problema s kojim se građani Federacije Bosne i Hercegovine suočavaju uljučujući naravno i zdravstvene radnike.
Zasigurno sarađujete sa drugim ili sličnim Agencijama u Evropi i svijetu, kakva su njihova iskustva za procesom uspostave kvaliteta u zdravstvu? Možemo li praviti neke komparacije po pitanju: ljudskih potencijala zaposlenih u Agencijama, uslova rada i sl.
Bosna i Hercegovina je članica Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope politički je i tehnički forum država članica: Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Moldavije, Rumunjske, Srbije, Makedonije i Izreal osnovana u sklopu Inicijative za socijalnu koheziju Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Svaka od država članica koordinator je jednog projekta na nivou regije. Tako je Bosna i Hercegovina koordinator za mentalno zdravlje, a Srbija za kontinuirano unapređenje kvaliteta i akreditaciju u zdravstvu. Tako da mi imamo priliku da se barem 2-3 puta godišnje vidimo sa svojim kolegama i razmjenimo iskustva. Naročito lijepu suradnju imamo s kolegicama i kolegama iz Agencija sa prostora bivše Jugoslavije: iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, a posebno moram istaknuti izuzetnu suradnju koju imamo s kolegama iz ASKVA-e Agencije iz Banja Luke na čelu s direktorom dr. Stevićem.
AKAZ je uz ASKVA-u bio prva Agencija ove vrste osnovna na prostoru regije i dugo godina bio lider iz oblasti kvaliteta i akreditacije. Kolege iz Beograda i Zagreba su u više navrata i dolazile u Sarajevo i učile od dr. Riđanovića, tadašnjeg direktora naše Agencije. Međutim moram biti iskren i sa žaljenjem konstatirati da to danas nije slučaj. Neriješeni problem finasiranja i drugi problemi koji su pratili AKAZ doveli su do toga da ja danas imam još samo pet zaposlenika od ukupno 19 koliko je predviđeno Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta. Primjera radi, hrvatska Agencija AAZ ima 20 zaposlenika, AZUS iz Srbije 14, ASKVA 11, a novoformirana Agencija iz Makedonije, AKAZUS, osnovana prošle godine već ima osam zaposlenih. Uvjeren sam da uz veće razumijevanje odgovornih strukura i relativno malu finansijsku podršku AKAZ bi ponovo mogao zauzeti lidersku poziciju u regionu i što je mnogo važnije još intenzivnije radio na poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite za dobrobit građana u Federacije Bosne i Hercegovine.
Kako zdravstveni radnici reaguju na uvođenje promjena i mjenjanje dosadašnjih modela koje u provodili u svakodnevnoj praksi?
U procesu približavanju Evropskoj uniji, koji zdušno podržava velika većina građana Bosne i Hercegovine potrebno je ispuniti određene zahtjeve. Evropski standardi u oblasti zdravstva su velikim dijelom u nadleženosti AKAZ-a tako da mi uposlenici Agencije bilježimo značajan porast interesovanja zdravstvenih djelatnika. Rad na poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite je veoma težak i zahtjevan posao i otpori koji su postojali od prije desetak godina već u mnogome ublaženi. Otpora promjenama će biti i dalje. Međutim, vjerujem, ali imam i relevantne pokazatelje da je svijest zdravstvenih profesionalaca sazrela tako da mi ovo moramo da uradimo i to za dobrobit svih aktera u sistemu zdravstvene zaštite, a najviše pacijenata i zdravstvenih radnika. Naročito se u ovom procesu ističu medicinske sestre/tehničari.
Možete li istaći neku od zdravstvenih ustanova u FBiH od posebne važnosti koja aktivno provodi sistem uspostave kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga? Šta bi ste posebno izdvojili u tom procesu rada?
Uspostavljane sistema kvaliteta je obaveza svih zdravstvenih ustanova u FBiH. Također, obaveza svih zdravstvenih ustanova u FBiH da uspostavi sistem sigurnosnih standarda u procesu koji mi nazivamo sertifikacija, tako da su sve ustanove započele s ovim aktivnostima. Kada je akreditacija u pitanju prednjače dvije akreditirane ustanove: Dom zdravlja Gračanica i Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo te Dom zdravlja Kantona Sarajevo u kojem je AKAZ do sada sertificirao 25 ambulanti porodične medicine od ukupno 202 koliko funkcionira u sastavu ove najveće zdravstvene ustanove na nivou primarne zdravstvene zaštite u BiH. Ovaj proces sertifikacije timova porodične medicine je u toku tako da vjerujem da će u vrijeme izdavanja ovog broja časopisa Rauche taj broj biti i veći.
Puno stvari je bitno u ovom procesu. Međutim, moram istaći važnost menadžera odnosno direktora zdravstvenih ustanova koji imaju ključnu ulogu. Ako direktori zdravstvenih ustanova žele da ovaj proces uspije naći će načina da to i ostvare i obrnuto. Ako ne postoji razumijevanje direktora pojedinačni napori osoblja zdravstvene ustanove neće moći biti valorizirani u punom kapacitetu. Zbog toga ovom prilikom želim da naglasim i odam priznanje direktorima ove dvije akreditirane ustanove, dr. Zehri Karahasanović i dr. Omeru Ćemaloviću. Ne bih želio izostaviti niti Univerzitetski klinički centar u Tuzli jer su oni godinama bili lideri u procesu poboljšanja kvaliteta. Naime, UKC Tuzla je uspostavio sektor za poboljšanje kvaliteta čak prije nego je AKAZ bio zvanično osnovan. U ovom sektoru radi desetak zaposlenika na čelu sa gđom. Maidom Nuhić i bilježi sjajne rezultate. Od UKC Tuzla očekujem aplikaciju za akreditaciju do kraja godine za barem dio organizacionih jedinica/klinika u njihovom sastavu. Također, tu je još i DZ Tuzla za koji vjerujem da ćemo uspjeti sertificirati značajan broj ambulanti porodične medicine do kraja godine.
Koja je Vaša vizija AKAZ-a?
Prije svega da postane glavni federalni centar za definiranje, mjerenje i poboljšanje standarda kliničke prakse i menadžmenta usluga, Zatim, da osigura podršku kako bi se sve organizacije koje pružaju zdravstvenu zaštitu uključile u proces poboljšanja kvaliteta i akreditacije. Dalje, da osigura vidljiva i mjerljiva poboljšanja kvaliteta u kliničkoj praksi i organizaciji zdravstvene zaštite na kontinuiranoj osnovi te da kreira ambijent u kojem će iskustvo pacijenata imati glavni značaj za organizaciju i pružanje zdravstvene zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Kako vidite zdravstvo u narednih deset godina, kada su u pitanju zakonske obaveze koje se odnose na kvalitet i sigurnost zdravstvenih usluga?
Optimista sam! Zakonski okvir daje jako dobru osnovu za rad na poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite i bez obzira na brojne izazove koji stoje pred nama, kako za Agenciju tako i za zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Uvjeren sam da će pozitivna energija i želja zdravstvenih djelatnika da promijene trenutno stanje dovesti do poboljšanja sigurnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite i da će to pacijenti zasigurno prepoznati.
Najljubaznije Vam se zahvaljujem na iscrpnim odgovorima. Puno sreće Vam želim u daljem radu.