SAŽETAK
Uvod: Prema podacima SZO, kardiovaskularne bolesti ostaju najčešći uzrok smrtnih slučajeva širom svijeta. Mada su tokom zadnje dvije decenije stope kardiovaskularnog mortaliteta opale u mnogim razvijenim zemljama, one su porasle zapanjujućom brzinom u zemljama sa niskim i srednjim nivoom prihoda.Pojam sekundarna prevencija odnosi se na sveukupnost mjera i načina liječenja koji se poduzimaju da se spriječi pojava kardiovaskularnih događaja u bolesnika koji već od ranije imaju dokazanu kardiovaskularnu bolest (koronarnu bolest, preživjeli su infarkt miokarda, imaju dokazane arterosklerotičke promjene perifernih arterija i sl.).
Sekundarna prevencija usmjerena je ka reduciranju broja utvrđenih slučajeva poremećaja zdravlja ili bolesti u stanovništvu (prevalencija) putem ranog otkrivanja bolesti u fazi kada se na ishod zdravlja može djelovati korištenjem tehnika nadzora faktora rizika i otkrivanje neprepoznatljivih poremećaja zdravlja u predsimptomskoj fazi bolesti.
Ciljevi istraživanja: 1. Ispitati znanje, stav i praksu pacijenata sa kardivaskularnim oboljenjima o kardiovaskularnim oboljenjima, 2. Izraditi model mjera sekundarne prevencije kardiovaskularnih oboljenja sa aspekta sestrinstva
Materijal i metode istraživanja: U radu će se koristiti podaci prikupljeni anketiranjem 100 hospitaliziranih pacijenata (50 žena različite životne dobi i 50 muškaraca različite životne dobi) na osnovu upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti. U retrospektivnoj studiji analizirat će se svi dobijeni odgovori iz upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti.
Anketnim istraživanjem biće ocjenjeno znanje, stav i praksa pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, a anketom će biti obuhvaćen podjednak broj muškaraca i žena različitih starosnih dobi.
Rezultati istraživanja: muškarci podložniji oboljevanju između 55 i 64 godine, a žene preko 65 godina; Kada su prehrambene navike u pitanju čak 63% ispitanika preskače jedan ili više obroka u toku dana, a 54% njih ima prvi obrok između 7 i 9 h i većinom su to porodični, radno aktivni ljudi i poljoprivrednici. Većina pacijenata zadnji obrok konzumira poslije 19h, a sve prethodno nas dovodi do zaključka da većina ispitanika ima nezdrave prehrambene navike.
Od ukupnog broja ispitanika, 81% žena i 70% muškaraca ne puši, iako je znatan broj njih nekada bilo ovisan o duvanu.
Zaključci: Strategija za čitavo stanovništvo bi trebala biti prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti i zdrava prehrana. U mjerama bi trebalo istaći potrebu informisanja, educiranja i potsticanja stanovništva na prihvatanje zdravijeg načina života i mijenjanje štetnih navika za zdravlje. Razviti savjetovališta za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.
Ključne riječi: kardiovaskularne bolesti, sekundarna prevencija, stilovi života, strategije prevencije.
Nastavi čitati Model mjera sekundarne prevencije kod kardiovaskularnih oboljenja